{"id":13490,"date":"2022-06-06T19:54:19","date_gmt":"2022-06-06T18:54:19","guid":{"rendered":"http:\/\/www.crowave.com\/blog\/?p=13490"},"modified":"2022-06-07T16:36:56","modified_gmt":"2022-06-07T15:36:56","slug":"srednjevalni-prijemnik-toki-ton-japan","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/2022\/06\/06\/srednjevalni-prijemnik-toki-ton-japan\/","title":{"rendered":"Srednjevalni prijemnik TOKI TON (Japan)"},"content":{"rendered":"

Danas je nabavljen d\u017eepni prijemnik za srednjevalni radiodifuzni program naziva TOKI TON s po\u010detka 1960-tih godina. Ovo je proizvod jednog od stotine japanskih malih i srednjih poduze\u0107a potro\u0161a\u010dke elektronike orijentiranih izvozu. Do po\u010detka 1960-tih godina takva poduze\u0107a nisu bila ure\u0111ena nikakvim propisima glede za\u0161tite trgova\u010dkih marki, kontrole kvalitete i izvoznih kvota, te je danas vrlo te\u0161ko otkriti izvorno porijeklo takvih uvezenih japanskih ure\u0111aja. Isti model japanskog prijemnika mo\u017ee nositi vi\u0161e trgova\u010dkih naziva, isti ti nazivi mogu biti i na drugim prijemnicima, a \u010desto postoji i nekoliko modela prijemnika koji jedva da se razlikuju po vanjskom dizajnu i unutra\u0161njoj monta\u017ei. Tako su i za na\u0161 prijemnik osim natpisa TOKI TON mogu\u0107i natpisi TOKI TONE i Tokitone u kombinaciji sa natpisima De Luxe, HiFi i Six Transistor. Nije bilo neuobi\u010dajeno da jedni proizvo\u0111a\u010di kopiraju druge, naj\u010de\u0161\u0107e uz neke minimalne izmjene poput promjene boja, fonta, loga ili imena u natpisima.<\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

Sa ovakvim “generi\u010dkim” japanskim tranzistorskim prijemnicima obi\u010dno nema puno iznena\u0111enja i svi prate jednak raspored sklopova. Uobi\u010dajen raspored kod superheterodinskog AM prijemnika sa 6 tranzistora je slijede\u0107i: jedan tranzistor radi kao samoosciliraju\u0107i mje\u0161a\u010d, slijede dva stupnja tranzistorskog MF poja\u010danja, zatim detektorska dioda i na kraju NF audio poja\u010dalo sa preostala tri tranzistora.<\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

Da bi potvrdili ovaj raspored prvo prebrojimo VF lon\u010di\u0107e. U na\u0161em slu\u010daju to je jedan crveni VF lon\u010di\u0107 (oscilator) te slijed od po jednog \u017eutog, bijelog i crnog MF transformatora. Jedan tranzistor je odmah uz crveni lon\u010di\u0107 (oscilator), a dva se nalaze izme\u0111u MF transformatora (MF poja\u010dala). Pored zadnjeg crnog MF transformatora uo\u010davamo detektorsku diodu. Dakle ovdje imamo \u0161kolski primjer rasporeda elemenata na tiskanoj plo\u010dici i nema nikakve sumnje da se radi upravo o opisanim sklopovima. Kad ne bi uo\u010dili diodu, to bi moglo zna\u010diti da se za AM detekciju koristi tranzistor, no tada sasvim sigurno ne bi imali dva, nego samo jedan stupanj MF poja\u010danja i jedan MF transformator manje.<\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

Kod NF audio poja\u010dala uobi\u010dajeno nalazimo dva audio transformatora. Ulazni transformator sa jednim tranzistorom \u010dini driver i okreta\u010d faze za izlazno poja\u010dalo koje se sastoji od dva tranzistora i izlaznog transformatora. Taj izlazni transformator mo\u017ee biti ne\u0161to ve\u0107i od ulaznog (driver) transformatora, no neki puta su oba transformatora dimenzijama jednaki. Boje audio transformatora nisu garancija za prepoznavanje, no izlazni transformator je obi\u010dno crveni, dok je ulazni plavi, zeleni ili \u017euti. Ipak, lako je mogu\u0107e da i izlazni transformator bude plavi ili neke druge boje tako da je najbolje detektirati izlazni par tranzistora koji je gotovo uvijek montiran bli\u017ee izlaznom audio transformatoru, ponekad i na hladila. Neki put je na transformatorima otisnut tip, INPUT ili OUTPUT. Neka poja\u010dala nemaju dva, ve\u0107 samo jedan audio transformator. To zna\u010di da je izlazni par tranzistora na zvu\u010dnik vezan bez izlaznog transformatora (tzv. nesimetri\u010dno poja\u010dalo). Ukoliko pak nema ni jednog audio transformatora, onda je gotovo sigurno rije\u010d o kvazi-komplementarnom poja\u010dalu ili poja\u010dalu s komplementarnim tranzistorima, no takva poja\u010dala su se \u0161iroko po\u010dela koristiti tek od 1980-tih godina.<\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a>Svi poluvodi\u010di ugra\u0111eni u ovaj prijemnik nose oznaku TEN. TEN je trgova\u010dka marka japanskog proizvo\u0111a\u010da elektronike Kobe Kogyo Corporation, koji je bio prisutan na tr\u017ei\u0161tu u razdoblju 1949. do 1963. godine. Tvrtka je u po\u010detku proizvodila elektronske cijevi, a 1953. godine Kobe je postala prva tvrtka koja je u Japanu uspjela napraviti tranzistor. Godine 1961. razvili su mikrovalnu pe\u0107nicu koja je pu\u0161tena u masovnu proizvodnju. Njihov prvi proizvod koji je koristio tranzistore bio je autoradio isporu\u010den Toyoti. Tvrtka se spojila s Fujitsu Limited 1963. godine.<\/span><\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a>Detektorska dioda 1NA4G kakva se ugra\u0111ivala u prijemnike s po\u010detka 1960-tih godina. Detektorsku diodu naj\u010de\u0161\u0107e nalazimo u blizini posljednjeg crnog MF transformatora. Pored diode je o\u0161te\u0107eni kerami\u010dki kondenzator. Ovakva o\u0161te\u0107enja nastaju nepa\u017eljivim otvaranjem ku\u0107i\u0161ta, padovima i sli\u010dnim mehani\u010dkim potresima. Germanijski tranzistori u pozadini (2SA30, 2SA31, 2SB32, 2SB33) tako\u0111er su s po\u010detka 1960-tih godina. Elektroni\u010dke komponente stare 80 godina svakako su izgubile ve\u0107i li manji dio svojih prvobitnih elektri\u010dnih karakteristika ali i mehani\u010dke \u010dvrsto\u0107e. <\/em><\/span><\/p>\n

 <\/p>\n

Na\u0161 prijemnik je pohaban, o\u0161te\u0107en, zamazan i vjerojatno u neispravnom stanju. Neispravnost kod ovakvih ure\u0111aja mo\u017ee uzrokovati i zub vremena, odnosno s vremenom komponente gube svoja svojstva bez obzira da li su u pogonu ili ne. Najvi\u0161e su na zub vremena osjetljivi elektrolitski kondenzatori, no primije\u0107eno je da i neki rani poluvodi\u010di (tranzistori i diode) s vremenom gube svoja prvobitna elektri\u010dna svojstva, posebno poja\u010danje. Tako\u0111er, tijela otpornika i kondenzatora mogu s vremenom (mikroskopski) popucati uslijed toplinskih naprezanja te promijeniti elektri\u010dna svojstva istih.<\/p>\n

Ukoliko bi dakle \u017eeljeli restaurirati ovaj na\u0161 prijemnik, moramo biti spremni na niz problema glede elektri\u010dne ali i mehani\u010dke restauracije. Okorjelu prljav\u0161tinu i upijene masno\u0107e mo\u017eemo ukloniti jedino agresivnim postupcima, a time riskiramo i uklanjanje ili izbjeljivanje i originalnih boja i natpisa. Napuknu\u0107a i o\u0161te\u0107enja na plasti\u010dnom ku\u0107i\u0161tu vjerojatno je nemogu\u0107e sanirati tako da se popravak ne primijeti. Ukoliko idemo na zamjenu neispravnih i poluispravnih elektroni\u010dkih komponenti onda uvelike naru\u0161avamo “vintage” originalnost samog ure\u0111aja.<\/p>\n

Osobno se trudim prilikom prou\u010davanja svakog starog elektroni\u010dkog ure\u0111aja u \u0161to je mogu\u0107e manjoj mjeri utjecati na njegovu originalnost. Ovaj na\u0161 prijemnik danas puno vi\u0161e vrijedi kao pokazni primjerak stare tehnologije nego kao neki uporabni ure\u0111aj za slu\u0161anje srednjevalnih postaja. Stoga \u0107emo ga pa\u017eljivo sklopiti natrag i odlo\u017eiti na neko \u010disto i suho mjesto, gdje \u0107e ga jednog dana mo\u017eda opet netko prona\u0107i i u svojoj znati\u017eelji nau\u010diti pone\u0161to o dobroj staroj elektronici \ud83d\ude42<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Danas je nabavljen d\u017eepni prijemnik za srednjevalni radiodifuzni program naziva TOKI TON s po\u010detka 1960-tih godina. Ovo je proizvod jednog od stotine japanskih malih i srednjih poduze\u0107a potro\u0161a\u010dke elektronike orijentiranih izvozu. Do po\u010detka 1960-tih godina takva poduze\u0107a nisu bila ure\u0111ena nikakvim propisima glede za\u0161tite trgova\u010dkih marki, kontrole kvalitete i izvoznih kvota, te je danas vrlo […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":13492,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":{"0":"post-13490","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-radio","8":"czr-hentry"},"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2022\/06\/tokiton_02.jpg","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/13490","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=13490"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/13490\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":13503,"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/13490\/revisions\/13503"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/media\/13492"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=13490"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=13490"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=13490"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}