![\"\"](\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2021\/01\/grundig_sonoclock_650_08.jpg\")
<\/a><\/p>\n <\/p>\n Tvrtku Grundig osnovao je proizvo\u0111a\u010d radio aparata Max Grundig odnmah nakon rata 1945. godine. U po\u010detku je proizvodnja bila orijentirana na radio prijemnike, a ve\u0107 1952. godine Grundig proizvodi svoj prvi televizor i prijenosni magnetofon. Do sredine 1950-ih Grundig je postao najve\u0107i proizvo\u0111a\u010d radio aparata u Europi, a do kraja desetlje\u0107a ponuda tvrtke pro\u0161irena je na i sve druge audio ure\u0111aje potro\u0161a\u010dke elektronike (tranzistorski radio prijemnici, prijenosni magnetofoni, diktafoni, razni ku\u0107ni stereo audio ure\u0111aji i sli\u010dno. Grundig je 1957. godine stekao ve\u0107inski udio u tvrtkama za proizvodnju pisa\u0107ih strojeva Triumph i Adler, a od 1960-tih godina \u0161iri proizvodne pogone i izvan Njema\u010dke. Pogon u Portugalu, odakle potje\u010de i na\u0161 Sono Clock 650, Grundig je otvorio 1965. godine.<\/p>\n U idu\u0107im desetlje\u0107ima sve do danas tvrtka Grundig je stalno u trendu sa najnovijom tehnologijama potro\u0161a\u010dke elektronike te je \u010desto prva u Evropi po proizvodima koji uklju\u010duju nove tehnologije. Tako ve\u0107 1960. godine Grundig plasira televizor sa mogu\u0107nostima VHF prijema i predstavlja prvi be\u017ei\u010dni ultrazvu\u010dni daljinski upravlja\u010d.\u00a0 Godine 1967. Grundig je predstavio kompaktni kasetofon, a nakon toga i kasetofon za automobile. Godine 1969. je proizveo prvo Hi-Fi poja\u010dalo s ugra\u0111enim ekvilajzerom za evropsko tr\u017ei\u0161te. U ranim 1970-im godinama uvodi kvadrofonski sistem reprodukcije stereo kanala. Slijede uspjesi u proizvodnji ku\u0107nih videorekordera i radio satova s digitalnom budilicom. U drugoj polovici 1970-tih godina Grundig ve\u0107 ima auto-radije sa automatskim tra\u017eenjem stanica, AM\/FM prijemom, dekoderom stanja u prometu i kasetofonom. U 1980-tim godinama nastavlja se proizvodnja video-rekordera sa najnovijim funkcijama (videotekst, prikaz polo\u017eaja trake u stvarnom vremenu), elektroni\u010dkih notesa, predstavljen je satelitski TV prijemnik i televizor u boji s tehnologijom 100 Hz. U 1990-tim godinama Grundig predstavlja svoj prvi DAB pilot prijemnik, prvi u svijetu predstavlja tehnologiju be\u017ei\u010dnog infra-crvenog prijenosa Hi-Fi signala i \u0161iri proizvodnju na be\u017ei\u010dne telefone. U proizvodnji televizora Grundig stalno slijedi nove tehnologije (interaktivna korisni\u010dka su\u010delja, ravni zaslon, smart TV s pristupom internetu), a 1998. godine lansira softver za prepoznavanje glasa pod nazivom VoiceOffice mobil za svoje digitalne diktafone. U 2000-tim godinama slijede MP3 i DVD ure\u0111aji, auto-navigacijski ure\u0111aji, a posljednjih deset godina Grundig je uz \u0161irok spektar potro\u0161a\u010dke elektronike pro\u0161irio asortiman i na ku\u0107anske aparate i bijelu tehniku.<\/p>\n \u0160to se ti\u010de vlasni\u0161tva, jo\u0161 od 1972. godine dionice Grundiga polako po\u010dinje prikupljati tvrtka Philips Electronics, koja je do 1984. preuzela poslovno upravljanje kompanijom, a do 1993. godine je stekla i potpunu ekonomsku kontrolu nad Grundigom. Grundig 1998. godine raskida partnerstvo sa tvrtkom Philips zbog njezine prevelike dominacije, a zatim je 2003. godine, zbog nastalih promjena na tr\u017ei\u0161tu, bio prisiljen pokrenuti ste\u010dajni postupak. Gotovo svi pogoni Grundiga su nakon uspje\u0161nih pregovora ipak uspjeli pre\u017eivjeti ste\u010daj te nastavljaju nositi naziv Grundig (Grundig Intermedia, Delphi Grundig, Grundig Car InterMedia System GmbH, Grundig SAT Systems GmbH, Grundig Business Systems GmbH). Godine 2007. Grundig Intermedia GmbH postaje dio turske kompanije Ar\u00e7elik A.\u015e., proizvo\u0111a\u010da bijele tehnike u vlasni\u0161tvu Koc Holdinga, koji obuhva\u0107a deset brandova: Ar\u00e7elik,\u00a0Beko, Grundig,\u00a0Blomberg,\u00a0Elektrabregenz, Arctic, Leisure, Flavel, Defy i Altus.<\/p>\n <\/p>\n Sono Clock 650 nema klasi\u010dni gumb i skalu za tra\u017eenje radio postaja, nego samo osam kanalnu memoriju za izbor osam FM postaja. Za svaki kanal namje\u0161tanje \u017eeljene frekvencije vr\u0161i se pomo\u0107u malog plasti\u010dnog kri\u017enog odvija\u010da na osam kanalnom programatoru.<\/em> <\/span><\/p>\n <\/p>\n Radio sat Grundig Sono Clock 650 sadr\u017ei FM prijemnik te digitalni sat i datum sa funkcijom alarma (budilica).<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n FM PRIJEMNIK<\/strong><\/p>\n <\/p>\n Elektroni\u010dka shema FM prijemnika sa programatorom kanala i napajanjem.<\/em><\/span><\/p>\n <\/p>\n Kompletan FM prijemnik smje\u0161ten je u oklopljenom metalnom ku\u0107i\u0161tu (gore desno). Desno od FM prijemnika uo\u010davaju se hladila montirana na integrirani krug izlaznog NF poja\u010dala. Sasvim desno gore su elementi mre\u017enog ispravlja\u010da i stabilizatora napona. Na donjoj polovici plo\u010dice smje\u0161teni su elementi 8-kanalnog bira\u010da postaja. Potenciometri lijevo i desno su za ja\u010dinu i boju zvuka. \u00a0<\/em> <\/span><\/p>\n <\/p>\n FM frontend. \u010citav FM prijemnik sadr\u017ean je u ovom oklopljenom dijelu. Tranzistor BF414 za ulazno RF poja\u010dalo, tranzistor BF936 za krugove mje\u0161a\u010da i lokalnog oscilatora, dva kerami\u010dka MF filtra 10,7 MHz te integrirani krug TBA120S kao MF poja\u010dalo i FM demodulator. Uo\u010davaju se plava i zelena varikap dioda BB104 za uga\u0111anje prijemne frekvencije.\u00a0 \u00a0<\/span> <\/em><\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n FM prijemnik je jednostruki heterodin sa MF na 10,7 MHz. Ulazni krug sastoji se od svega dva tranzistora gdje jedan radi kao RF poja\u010dalo, a drugi radi kao lokalni oscilator i ujedno kao mje\u0161a\u010d (samoosciliraju\u0107i mje\u0161a\u010d). Ovakav ulazni krug (FM ili VHF frontend) bio je karakteristi\u010dan za jeftinije, male, prijenosne (baterijske) superheterodinske radio prijemnike proizvedene do kraja 1970-tih godina. Neki takvi prijemnici imaju svega jedan tranzistor za \u010ditav FM tuner koji onda radi i kao RF poja\u010dalo i kao samoosciliraju\u0107i mje\u0161a\u010d.<\/p>\n Prvi tranzistor je RF poja\u010dalo u spoju zajedni\u010dke baze kako bi se postiglo najve\u0107e poja\u010danje. RF poja\u010dalo ima dvije svrhe: poja\u010dava RF signal prije nego \u0161to dospije u krug mje\u0161a\u010d-oscilator, te funkcionira kao stupanj za odvajanje \u010dime se sprje\u010dava da RF signal iz kruga mje\u0161a\u010d-oscilator pre\u0111e na antenu koja bi ga zra\u010dila uzrokuju\u0107i okolne radio smetnje.<\/p>\n Drugi tranzistor ima funkciju mje\u0161a\u010da i lokalnog oscilatora (samoosciliraju\u0107i mje\u0161a\u010d) te tako\u0111er radi u spoju zajedni\u010dke baze za ulazni i oscilatorski signal. Ulazni podesivi titrajni krug \u010dini zavojnica “C”, kondenzator C22 i varikap dioda D14, a oscilatorski podesivi LC krug \u010dini zavojnica “A”, kondenzatori C41, C43 i varikap dioda D21. Me\u0111ufrekvencijski titrajni krug (MF) \u010dine zavojnica “b” i kondenzator C39. Na taj na\u010din dio zavojnice “A” od odvojka do mase prakti\u010dno djeluje kao kratki spoj za MF, dok kondenzator C39 djeluje kao kratki spoj za oscilatorski signal. Zbog lak\u0161e filtracije zavojnice oba titrajna kruga su donjim krajem izravno vezane na masu.<\/p>\n Pozitivna povratna veza kojom se podr\u017eavaju oscilacije izvedena je izme\u0111u emitera i kolektora preko kondenzatora C34. Znamo da faza napona pozitivne povratne sprege mora biti u fazi sa ulaznim pobudnim naponom. U na\u0161em slu\u010daju zbog visokih frekvencija struja kolektora zaostaje pribli\u017eno 90\u00b0 za naponom emitera, pa se isto korigira kondenzatorom C34 i zavojnicom na shemi ozna\u010denom sa 09238-17000.<\/p>\n Veza izme\u0111u mje\u0161a\u010da i ulaznog RF stupnja izvedena je preko kondenzatora C27 koji je malog kapaciteta (3,3 pF) kako bi se sprije\u010dilo gu\u0161enje titrajnog kruga malim ulaznim otporom stupnja za mije\u0161anje.<\/p>\n Produkti mije\u0161anja dobivaju se na kolektoru tranzistora. Kao i kod svakog heterodina, potrebno je osigurati da produkt mije\u0161anja ulazne prijemne frekvencije i frekvencije lokalnog oscilatora uvijek bude jednak MF (10,7 MHz) linearno u cijelom prijemnom opsegu frekvencija. Obi\u010dno se titrajni krugovi paralelno pode\u0161avaju pomo\u0107u dvostrukog promjenjivog kondenzatora na zajedni\u010dkoj osovini, no u na\u0161em slu\u010daju su u tu svrhu upotrijebljene varikap diode na koje se dovodi isti prednapon.<\/p>\n Obje varikap (kapacitivne) diode su tipa BB104, a to je zapravo dvostruka varikap dioda sa zajedni\u010dkom katodom u TO-92 ku\u0107i\u0161tu. Diode BB104 se tipi\u010dno polariziraju naponima u rasponu 3-30V pri \u010demu se \u0107e unutarnji kapacitet istih mijenjati u rasponu 14-42 pF po diodi (ukoliko se obje diode pove\u017eu paralelno kapacitet se udvostru\u010duje). Na\u0161e varikap diode su vjerojatno proizvedene po\u010detkom 1970-tih godina (Siemens) te je postojala odre\u0111ena tolerancija me\u0111u istima koja se naknadno ozna\u010davala bojom. Tako su varikap diode BB104 podijeljene u dvije grupe: plave BB104 sa kapacitetom u opsegu 14 pF do 37-42 pF i zelene BB104 sa kapacitetom u opsegu 14 pF do 34-39 pF. U na\u0161em je slu\u010daju za ulazni RF rezonantni titrajni krug ugra\u0111ena zelena BB104, a za lokalni oscilator plava BB104. Naravno, uga\u0111anje oba kruga da se u cijelom opsegu prijemnih frekvencija dobije ista MF od 10,7 MHz vr\u0161i se promjenjivim LC elementima, kao i zasebnom korekcijom napona polarizacije pojedinih dioda (R23, R48). U na\u0161em slu\u010daju za konvertiranje frekvencija u opsegu 87,5-108 MHz koriste se upravlja\u010dki naponi u opsegu 2,8-28 V.<\/p>\n <\/p>\n Tipi\u010dna karakteristika varikap (kapacitivne) diode BB104 (promjena kapciteta u ovisnosti od promjene napona).<\/em><\/span><\/p>\n <\/p>\n Prednaponi za varikap diode osiguravaju se preko kombinacije dva specijalizirana integrirana kruga SAS 580 i SAS 590. Svaki integrirani krug u principu sadr\u017ei po \u010detiri elektroni\u010dke sklopke kojima se na izlaz prebacuje napon pode\u0161en potenciometrom za svaki kanal. \u017deljeni kanal se odabire pomo\u0107u sklopke osjetljive na dodir i svaki kanal ima driver za LED (ili neku drugu) indikaciju aktivnog kanala. SAS 580 je bazni integrirani krug sa \u010detiri po\u010detna kanala, a isti se zatim mo\u017ee pro\u0161irivati sa po dodatna \u010detiri kanala dodavanjem \u010dipova SAS 590. Na taj na\u010din se pritiskom na svaki kanal (memoriju) na izlazu dobije odre\u0111ena visina napona koji je za svaki kanal namje\u0161ten trimer-potenciometrima (programatorom). Sklopkom STATOFIX\/ELECTRONIC odre\u0111uje se koji kanal \u0107e biti aktivan nakon prvog (ponovnog) uklju\u010denja radija (bilo ru\u010dno ili preko alarma). Ukoliko je sklopka na lijevom polo\u017eaju aktivirat \u0107e se 1. kanal, ukoliko je na desnom polo\u017eaju aktivirati \u0107e se onaj kanal koji je bio zadnji odabran. Ovo pam\u0107enje i kasniji odabir kanala omogu\u0107uje tzv. prstenasti broja\u010d (ring counter) implementiran u SAS 580 i SAS 590 \u010diji impulsi se koriste za postavljanje po\u010detnog kanala.<\/p>\n <\/p>\n Bijeli pokaziva\u010di na programatoru imaju pomak od oko 1 cm i jedina su indikacija trenutno odabrane frekvencije za pojedini kanal. Naravno da se iz tako grubih pokaziva\u010da bez skale ne mo\u017ee i\u0161\u010ditati to\u010dna frekvencija, no to u praksi nije ni potrebno jer se stanice ionako uga\u0111aju na sluh.\u00a0 \u00a0<\/em><\/span><\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Jednostavnost ulaznog heterodinskog kruga nadokna\u0111ena je kasnijim MF i demodulatorskim stupnjevima. Tako su za filtriranje MF upotrijebljena dva kerami\u010dka filtra 10,7 MHz, a zatim integrirani krug TBA120S koji sadr\u017ei simetri\u010dno 8-stupanjsko MF limiter poja\u010dalo, FM demodulator (koincidentnog tipa) i krug za kontrolu izlaznog NF poja\u010danja. Nakon toga slijedi izlazno NF poja\u010dalo sa integriranim krugom TDA 1037 koje na naponu napajanja od 16V mo\u017ee isporu\u010diti oko 5W izlazne snage (protufazni izlazni stupanj u B-klasi).<\/p>\n <\/p>\n Relativno velik zvu\u010dnik ugra\u0111en u Sono Clock 650 uz sna\u017eno integrirano izlazno poja\u010dalo, te ugra\u0111ena tonska kontrola osiguravaju puno bolji zvuk od ve\u0107ine sli\u010dnih malih radio budilica. \u00a0<\/span> <\/em><\/p>\n <\/p>\n Radio sat Grundig Sono Clock 650 je dakle specifi\u010dan je po tome \u0161to FM prijemnik nema klasi\u010dnu skalu i gumb za tra\u017eenje postaja ve\u0107 samo opisani mali 8-kanalni analogni programator kojim je mogu\u0107e memorirati osam fiksnih frekvencija. Programator dodu\u0161e ima neku indikaciju u vidu bijelih plasti\u010dnih elemenata mehani\u010dki spregnutih sa osovinama trimer-potenciometara, no to je s prakti\u010dne strane gledano dovoljno samo za neku najgrublju orijentaciju glede krajnjih to\u010daka potenciometara.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n DIGITALNI SAT – BUDILICA<\/strong><\/p>\n <\/p>\n Elektroni\u010dka shema digitalnog sata – budilice.<\/span><\/em><\/p>\n <\/p>\n Integrirani krug FCM 7010 bio je najnoviji integrirani krug te vrste na tr\u017ei\u0161tu u 1970-tim godinama, a Grundig je uvijek za svoje proizvode slijedio najnovije tehnologije i moderna elektroni\u010dka rje\u0161enja.\u00a0<\/span> <\/em><\/p>\n <\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n
\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n
\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n