![\"\"](\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2021\/08\/unimer3_iskra_02.jpg\")
<\/a><\/p>\n <\/p>\n Unimer 3 omogu\u0107uje slijede\u0107a mjerenja:<\/p>\n Osim ovoga Unimer 1 je opremljen i skalom za mjerenje poja\u010danja ili slabljenja u dB s obzirom na referentni napon 0,775 V (600 \u2126) koja je ba\u017edarena za naponski opseg 10 V (-100 dB do +22 dB). Za pro\u0161irena mjerenja na drugim naponskim opsezima potrebno je ura\u010dunati korekciju. Vi\u0161e o ovoj vrsti mjerenja pisali smo u objavi Multimetar C4313<\/a>.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Jednako kao prethodno opisani Unimer 1 i ovaj instrument je opremljen posebnim kapacitivno odvojenim mjernim naponskim ulazom ozna\u010denim sa OUTPUT. Ovaj ulaz se koristi za mjerenje izmjeni\u010dnih napona koji tako\u0111er sadr\u017ee i istosmjernu komponentu, odnosno gdje je \u010ditav izmjeni\u010dni signal za odre\u0111enu vrijednost podignut u pozitivno naponsko podru\u010dje. Kondenzatorom se ovdje blokira ta istosmjerna komponenta (prednapon, bias) kako bi se mogla to\u010dno izmjeriti vrijednost samo izmjeni\u010dne komponente napona (AC ili DC coupling). Ovo mjerenje, kao i mjerenje poja\u010danja ili slabljenja u dB prakti\u010dno se najvi\u0161e primjenjivalo kod mjerenja audio signala na telefonskim sistemima i drugim komponentama (poja\u010dalima) za obradu audio frekvencijskog\u00a0 podru\u010dja. Kondenzator koji se koristi za blokadu istosmjerne komponente napona (470 nF \/ 630 V) tako\u0111er se koristi i za pro\u0161irenje opsega mjerenja kapaciteta kondenzatora.<\/p>\n To\u010dnost mjerenja je \u00b12,5 % na punom otklonu skale za sve opsege (vidi objavu Multimetar C4313<\/a>), \u0161to vrijedi za uvjete temperature okoline od 20\u00b0C i izmjeni\u010dna mjerenja u frekvencijskom opsegu 50-60 Hz. Promjena temperature okoline (0-40\u00b0C) mo\u017ee pogor\u0161ati to\u010dnost mjerenja do 2,5 %, a mjerenja na ni\u017eim ili vi\u0161im frekvencijama (25-15000 Hz) mogu unijeti dodatnu pogre\u0161ku do 5 %.<\/p>\n Unimer 3 je jednostavan mjerni instrument \u00a0sa mjernim sistemom sa permanentnim magnetom i zakretnim svitkom osjetljivosti 50 \u00b5A za puni otklon. Ulazni otpor, ovisno o mjernom opsegu kre\u0107e se u rasponu 2 k\u2126 do 40 M\u2126. Ako ga usporedimo sa elektroni\u010dkim Unimerom 1<\/a>, onda Unimer 3 ima prosje\u010dno deset puta manji unutra\u0161nji otpor od Unimera 1<\/a>.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Osim mjernih i kalibracijskih otpornika vidimo da je u Unimer 3 ugra\u0111eno pet dioda i kondenzator. Kad malo popratimo shemu vidimo da D1 sudjeluje u poluvalnom ispravljanju napona kod izmjeni\u010dnih mjerenja tako da instrument pokazuje srednju vrijednost tog ispravljenog poluvalnog oblika napona. Diode D2 i D3 sudjeluju u ispravljanju napona kod mjerenja kapaciteta kondenzatora, a to mjerenje nije ni\u0161ta drugo nego mjerenje pada napona na kondenzatoru spojenom na izmjeni\u010dni napon poznate frekvencije (50 Hz). Diode D4 i D5 su antiparalelno spojene mjernom instrumentu i imaju ulogu za\u0161tite istog od prenapona (> 0,7 V). Sve smo ovo ve\u0107 puno puta opisivali kod drugih multimetara, no kao neku specifi\u010dnost i ovdje \u0107emo posebno iscrtati elektri\u010dne krugove i elemente koji sudjeluju u mjerenju kapaciteta i velikih otpora uz pomo\u0107 vanjskog mre\u017enog napajanja 150-250V \/ 50 Hz.<\/p>\n <\/p>\n Elektri\u010dni krugovi i elementi koji sudjeluju u mjerenju kapaciteta i velikih otpora uz pomo\u0107 vanjskog mre\u017enog napajanja 150-250V \/ 50 Hz. Lijepo se vidi da je krug za mjerenje kapaciteta isti kao i krug za mjerenje velikih otpora jer se kod kondenzatora zapravo mjeri njegov otpor (impedancija) koju ima na nekoj poznatoj frekvenciji \u00a0(50 Hz).<\/em><\/span><\/p>\n <\/p>\n Mjerni krug se ne razlikuje puno od onog kakvog smo imali i opisali kod Multimetra C4313<\/a>. Temelj za mjerenje \u00a0je \u010dinjenica da svaki kondenzator na to\u010dno odre\u0111enoj frekvenciji ima to\u010dno odre\u0111eni otpor (impedanciju) te se mjerenje kapaciteta kondenzatora vr\u0161i mjerenjem njegovog otpora na frekvenciji 50 Hz. Ovdje je dakle prakti\u010dno rije\u010d o mjerenju pada napona ili srednje vrijednosti ispravljene struje nabijanja kondenzatora odre\u0111enog kapaciteta u izmjeni\u010dnom strujnom krugu poznate frekvencije. \u0160to je kondenzator manje vrijednosti njegov otpor \u0107e na 50 Hz biti ve\u0107i.<\/p>\n Serijski otpornik od 470 k\u2126 ograni\u010dava struju i raspore\u0111uje ukupni napon na ispitivani kondenzator \u0161to ujedno sprje\u010dava i mogu\u0107i strujni udar rukovatelja ure\u0111ajem. Ovaj otpornik tako\u0111er \u0161titi i od mogu\u0107nosti nastanka kratkog spoja na izmjeni\u010dnom mjernom krugu ukoliko je ispitivani kondenzator neispravan (proboj). U ispravljanju izmjeni\u010dnog napona za instrument sudjeluje samo jedna dioda (D2) koja propu\u0161ta samo pozitivnu poluperiodu napona, dakle i ovdje se radi o poluvalnom ispravlja\u010du. Dioda D3 je obrnuto polarizirana od ispravlja\u010dke diode te preuzima vo\u0111enje struje tijekom negativne popuperiode kako bi D2 bila manje optere\u0107ena u zapornom smjeru i imala bolju karakteristiku (linearnost) ispravljanja. Otpornik od 720 \u2126 smanjuje ukupni otpor kruga potro\u0161a\u010da, odnosno mjernog instrumenta, te tako pove\u0107ava struju preko ispravlja\u010dke diode \u010dime pomi\u010de njenu radnu to\u010dku vi\u0161e prema linearnoj karakteristici kako bi ispravljanje napona u \u010ditavom opsegu otklona instrumenta (posebno na po\u010detnim malim strujama) bilo linearno. Me\u0111utim s druge strane, smanjenje otpora smanjuje i osjetljivost mjernog sistema.<\/p>\n Za pro\u0161irenje opsega mjerenja kapaciteta kondenzatora koristi se kondenzator od 470 nF na na\u010din da mjereni kondenzator sa istim tvori kapacitivni djelitelj napona. U principu mjerenje kapaciteta kondenzatora ne razlikuje se puno od mjerenja elektri\u010dnog otpora, osim \u0161to se za kondenzatore mora koristiti visoki izmjeni\u010dni napon. Treba znati da je skala za mjerenje kapaciteta ba\u017edarena matemati\u010dki za idealni kondenzator bez gubitaka (omskih ili induktivnih).<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n U uputama za upotrebu instrumenta Unimer 3 navodi se da je mjerenje kapaciteta kondenzatora mogu\u0107e u rasponu 0,1 – 50 nF, odnosno uz kapacitivni djelitelj napona u rasponu 10 nF do 50 \u00b5F. Odmah \u0107emo re\u0107i da mjerenja iznad 1 \u00b5F prakti\u010dno ne dolaze u obzir jer se elektrolitski kondenzatori ne mogu spajati na visoki izmjeni\u010dni napon (osim ako su bipolarni). U krugu kakav imamo kod Unimera 3 i uz upotrebu mre\u017enog napona 220 V, prilikom mjerenja kondenzatora od 1 \u00b5F napon na njemu \u0107e biti 70 V, a kod mjerenja kondenzatora od 50 \u00b5F napon na njemu \u0107e biti 2 V tako da to treba uzeti u obzir.<\/p>\n \u0160to se ti\u010de mjerenja kapaciteta na ni\u017eem opsegu, kondenzator od 0,1 nF na 50 Hz ima otpor od oko 32 M\u2126, a kondenzator od 50 nF ima otpor 64 k\u2126. Unutarnji otpor instrumenta je ne\u0161to ve\u0107i od 470 k\u2126, pa \u0107e uz 220 V napajanja napon na 0,1 nF biti gotovo punih 217 V, a na kondenzatoru od 50 nF napon \u0107e biti oko 26 V. Stoga treba biti vrlo oprezan glede grani\u010dnih napona i kod mjerenja malih kapaciteta.<\/p>\n Koliko god se \u010dinili jednostavni i prakti\u010dni, danas se ovakvi mjera\u010di kapaciteta vi\u0161e ne koriste jer uklju\u010duju visoke napone opasne po \u017eivot, zna\u010dajno optere\u0107uju mjerene kondenzatore visokim izmjeni\u010dnim naponima, ne mjere stvaran kapacitet nego impedanciju kondenzatora na poznatoj frekvenciji pa parazitski (nekapacitivni) otpori degradiraju to\u010dnost mjerenja. No u 70-tim godinama kad je doba lampa\u0161a jo\u0161 bilo aktualno visoki naponi su bili prisutni u svim cijevnim ure\u0111ajima, a sukladno tome su i kondenzatori bili uglavnom dizajnirani za visoke napone. Tada je ovakav instrument bio itekako upotrebljiv, posebice jer su profesionalni mjera\u010di kapaciteta bili vrlo skupi i nedostupni ve\u0107ini elektroni\u010dara.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n U objavi Unimer 1<\/a> posudili smo nekoliko dijelova iz jednog rashodovanog Unimera 3 jer je imao nekoliko pregorenih mjernih otpornika, a i nedostajali su mu neki konstrukcijski elementi. \u00a0No sada vidimo da je i ovaj Unimer 3 do\u017eivio sli\u010dnu havariju. Kod oba su uni\u0161teni mjerni otpornici od 407 \u2126 i 39 \u2126 koji se nalaze u krugu mjerenja otpora, \u0161to upu\u0107uje na zaklju\u010dak da je netko poku\u0161ao mjeriti visoki napon na omskim mjernim opsezima. Ovo je vrlo \u010desti previd kod ovog instrumenta jer su na sklopki za izbor mjerenja omski opsezi postavljeni dijagonalno prema vi\u0161im naponskim opsezima. Zbog simetri\u010dnog dizajna sklopke dovoljno samo jednom previdjeti malu bijelu crticu na sklopki koja pokazuje mjerni opseg pa da nastane ovakva havarija. No, na ovom primjerku Unimera 3 netko se ve\u0107 potrudio zamijeniti uni\u0161tene mjerne otpornike pa je instrument sada opet funkcionalan.<\/p>\n <\/p>\n Unimer 1 lijevo i Unimer 3 desno, oba sa jednakim elektri\u010dnim o\u0161te\u0107enjima. Uzrok pregorenih mjernih otpornika na opsezima za mjerenje otpora vjerojatno su posljedica mjerenja visokog napona na ovim pogre\u0161nim opsezima. Do zabune lako dolazi jer su na sklopki za izbor mjerenja omski opsezi postavljeni dijagonalno prema vi\u0161im naponskim mjernim opsezima te je zbog simetri\u010dnosti gumba sklopke vrlo lako previdjeti polo\u017eaj malog bijelog markera na jednom kraju gumba. \u00a0<\/span> <\/em><\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n\n
<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n