![\"\"](\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2024\/09\/gorenje_perilica_2.jpg\")
<\/a><\/p>\n <\/p>\n Sama plo\u010da ima oznaku njema\u010dke tvrtke DIEHL Controls. Ova tvrtka vu\u010de korijene iz 1942. godine kada Paul Kolb osniva tvrtku AKO (Apparatebau Paul Kolb) za proizvodnju elektri\u010dnih ograda (pastira). Od 1950-tih godina tvrtka proizvodi grijalice i infracrvene radijatore. U kona\u010dnici, 1956. godine tvrtka razvija elektri\u010dni upravlja\u010dki sustav za prvu automatsku perilicu rublja AEG-LAVAMAT. Tijekom 1968. godine tvrtka AKO osniva odjel elektronike, a 1980. godine kre\u0107e masovna proizvodnja perilica rublja sa potpuno elektroni\u010dkim upravlja\u010dkim sklopovima. Na prijelazu iz 1994. u 1995. godinu zbog sve te\u017eeg odr\u017eavanja konkurentnosti poslovanja tvrtka AKO se pridru\u017euje njema\u010dkoj grupaciji Diehl. Od 1998. godine radi daljnje konkurentnosti na tr\u017ei\u0161tu Diehl Controls otvara pogone u Poljskoj, Meksiku i naravno Kini. Ondje proizvodi elektroniku i module iz podru\u010dja upravljanja, umre\u017eavanja, napajanja, kontrole motora i sli\u010dno.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Na\u0161a perilica se nakon zavr\u0161etka programa pranja isklju\u010dila i nakon toga se vi\u0161e ne mo\u017ee uklju\u010diti, odnosno ne pokazuje nikakve znakove \u017eivota (kao da je isklju\u010dena iz mre\u017enog napajanja).<\/p>\n Kad nema naznaka prisutnosti napona obi\u010dno se prvo provjere mre\u017eni kabao te njegovi kontakti i spojevi. Zatim slijedi provjera mre\u017enih osigura\u010da (rastalni, MOV, PTC), ulaznih RSO i EMI filtara i sli\u010dnih ulaznih mre\u017enih za\u0161tita i filtara. U na\u0161em slu\u010daju sve navedeno je ispravno.<\/p>\n Na plo\u010dici se ne vide elementi sa tragovima termi\u010dkih ili mehani\u010dkih o\u0161te\u0107enja. Na Internetu se ne mogu na\u0107i nikakvi podaci o ovoj plo\u010di, \u0161tovi\u0161e ne mo\u017ee se iskopati shema elektroni\u010dkih plo\u010da bilo kojeg modernijeg ku\u0107anskog aparata. Najbolje \u0161to \u0107ete na\u0107i je \u201ewiring diagram\u201c odnosno shema spajanja pojedinih vanjskih komponenti na plo\u010du. Servisni priru\u010dnici su uglavnom ograni\u010deni na dijelove strujnih krugova koji su predvi\u0111eni za popravak te u najboljem slu\u010daju sadr\u017ee samo male dijelove shemi izlaznih krugova.<\/p>\n Preostaje nam identificirati sklopove na na\u0161oj tiskanoj plo\u010dici i sustavno tra\u017eiti na kojem sklopu dolazi do prekida kontinuiteta strujnog kruga. Plo\u010dica je sa dvostranom \u0161tampom i puno tiskanih veza prolazi ispod komponenti, a sama plo\u010dica nije prozirna tako da je vrlo te\u0161ko pratiti spojeve gornjih i donjih tiskanih veza. Mnoge komponente su u najmanjim tipovima SMD ku\u0107i\u0161ta, ima namjenskih komponenti za koje je nemogu\u0107e na\u0107i bilo kakve podatke, a neke nemaju nikakve oznake. Sve ovo je tipi\u010dno za modernu elektroniku koja se proizvodi robotski i nije predvi\u0111ena za popravak na razini komponenti.<\/p>\n Da stvar bude gora, na na\u0161oj plo\u010dici su gotovo svi lemni spojevi i kontakti prekriveni nekakvim slojem oksida (svojevrsne korozije) koja je vjerojatno nastala kondenzacijom ili prodorom vlage na plo\u010dicu. Tako su sva lemna mjesta pove\u0107anog elektri\u010dnog i termi\u010dkog otpora \u0161to onemogu\u0107ava slije\u0111enje veza \u201ezujalicom\u201c i jako ote\u017eava lemljenje spojeva. Svaki spoj je potrebno povr\u0161inski zagrebati do zdravog lema da bi se dobio elektri\u010dni kontakt kod ispitivanja ili mehani\u010dki potpuno o\u010distiti od oksida da bi se mogao kvalitetno prelemiti. Plo\u010dica je ina\u010de smje\u0161tena na samom dnu ku\u0107i\u0161ta perilice ispod cijevi za odvod \u0161to svakako nije najsretnije rje\u0161enje. Ipak, povr\u0161insku hr\u0111u, hladni lem i sli\u010dno ovdje (jo\u0161 uvijek) ne mo\u017eemo kriviti za neispravnost ove plo\u010dice jer su lemni spojevi ispod korozije elektri\u010dki ispravni.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Po tipu ugra\u0111enih komponenti na\u0161u plo\u010dicu mo\u017eemo razlu\u010diti na tri funkcionalne cjeline:<\/p>\n <\/p>\n Elektroni\u010dki krug (napajanje) za pogon elektromotora perilice je tipi\u010dne izvedbe i najlak\u0161e se identificira na plo\u010di. Sadr\u017ei slijede\u0107e osnovne komponente:<\/p>\n Za hibridni modul IM393-M6E nisam siguran da je ba\u0161 toga tipa jer se oznake nalaze sa donje strane, no po obliku ku\u0107i\u0161ta i rasporedu no\u017eica svakako se radi o nekom hibridu za upravljanje vrtnjom elektromotora iz te serije. Tako\u0111er, ulazni za\u0161titni i filtarski mre\u017eni elementi su zajedni\u010dki za sve sklopove.<\/p>\n Ovaj strujni krug dolazi pod napajanje tek kada upravlja\u010dka elektronika uklju\u010di odgovaraju\u0107i relej. Relej je u na\u0161em slu\u010daju ispravan ali se ne uklju\u010duje tako da moramo tra\u017eiti gre\u0161ku negdje drugdje.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Slijedi provjera SMPS napajanja upravlja\u010dke elektronike. Ovo napajanje ima topologiju kao i sva druga SMPS napajanja no nakon detaljnijeg prou\u010davanja i izvo\u0111enja dijela elektroni\u010dke sheme na\u0161li smo i neke netipi\u010dne spojeve.<\/p>\n Tako se u na\u0161em slu\u010daju izmjeni\u010dni mre\u017eni napon poluvalno ispravlja preko dvije serijski spojene diode US1M (700 V, 1 A), a struja se ograni\u010dava otpornikom od 10 \u2126. Zanimljivo je da se druga mre\u017ena priklju\u010dnica uvodi preko mosnog ispravlja\u010da GBU806 u krugu napajanja elektromotora, odnosno preko unutra\u0161nje diode koja se nalazi izme\u0111u pinova za izmjeni\u010dni i negativni napon. Time je ispravljanje i dalje poluvalno, a ovakav slu\u010daj zapravo imamo kod svakog mosnog diodnog ispravlja\u010da gdje u svakoj poluperiodi vode dvije diode. Ovdje u svakoj grani imamo dvije bitno razli\u010dite diode i zapravo ne znam koja je osnovna ideja kori\u0161tenja ovakvog dizajna. O\u010dekivali bismo zaseban diodni mosni ispravlja\u010d ili u najgorem slu\u010daju jednu diodu za poluvalno ispravljanje. Svakako da se ovdje napon umjesto na jednu raspore\u0111uje na tri diode, iako ne podjednako, osim ako su vrlo sli\u010dnih karakteristika. No dijeljenje napona vjerojatno nije razlog ovog spoja (diode su deklarirane za napon 700 V) nego je ovo mogu\u0107e napravljeno kao za\u0161titna mjera zbog konstrukcije ostatka sklopova na plo\u010dici gdje dio dijeli zajedni\u010dku masu sa napajanjem, odnosno zbog ograni\u010denja uvo\u0111enja izravnih mre\u017enih vodova koji uvijek mogu biti fazni ili nulti ovisno kako se okrene utika\u010d.<\/p>\n Filtarski kondenzator je 22 \u00b5F, 400 V. Na ovom kondenzatoru mjerimo napon od 328 V (cca 230 V x 1,44) pa mo\u017eemo smatrati da je ispravlja\u010dki dio ispravan. U nepropusnom smjeru prema naponu 328 V spojene su jo\u0161 dvije TVS diode (SMAJ 170A) za blokadu negativnih napona koje mo\u017ee inducirati prekida\u010dki krug sa primarnom zavojnicom transformatora.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n 1. Sumnja na prekida\u010dki integrirani krug TNY285DG<\/strong><\/p>\n <\/p>\n U primarnom dijelu SMPS napajanja nalazi se integrirani krug TNY285DG koji objedinjuje oscilator (132 kHz) i izlazni MOSFET (725 V) za pogon primara transformatora te je predvi\u0111en za SMPS napajanja snage do 15 W. Ovaj \u010dip na na\u0161oj plo\u010dici ne radi tako da transformator ne dobiva prekida\u010dki napon na primaru, \u010dime nemamo nikakve napone ni na sekundarima transformatora. Logi\u010dno, onda napajanje ne dobiva ni \u010ditava upravlja\u010dka elektronika. Transformator SMPS napajanja ina\u010de ima dva sekundarna namota od kojih je jedan sa sredi\u0161njim izvodom, \u010dime na izlazu dobivamo tri linije niskih napona. Lijepo se uo\u010davaju i tri ispravlja\u010dke linije gdje su filtarski kondenzatori deklarirani za 40 V, no u ovom trenutku nikako ne mo\u017eemo to\u010dno znati koji su nominalni izlazni naponi iz SMPS napajanja.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Integrirani krug TNY285DG ima Drain i Source izlaze iz internog MOSFET-a te jo\u0161 dvije upravlja\u010dke linije. Na Drain i Source pinovima mjerimo napon 328 V tako da \u010dip dobiva potrebno napajanje, no ne oscilira i ne vr\u0161i prekidanje. Prije nego zaklju\u010dimo da je \u010dip neispravan, moramo provjeriti da nije problem u signalima na upravlja\u010dkim pinovima koji ga dr\u017ee isklju\u010denog. Tu se stvari malo kompliciraju jer su dva upravlja\u010dka pina na ovom \u010dipu multifukcionalna i reagiraju na odre\u0111ene vrijednosti napona i struje. Sam \u010dip mo\u017ee biti automatski isklju\u010den ukoliko nastane strujno preoptere\u0107enje izlaznog MOSFET-a, ako do\u0111e do prevelikog zagrijavanja (iznad 142\u00b0C) ili ako padne napon napajanja \u010dipa ispod 4,9 V. \u010cip \u0107e se automatski isklju\u010diti ako optere\u0107enje (primar transformatora) nije u zadanim granicama, a to se odnosi na kratki spoj, otvoreni krug (bez optere\u0107enja) i za slu\u010daj prevelikog optere\u0107enja.\u00a0 Naravno \u010dip reagira i na povratni krug za pra\u0107enje izlaznog napona i sukladno tome regulaciju oscilacija kako bi se izlazni napon stabilizirao.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n 2. Provjera da li se \u010dip TNY285DG automatski isklju\u010duje zbog nekog kvara na okolnim komponentama<\/strong><\/p>\n <\/p>\n BP\/M (Bypass\/Multi-Function) pin ima osnovnu namjenu osiguranja internog napona napajanja \u010dipa od 5,85 V preko vanjskog kondenzatora 100 nF. Taj kondenzator (C1) se preko primarne linije (328 V) nabije na napon cca 6 V i tim naponom se inicijalno pokre\u0107e \u010dip TNY285DG. Kad se \u010dip jednom pokrene, na sekundarnim namotajima se pojavi napon, te se \u010dip dalje napaja preko donje sekundarne linije, preko diode D1 i otpornika R1. Prema tvorni\u010dkim podacima napon napajanja na pinu BP\/M mora biti u granicama 5,6 \u2013 6,3 V i ako padne ispod 4,9 V \u010dip \u0107e se isklju\u010diti. Mi smo na ovom pinu izmjerili napon od 5,98 V \u010dime mo\u017eemo zaklju\u010diti da \u010dip dobiva svoje napajanje. U \u010dip je ina\u010de ugra\u0111en interni regulator napona 5,85 V.<\/p>\n EN\/UV (Enable\/Undervoltage) pin je senzorski pin i na njega se dovodi uzorak izlaznog napona kako bi se mogla vr\u0161iti njegova automatska regulacija promjenom frekvencije oscilatora.<\/p>\n Ono \u0161to na shemi odmah uo\u010davamo kao vrlo netipi\u010dno to je da povratni regulacijski krug u na\u0161em slu\u010daju nije izveden optoparom, transformatorom ili sli\u010dnim izolacijskim elementom kako je to uobi\u010dajeno kod velike ve\u0107ine SMPS napajanja. Takvim elementima se posti\u017ee galvanska izolacija izme\u0111u primarnog i sekundarnog kruga \u010dime nikako ne mo\u017ee do\u0107i do prodora visokog napona sa primara na niskonaponske sekundarne linije. Tako\u0111er, galvanskim odvajanjem masa primara i sekundara sprje\u010dava se unos mre\u017enog \u0161uma (zajedni\u010dkog \u0161uma) u linije napajanja osjetljivih elektroni\u010dkih komponenti i sklopova (signalne i podatkovne linije). U na\u0161em slu\u010daju dvije linije napona na dvostrukom sekundarnom namotaju dijele istu masu sa primarnim krugom, dok je preostali sekundarni namotaj odvojen i ima svoju masu (svoj plus i minus).<\/p>\n Ponekad se zbog same u\u0161tede komponenti ili nekog drugog razloga (mehani\u010dke osjetljivosti) ne koriste opti\u010dki, transformatorski, digitalni ili neki drugi izolatori nego se koristiti izravna povratna veza preko obi\u010dnog otporni\u010dkog djelitelja napona. Me\u0111utim, u tom slu\u010daju sekundarni namotaj mora imati zajedni\u010dku masu sa primarnim krugom ili se mora koristiti pomo\u0107ni namotaj za dobivanje uzorka napona i napajanje samog prekida\u010dkog \u010dipa. Kao \u0161to se vidi na shemi, u na\u0161em slu\u010daju primarni krug i dvostruki sekundarni namotaj dijele istu masu, a uzorak izlaznog napona za kontrolu regulacije se dobiva sa gornjeg sekundarnog namotaja transformatora.<\/p>\n U povratnom krugu se nalaze tri SMD elementa u SOT-23 ku\u0107i\u0161tu sa oznakama LA3, 3GW i A8K. Tko god je poku\u0161avao identificirati SMD komponente po otisnutim kodovima zna da tu mo\u017ee biti puno problema i dvojbenih situacija. Iste oznake mo\u017ee imati vi\u0161e razli\u010ditih SMD komponenti, a unato\u010d raznim tablicama sa kodovima koje mo\u017eete na\u0107i na Internetu uvijek se lako desi da komponenta ima neku svoju namjensku oznaku, da uop\u0107e nema oznaku ili da neka oznaka nikako ne odgovara ponu\u0111enim opisima. Za SMD element oznake LA3 nisam na\u0161ao neke logi\u010dne rezultate, a prema spoju sa ostalim elementima na na\u0161oj plo\u010dici i prema o\u010dekivanom elementu u samom krugu to je vrlo vjerojatno shunt regulator TL431 ili TL432 u SOT-23 ku\u0107i\u0161tu ili neka njegova ina\u010dica. Komponenta oznake 3GW je PNP tranzistor BC857C (50 V, 100 mA), a komponenta sa oznakom A8K je NPN BRT (Bias Resistor Transistor) tako\u0111er 50 V, 100 mA.<\/p>\n Shunt regulator TL431\/TL432 u osnovi djeluje kao zener dioda kojoj se mo\u017ee podesiti zener napon u rasponu 2,5 V do 36 V preko jednostavnog djelitelja napona sa dva otpornika na referentnom pinu regulatora. Napon od 2,5 V je dakle minimalan napon na kojem shunt regulator po\u010dne voditi. Ako trebamo primjerice stabilizirati napon od 12 V, onda \u0107emo odabrati otpornike za djelitelj napona tako da na 12 V ulaznog napona dobijemo malo manje od 2,5 V izlaznog napona koji dolazi na referentni pin regulatora. \u010cim izlazni napon malo poraste iznad 12 V, to \u0107e napon na referentnom pinu tako\u0111er porasti i dose\u0107i 2,5 V te \u0107e regulator provesti, odnosno preko pinova katoda i anoda \u0107e pote\u0107i struja. Kako pote\u010de struja preko regulatora tako baza tranzistora 3GW dobiva potreban prednapon za njegovo uklju\u010denje (vo\u0111enje), a posljedi\u010dno provede i tranzistor A8K. On time shuntira pin EN\/UV na kojem nastaje pad napona jednako kako bi to bilo i sa opto-tranzistorom u optoparu.<\/p>\n Prema tvorni\u010dkim podacima napon na senzorskom pinu EN\/UV mora biti u granicama 0,8 \u2013 1,6 V (za struju -25 \u00b5A) ili 1,8 \u2013 2,6 V (za struju 25 \u00b5A). Mi smo izmjerili 1,65 V \u0161to pokazuje da tranzistor A8K nije u proboju, no ovdje nemamo nikakav povratni napon (struju) pa ta izmjerena vrijednost vjerojatno nema puno smisla.<\/p>\n \u0160to se ti\u010de ostatka sheme, na primarnom namotaju i paralelno ispravlja\u010dkim diodama na sekundarnim namotajima dodani su RC snubber filtri. Ovi filtri prigu\u0161uju VF smetnje koje se u prekida\u010dkim napajanjima naj\u010de\u0161\u0107e manifestiraju kao nepo\u017eeljna parazitska istitravanja (oscilacije) na po\u010detku i kraju svakog prekida\u010dkog ciklusa.<\/p>\n Na kraju nismo prona\u0161li razlog zbog kojeg primarni pogonski \u010dip TNY285DG ne radi. Svi naponi se \u010dine u nominalnim granicama i preostaje naru\u010diti novi \u010dip.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n 3. Zaklju\u010dak dok \u010dekamo da Kinezi po\u0161alju \u010dip<\/strong><\/p>\n <\/p>\n Za SMPS napajanja su do danas razvijeni vrlo kompleksni \u010dipovi pa ako ne radi primarni oscilator to ne mora nu\u017eno zna\u010diti da ne valja driverski \u010dip ili izlazni MOSFET. Moderni SMPS \u010dipovi sadr\u017ee vi\u0161e senzorskih krugova koji prate struje i napone u primarnim i sekundarnim krugovima te mogu biti isklju\u010deni iz raznih razloga, odnosno kvarova na drugim komponentama. Tako\u0111er, ako je i pregorio prekida\u010dki MOSFET, bilo integriran u sam oscilatorski \u010dip ili kao samostalna komponenta, razlog mo\u017ee biti i nefunkcionalnost \u201eclamp\u201c za\u0161tite od induciranih negativnih naponskih pikova, pozitivnih prenapona, pojave VF oscilacija, indukcija od rasipnih induktiviteta (induktiviteta curenja) i drugo, \u0161to je posebno nagla\u0161eno ako je na jezgri vi\u0161e sekundarnih namotaja kao u na\u0161em slu\u010daju. Razvijeno je vi\u0161e topologija takvih clamp\/snubber filtara, a odabire se ona koja daje najbolji odnos u\u010dinkovitosti i optere\u0107enja primarnog kruga za pojedini slu\u010daj. U na\u0161em slu\u010daju je ugra\u0111en RC snubber filtar za prigu\u0161ivanje VF titranja te dvije diode preko otpornika za ograni\u010denje struje. Obrnuto polarizirana dioda RS1J kratko spaja negativne induktivno inducirane napone, a za SR1AA nismo na\u0161li podatke no to je vjerojatno neki tip zener ili TVS diode sa visokim probojnim naponom koja ograni\u010dava pojavu prenapona u pozitivnom smjeru.<\/p>\n Popravak SMPS napajanja u amaterskim uvjetima postaje sve te\u017ei posao jer su ispravlja\u010dki krugovi sve kompleksniji, ugra\u0111enim specijaliziranim \u010dipovima, transformatorima i drugim komponentama se vi\u0161e ne zna broj, a minijaturizacija nekih SMD komponenti sve vi\u0161e ide ispod 1 mm. Tako bi i na ovoj plo\u010dici prije narud\u017ebe \u010dipa rado detaljno provjerio sve tranzistore i diode (nema ih puno), ali za to je potrebno njihovo mikroskopsko odlemljivanje i ponovno vra\u0107anje na mjesto. Ispitivanje na plo\u010dici bez odlemljivanja sigurno ne\u0107e dati pouzdane rezultate. Drugi problem je taj da ako i \u017eelimo ispitati tranzistor na plo\u010dici (postoje pouzdani instrumenti za to), jednostavno ne znam kako i odakle prisloniti tri pipalice na si\u0107u\u0161ne kontakte SMD tranzistora. Pipalica instrumenta koja se golim okom \u010dini kao igla, kad se pod mikroskopom pribli\u017ei SMD komponenti, izgleda kao \u201eslon naslonjen na buhu\u201c.<\/p>\n Ono \u0161to smo mogli provjeriti ommetrom i dioda-testom to smo provjerili, \u010dip TNY285DG ko\u0161ta nekoliko desetaka euro-centi pa ako nakon zamjene napajanje i dalje ne\u0107e raditi, onda \u0107emo i\u0107i u detaljniju analizu drugih mogu\u0107ih problema.<\/p>\n Spomenimo jo\u0161 da se upravlja\u010dki krug bazira na dva mikrokontrolera serije MC56F82746V i R5F104GJG. Tu mo\u017eemo uo\u010diti i uobi\u010dajene opti\u010dke izolatore (optocoupler) za povezivanje mikrokontrolera sa perifernim komponentama (H11L1) i jedan \u010dip oznake SN293 \u0161to je vjerojatno dvostruki diferencijalni komparator napona (LM293). U ovom dijelu se definitivno ne mogu vr\u0161iti neki popravci bez specijalnih alata i bez originalnih tvorni\u010dkih shema i namjenskih softvera.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n 4. \u010cip TNY285DG je zamijenjen ali napajanje i dalje ne radi.<\/strong><\/p>\n <\/p>\n \u010cip TNY285DG je zamijenjen ali napajanje i dalje ne radi. Sada moram detaljnije provjeriti upravlja\u010dke krugove na pinovima BP\/M i EN\/UV. Napon napajanja na pinu BP\/M je prilikom mjerenja je i dalje stabilan. Kondenzator za napajanje od 100 nF je ispravan, no svejedno sam ga preventivno zamijenio. To nije rije\u0161ilo problem.<\/p>\n Slijede\u0107e sam odspojio pin EN\/UV i preko potenciometra 100 k\u2126 ga spojio na masu. Time dinami\u010dki simuliram strujni krug za pokretanje i regulaciju frekvencije rada oscilatora. Na odre\u0111enim strujama odvoda \u010dip zapo\u010dinje oscilirati, napon na sekundarima po\u010dinje rasti, no za kratko vrijeme (pola sekunde) napon odmah pada. Osciliranje ulazi u petlju gdje se isto stalno poku\u0161ava pokrenuti, no neki za\u0161titni mehanizam ga stalno gasi. Ostaje samo mogu\u0107nost da je prekida\u010dki MOSFET preoptere\u0107en i za\u0161tita unutar \u010dipa ga isklju\u010duje \u010dim struja preko njega pre\u0111e nominalni prag.<\/p>\n Elementi \u00a0paralelno primarnom namotaju transformatora (za\u0161titne dioe, snubber filtar) nisu u kratkom spoju i svi namotaji transformatora su ispravni jer bez problema mjerimo induktivitet svih namotaja. Preostaje jedino da je prekomjerno optere\u0107enje u sekundarnim ispravlja\u010dkim krugovima.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n 5. Tra\u017eenje mogu\u0107ih neispravnosti (kratkih spojeva) u sekundarnim krugovima napajanja<\/strong><\/p>\n <\/p>\n Ispravlja\u010dke diode i filtarski kondenzatori su ispravni, tako da sada trebamo provjeriti stabilizatorske krugove koji slijede iza njih. Ti krugovi su prili\u010dno slo\u017eeni, a zbog SMD komponenti nije ih lako izolirati. Jednako tako pasivni elementi crne boje su bez oznaka i nemogu\u0107e je biti siguran da li se radi o otporniku, kondenzatoru ili zavojnici. Uklonio sam dva elementa koje je bilo najlak\u0161e ukloniti kako bi na dvije linije odvojio ispravlja\u010dki dio od stabilizacijskih i regulacijskih krugova.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Nakon ovoga oscilator je proradio. Na liniji V1 mjerim napon 21,4 V, na liniji V2 napon je 3,3 V, a na liniji V3 je napon 31,6 V. Ovo ne zna\u010di puno jer ne znam koji bi trebali biti nominalni naponi, no sada je jasno da su jedna ili vi\u0161e linija napajanja preoptere\u0107ene nekim kratkim spojem. Koliko se generalno mo\u017ee vidjeti linija V1 je za napajanje prednje plo\u010de sa displejom perilice \u0161to je i logi\u010dno jer je jedina galvanski odvojena od mre\u017enih vodova, a nikako ne bi bilo pametno da se na prednjoj plo\u010di po kojoj se dira nalazi mre\u017ena faza. \u00a0Linija V2 je za napajanje mikrokontrolera (MCU), te je logi\u010dno da ova linija bude u povratnom krugu stabilizacije napona jer je najni\u017eeg napona i treba biti najstabilnija. Linija V3 je za napajanje Integrated Power Hybrid IC-a. Ovaj IC se napaja sa 15 V i njegovi pinovi za napajanje nisu u kratkom spoju. Vjerojatno se sa ove linije napajaju i releji.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n 6. Mogu\u0107 djelomi\u010dni kratki spoj na liniji napajanja V2<\/strong><\/p>\n Sada kada su ispravlja\u010dki krugovi odvojeni, na liniji V2 mjerimo prili\u010dno veliko omsko optere\u0107enje od 12 \u2126. Iako na naponu 3,3 V to stvara struju od 275 mA, ovo bi ipak bila ogromna potro\u0161nja struje za napajanje dva MCU-a. O\u010dito je ne\u0161to u kratkom spoju.<\/p>\n \u010cini se da je u (polu)kratkom spoju jedan filtarski SMD kondenzator na liniji V2 jer je on svakako spojen paralelno na ovu liniju (na slici smo taj kondenzator ozna\u010dili sa slovom “C”). Na prvu je te\u0161ko biti siguran radi li se uop\u0107e o kondenzatoru jer nema nikakvih oznaka, a prakti\u010dno je nemogu\u0107e pratiti dvostruke tiskane veze kroz desetke pasivnih i aktivnih SMD komponenti koje \u010dine krugove regulacije i stabilizacije napona napajanja, koji se uz sve to me\u0111usobno isprepli\u0107u kroz dvostranu \u0161tampu. Ovaj kondenzator vjerojatno \u010dini niskopropusni LC filtar napajanja MCU-a u kombinaciji sa SMD zavojnicom 10 \u00b5H koju smo odlemili radi odvajanja krugova (L). Takav filtar prigu\u0161uje VF smetnje koje bi se preko SMPS napajanja mogle probiti na MCU.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n 7. Zamjena kondenzatora VF filtra<\/strong><\/p>\n <\/p>\n Kondenzator smo odlemili, pojazuje otpor 12 \u2126 tako je svakako neispravan. Po izgledu te komponenete i prema mjestu gdje se nalazi u strujnom krugu ovo bi svakako trebao biti kondenzator. Me\u0111utim, isti nema nikakve oznake.<\/p>\n S obzirom da ne znamo vrijednost SMD kondenzatora, isto moramo nekako izra\u010dunati. Frekvencija rada \u010dipa TNY285DG u SMPS napajanju je u rasponu 124-140 kHz. To zna\u010di da bi na\u0161 filtar morao gu\u0161iti sve frekvencije ve\u0107e od barem 100 kHz. Uz izmjerenu zavojnicu induktiviteta 10 \u00b5H, kondenzator bi u tom slu\u010daju trebao imati vrijednost od barem 250 nF. \u0160to je vrijednost kondenzatora ve\u0107a, grani\u010dna frekvencija filtra \u0107e biti ni\u017ea. Najve\u0107a vrijednost SMD kondenzatora kojeg sam na\u0161ao u svojim zalihama je 5 \u00b5F \u0161to daje grani\u010dnu frekvenciju niskopropusnog filtra od cca 22 kHz. Ovaj filtar \u0107e stoga dobro potiskivati VF smetnje SMPS napajanja.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n 8. Plo\u010dica je o\u017eivjela<\/strong><\/p>\n <\/p>\n Nakon zamjene kondenzatora plo\u010dica je o\u017eivjela, releji se periodi\u010dki uklju\u010duju i isklju\u010duju \u0161to je za o\u010dekivati jer nema spojenih vanjskih komponenti.<\/p>\n \u0160to se dakle ovdje dogodilo: kondenzator u krugu LC filtra VF smetnji za napajanje MCU-a je otkazao i oti\u0161ao u djelomi\u010dni kratki spoj (12 \u2126). Uslijed toga porasla je potro\u0161nja struje u V2 grani napajanja, a posljedi\u010dno tome porasla je i struja kroz sekundarni te primarni namotaj transformatora. Integrirani krug TNY285DG u primaru SMPS napajanja je detektirao pove\u0107anu potro\u0161nju struje te se isklju\u010dio. Isklju\u010denjem \u010dipa pak je \u010ditav niskonaponski dio plo\u010dice je ostao bez napajanja, uklju\u010duju\u0107i i MCU-e, releje i prednju plo\u010du perilice.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n 9. \u201ePoslije bitke je lako biti general\u201c<\/strong><\/p>\n <\/p>\n \u201ePoslije bitke je lako biti general\u201c pa se sada postavljaju pitanja za\u0161to se nisu odmah odspojili sekundarni krugovi da se nedvojbeno utvrdi da je sa primarnim krugom sve u redu. Razlog je taj \u0161to su tri sekundarna kruga prili\u010dno slo\u017eena sa petnaestak tranzistora i integriranim krugom oznake IJ6NE za koji nismo na\u0161li nikakve podatke. Zbog velike zavojnice u blizini vjerojatno je to neki DC\/DC Step down (buck) converter, a mogu\u0107e da je i neki drugi tip naponskog regulatora ili pak kakav tranzistorski par u zajedni\u010dkom ku\u0107i\u0161tu. Potrebno je dobro ispratiti tiskane vodove preko tih komponenti da se na\u0111e najbolji na\u010din za prakti\u010dno odvajanje tih krugova. To nije nikako lako napraviti na ovakvoj mikrotehnologiji i ako \u0107emo se upu\u0161tati u to onda moramo biti sigurni da je kvar upravo tu negdje. Odlemljivanje i ponovno zalemljivanje SMD komponenti manjih od milimetra lako mo\u017ee mehani\u010dki i termi\u010dki o\u0161tetiti komponente i tiskane veze. Ova plo\u010dica nije predvi\u0111ena za takve popravke.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Kratki spoj na sekundarnim linijama napajanja ne mo\u017eete ispitati ommetrom bez odlemljivanja namotaja transformatora koji sami po sebi predstavljaju omski kratki spoj. \u0160to je jo\u0161 gore, ovdje kratki spoj nije bio potpun i otpor sekundarnog namotaja je jo\u0161 uvijek daleko manji od otpora (polu)kratkog spoja neispravnog kondenzatora. Tako\u0111er, filtarski elektrolitski kondenzatori \u0107e sigurno poremetiti mjerenje jer se pune mjernim naponom iz ommetra. To se manifestira tako da se ommetar ne mo\u017ee smiriti na jednoj vrijednosti nego se one stalno mijenjanju, naj\u010de\u0161\u0107e prema gore ili dolje proporcionalno tome kako se puni kondenzator. Kod SMD sklopova si jednostavno ne mo\u017eemo priu\u0161titi odlemljivanje i zalemljivanje na bilo kojem mjestu samo u svrhu testiranja, kako smo navikli kod klasi\u010dne elektronike.<\/p>\n Ispitivanje kondenzatora zalemljenih na plo\u010dici u smislu kratkog spoja je tako\u0111er nesiguran na\u010din ispitivanja ispravnosti jer kratki spoj ne mora biti potpun, a osim toga kondenzatori mogu biti vezani paralelno zavojnicama, otpornicima i drugim elementima niskih omskih vrijednosti. Takav je slu\u010daj sa kondenzatorima u V1 grani napajanja (DC\/DC konverter) i ovdje svi kondezatori na plo\u010dici testerom kontinuiteta pokazuju kratki spoj.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Mjere opreza!<\/strong><\/p>\n Potrebno je posebno naglasiti kako je kod popravke ovakvih plo\u010da treba biti krajnje oprezan glede prisutnosti mre\u017enog napona i napona na visokonaponskim kondenzatorima. U na\u0161em slu\u010daju SMPS kondenzator se isprazni preko \u010dipa TNY285DG u zadnjim ciklusima rada, no svejedno treba biti oprezan i prije rada na plo\u010dici provjeriti prisutnost napona na takvim kondenzatorima. Tako\u0111er, mjerni instrumenti moraju biti galvanski odvojeni od mre\u017ee (najbolje da su baterijski) jer se lako mo\u017ee napraviti kratki spoj preko razli\u010ditih izvedbi uzemljenja.<\/p>\n <\/p>\n Iz svakog iskustva pone\u0161to se novo nau\u010di<\/strong><\/p>\n <\/p>\n Svakim ovakvim sustavnim popravkom postajemo pametniji i svjesniji modernih \u201epametnih\u201c \u010dipova u koje su ugra\u0111ene razne naponske, strujne i termi\u010dke za\u0161tite. Ove za\u0161tite sprje\u010davaju havarije na plo\u010dici poput pregrijavanja, taljenja, a u kona\u010dnici i eksplozija te po\u017eara na komponentama i vodovima, no kod dijagnoze kvara mogu \u201ezamaskirati\u201c neki ina\u010de o\u010diti problem. U na\u0161em slu\u010daju, da nije bilo za\u0161tite vjerojatno bi pregorjela SMD zavojnica ili neispravni kondenzator jer struja kratkog spoja nije bila velika. No, da se dogodio potpuni kratki spoj na ve\u0107em naponu (V1 ili V3) onda bi vjerojatno stradao transformator, a mogu\u0107e i druge komponente.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Sada preostaje vratiti plo\u010du u perilicu i nadati se najboljem…<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n 10. Perilica i dalje ne radi<\/strong><\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Nakon ugradnje plo\u010de u perilicu, ista i dalje ne radi. \u010cuje se periodi\u010dno ukap\u010danje i iskap\u010danje releja, no displej na prednjoj plo\u010di je mrtav. Sada ve\u0107 sa sigurno\u0161\u0107u mo\u017eemo pretpostaviti da je u kvaru i linija napajanja displeja (V1). Ne preostaje drugo nego opet uzeti mikroskop te poku\u0161ati izolirati kvar na toj liniji. Ovdje se nalazi nepoznati integrirani krug IJ6NE i da bi ga identificirali moramo nacrtati dio sheme sa elementima na koje je ovaj IC vezan.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Sada vidimo da je prema na\u010dinu spajanja u strujni krug ovo posve sigurno DC\/DC Step down ili buck konverter koji relativno visoki ulazni napon od 21,4 V treba spustiti na 5 V ili \u010dak 3,3 V ovisno koji \u010dipovi su na kontrolnoj plo\u010di sa displejom perilice. Kontrolna plo\u010da se ina\u010de sa plo\u010dom napajanja spaja preko svega 7 \u017eica. To zna\u010di da se koristi neki dvostrani digitalni protokol razmjene podataka. No, pogledajmo \u0161to je s tom granom napajanja.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n 11. To \u0161to je otklonjen jedan (polu)kratki spoj ne mora zna\u010diti da negdje ne postoji jo\u0161 nekoliko (polu)kratkih spojeva<\/strong><\/p>\n Nakon \u0161to sam izolirao ispravlja\u010dki od regulacijskog dijela napajanja, na regulacijskom dijelu grane V1 se mjeri djelomi\u010dni kratki spoj od 3,6 \u2126. S obzirom da smo prethodno uklonili djelomi\u010dni kratki spoj na liniji V2, ovaj preostali djelomi\u010dni kratki spoj na liniji V1 nije uzrokovao toliki porast struje da bi se SMPS \u010dip TNY285DG isklju\u010dio. \u010cak \u0161tovi\u0161e, napon na liniji V1 se uspijeva odr\u017eavati dovoljno visokim i uz taj djelomi\u010dni kratki spoj.<\/p>\n Moja pretpostavka je bila da se relej periodi\u010dno isklju\u010duje i uklju\u010duje zato jer MCU logika ne prepoznaje senzore koji moraju biti spojeni na plo\u010du. No, sada kada smo odspojili liniju V1, relej se normalno uklju\u010di samo jednom i ostaje uklju\u010den.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n 12. Famozni integrirani krug IJ6NE<\/strong><\/p>\n Prvo sam morao nekako identificirati taj famozni \u010dip oznake IJ6NE. Kod takvih oznaka obi\u010dno prva dva slova \u010dine samu oznaku \u010dipa, a ostale broj\u010dane i slovne oznake su datumski kodovi. Pod oznakom IJ nisam prona\u0161ao nikakav \u010dip u SOT 23-6 (SOT 26) ku\u0107i\u0161tu koji bi odgovarao nacrtanoj shemi. Me\u0111utim pod oznakom AJ nalazim \u010dip AP5100 koji bi po svim parametrima mogao odgovarati za na\u0161u primjenu. To je podesivi DC\/DC Step down konverter koji ulazne napone u rasponu 4,75 \u2013 24 V mo\u017ee spustiti na napone u rasponu 0,81 \u2013 15 V, a maksimalna izlazna struja je 1,2 A. Nama svakako treba \u010dip koji mo\u017ee podnijeti ulazni napon od barem 21,4 V tako da je AP5100 za to prikladan, a ima i odgovaraju\u0107i raspored pinova.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n 13. \u0160to je onda u kratkom spoju?<\/strong><\/p>\n Prva sumnja glede kratkog spoja pada na tri filtarska kondenzatora na ulazu u DC\/DC konverter (C1, C2, C3). Ove kondenzatore sam u svrhu ispitivanja morao odlemiti i isti nisu u kratkom spoju. Na ulaznoj liniji sada ostaje samo IJ6NE i njegov ulaz je u tom djelomi\u010dnom kratkom spoju (3,6 \u2126). Me\u0111utim, to nije sve. U kratkom spoju je tako\u0111er i izlaz iz \u010dipa IJ6NE.<\/p>\n S obzirom da ne \u017eelim napraviti istu gre\u0161ku kao kod SMPS \u010dipa, sada prvo provjeravam \u010detiri filtarska kondenzatora na izlazu iz DC\/DC konvertera. Ovi kondenzatori nisu u kratkom spoju, kao ni \u010ditava linija iza njih. Me\u0111utim, u kratkom spoju je Schottky dioda STPS140Z (40 V, 1A) koja \u0161titi od negativne naponske indukcije iz zavojnice L1.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n 14. Zamjena Schottky diode<\/strong><\/p>\n Schottky dioda nosi oznaku S14 \u0161to bi trebala biti STPS140Z (40 V, 1A). Ne \u017eelim sada \u010dekati nekoliko tjedana da stigne nova dioda iz Kine pa sam na plo\u010dici neke neispravne grafi\u010dke kartice na\u0161ao sli\u010dnu Schottky diodu SR24 (40 V, 2 A). Ova dioda je u izlaznom krugu regulatora, no zamjenom ove diode vi\u0161e ne mjerimo kratki spoj ni na ulaznom krugu regulatora. Ipak, malo je sumnjivo \u0161to ulazni i izlazni pinovi regulatora IJ6NE prema masi pokazuju pribli\u017eno isti otpor. Razlog tome je \u0161to su ulazni i izlazni pin IJ6NE i dalje u djelomi\u010dnom kratkom spoju (3,6 \u2126). Sada je jasno da se kratki spoj ulaza u regulator ostvarivao preko djelomi\u010dnog kratkog spoja pinova 5 i 6 regulatora IJ6NE te potpunog kratkog spoja (proboja)\u00a0 Schottky diode S14. O\u010dito da \u0107emo morati zamijeniti i \u010dip IJ6NE.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n 15. Koliki bi trebao biti napon iz DC\/DC konvertera?<\/strong><\/p>\n Ne znamo koji izlazni napon treba dati DC\/DC konverter, no ne bi trebao biti ve\u0107i od 5 V. Malo je \u010dudno \u0161to sekundarna linija daje toliko visok napon (21,4 V), a onda se mora koristiti DC\/DC Buck konverter da istog u\u010dinkovito smanji na nominalnu vrijednost. Vidimo me\u0111utim da na ovom dijelu plo\u010dice ima puno praznih mjesta bez zalemljenih komponenti, tako da je mogu\u0107e da su neke druge ina\u010dice ovih perilica opremljene dodatnim sklopovima i funkcijama za koje su potrebni vi\u0161i naponi napajanja.<\/p>\n Izlazni napon iz DC\/DC konvertera mo\u017eda bi se mogao otkriti tako da se vidi koje komponente napaja na kontrolnoj plo\u010di perilice. Posve sigurno tu mora biti neki MCU na 5 V ili 3,3 V no mogu\u0107e je da i na kontrolnoj plo\u010di postoje neki dodatni regulatori napona. Dostup kontrolnoj plo\u010di perilice sada nemam pa idemo drugim putem.<\/p>\n Ukoliko je dakle \u010dip IJ6NE doista AP5100 ili neki njegov ekvivalent, onda izlazni napon odre\u0111uje omjer otpornika R1 i R2. Ovi otpornici su bez oznaka tako da moramo odlemiti \u010dip kako bi im izmjerili vrijednosti i izra\u010dunali njihov omjer.<\/p>\n Formula za izra\u010dun otpornika za \u017eeljeni izlaznog napon je:<\/p>\n <\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a>Oznaka plo\u010de je \u201eEN BM-3.22 PS-21\/L0-54-B-14-8-E\/ REV23\u201c. Postoji vi\u0161e ina\u010dica ove plo\u010de, a kod narud\u017ebe se vjerojatno svaki znak mora to\u010dno poklapati kako bi se dobila elektroni\u010dki potpuno ista plo\u010da sa istim softverom. Cijena plo\u010de u evropskim zemljama je u rasponu 70-170 Eura, najjeftinije je naru\u010diti iz Poljske, \u010ce\u0161ke ili Njema\u010dke.<\/span><\/em><\/p>\n
\n
\n<\/a><\/p>\n\n
\n
<\/a><\/p>\n
\n
\n<\/a>Dio tiskane plo\u010dice sa elementima SMPS napajanja upravlja\u010dke elektronike. Elektrolitski kondenzatori su uklonjeni kako bi se mogle pratiti tiskane veze.<\/span><\/em><\/p>\n<\/a>Izvedena elektroni\u010dka shema SMPS napajanja.<\/span><\/em><\/p>\n
\n
\n
\n
\n<\/a>Problem sada treba tra\u017eiti na ovom dijelu plo\u010de. Crvenim pravokutnikom L ozna\u010dena je pozicija zavojnice koju smo uklonili da bi izolirali (dio) regulacijskog kruga napajanja u V2 grani napajanja. Isto tako, crvenim pravokutnikom J ozna\u010den je kratkospojnik koji smo uklonili da bi izolirali (dio) regulacijskog kruga napajanja u V1 grani napajanja.<\/span> <\/em><\/p>\n
\n<\/a><\/p>\n
\n
\n<\/a>Integrirani krug IJ6NE, mogu\u0107e u krugu DC\/DC Step down (buck) convertera ili nekog drugog regulatora\/stabilizatora napona.\u00a0<\/span> <\/em><\/p>\n
\n
\n
\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a>Na\u0161a plo\u010da je smje\u0161tena na dnu ku\u0107i\u0161ta perilice.<\/span><\/em><\/p>\n<\/a>Dio plo\u010de na kojem treba tra\u017eiti druge kvarove.<\/span><\/em><\/p>\n<\/a><\/p>\n