![\"\"](\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2021\/02\/hameg_hm205_3_33.jpg\")
<\/a><\/p>\n <\/p>\n Tvrtku HAMEG osnovao je 1957. godine Karl Hartmann u Frankfurtu na Maini, a sama rije\u010d Hameg je izvedenica od naziva Ha<\/strong>rtmann-Me<\/strong>ssg<\/strong>er\u00e4te (Ha<\/strong>rtmann – mjerni ure\u0111aji). Prvi proizvod tvrtke bio je jednokanalni osciloskop za frekvencije do 5 MHz, a osim osciloskopa tvrtka je tijekom svojeg postojanja proizvodila i analizatore spektra, generatore funkcija, RF generatore, modularne laboratorijske mjerne komponente i laboratorijska napajanja. Hameg je razvio dva proizvodna pogona u Njema\u010dkoj i jedan u Francuskoj. Tijekom 2005. godine tvrtku Hameg kupila je njema\u010dka tvrtka Rohde & Schwarz, no proizvodi su se i dalje prodavali pod markom Hameg sve do 2012. godine kada je lansiran novi logotip koji je sadr\u017eavao imena obje tvrtke: Rohde & Schwarz i Hameg. Nekoliko godina kasnije proizvodi \u00a0tvrtke Hameg nastavili su se prodavati samo pod imenom Rohde & Schwarz.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Hameg HM 205-3 je dvokanalni analogno\/digitalni osciloskop za frekvencije do 20 MHz. Ovaj osciloskop generalno gledano sadr\u017ei sve osnovne funkcije koje \u0107emo na\u0107i kod bilo kojeg analognog dvokanalnog osciloskopa sa zajedni\u010dkom vremenskom bazom, s time da ima vrlo dobro razvijene mogu\u0107nosti automatskog i ru\u010dnog pode\u0161avanja okidanja vremenske baze za dobivanje ispravnog prikaza dvaju nesinkroniziranih signala, zatim vrlo slo\u017eenih i aperiodi\u010dkih signala, te signala sa puno \u0161uma i interferencija. Tako\u0111er su mu dodane jo\u0161 dvije posebne funkcije: mogu\u0107nost digitalnog rada i tester ispravnosti elektroni\u010dkih komponenti.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Okidanje vremenske baze kod Hamega HM 205-3 je u na\u010delu automatsko, no kod slo\u017eenih oblika signala po\u017eeljno je imati i dodatne mogu\u0107nosti pode\u0161avanja okidanja kako bi na ekranu dobili miran prikaz \u017eeljenog segmenta signala. U kutu gore desno smje\u0161tena je sklopka AT\/NORM. kojom se prebacuje izme\u0111u automatskog i normalnog (ru\u010dnog) namje\u0161tanja praga okidanja. Ru\u010dno namje\u0161tanje praga okidanja vr\u0161i se potenciometrom LEVEL i ovdje horizontalna crta nije vidljiva na ekranskom prikazu kada nema ulaznog signala. Ru\u010dno namje\u0161tanje okidanja uklju\u010diti \u0107emo na takvim slo\u017eenim ili izobli\u010denim signalima gdje automatsko okidanje ne radi dovoljno dobro. \u00a0Ispod ovih kontrola nalazi se BNC priklju\u010dnica (TRIG. INP.) preko koje mo\u017eemo dovesti neki vanjski signal za kontrolu okidanja (uklju\u010duje se sklopkom EXT.)\u00a0 Naravno, kao i kod svakog osciloskopa za okidanje mo\u017eemo izabrati i neku vertikalnu razinu ulaznih signala na A ili B kanalu. Sklopka ozna\u010dena sa TV je predefinirana funkcija okidanja za selektivni prikaz odre\u0111enih segmenata slo\u017eenog kompozitnog video signala koji su definirani sinkronizacijskim horizontalnim (H) i vertikalni impulsima (V). Desno od nje je sklopka sa kojom se mo\u017ee ograni\u010diti frekvencijski opseg u kojem \u0107e se ponavljati okida\u010dki impulsi:<\/p>\n Kad radimo istovremeno na oba kanala, odnosno istovremeno sa dva razli\u010dita signala, tada je mogu\u0107e uklju\u010diti naizmjeni\u010dno okidanje frekvencijama jednog i drugog kanala kako bi oba prikaza signala bila mirna iako su im za to potrebne razli\u010dite frekvencije vremenske baze (ALT +\/-). Jo\u0161 jedna dodatna funkcija za kontrolu okidanja vremenske baze je HOLD OFF. Ovim potenciometrom se zapravo ubacuje odre\u0111eno vrijeme zadr\u0161ke izme\u0111u dvije ponavljaju\u0107e periode pilastog napona (sweep) za kontrolu vremenske baze. Time se kontrolira ispravan prikaz signala koji se sastoje od raznih aperiodi\u010dnih nizova impulsa (burstovi), dakle signala koji se sastoje od relativno kratkih serija impulsa izme\u0111u kojih se nalazi relativno velika pauza. Potenciometrom HOLD OFF se smanjuje vrijeme prikaza tih pauza na ekranu tako da kratkotrajni burstovi ispravno okidaju vremensku bazu za dobivanje (relativnog) mirnog prikaza, odnosno dovoljno mirnog da se mogu mjeriti duljine burstova i pauza. Bez ovoga bi dobili posve nemirnu, vi\u0161estruko preklapaju\u0107u sliku signala na ekranu iz koje se ne bi moglo ni\u0161ta razlu\u010diti.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Hameg HM 205-3 ima mogu\u0107nost digitalnog rada (STOR.) gdje \u0107e ulazni signal biti digitaliziran i prikazan kao niz to\u010dkica. Rezolucija ekrana (mre\u017ea 10×9) \u0107e u digitalnom na\u010dinu rada \u00a0biti 2048 to\u010dkica horizontalno i 256 to\u010dkica vertikalno, odnosno 200×28 to\u010dkica po jednom pravokutniku mre\u017ee. Tipkom DOT J. uklju\u010dujemo funkciju spajanja to\u010dkica koje \u010dine digitalni prikaz signala \u010dime se dobiva bolji vizualni prikaz pojedinih vrsta signala, odnosno dobiva se dojam ve\u0107e razlu\u010divosti prikaza. Digitalni na\u010din rada prakti\u010dno je najvi\u0161e primjenjiv za analizu signala koji nemaju periodi\u010dko ponavljanje (stalno se mijenjaju) i gdje je onda potrebno zamrznuti sliku da bi se vidio i prou\u010dio oblik signala u nekom trenutku. Stoga su omogu\u0107ene opcije trenutnog zamrzavanja prikaza 1. kanala i\/ili 2. kanala (HOLD I \/ HOLD II). Ovim opcijama \u0107e se zamrznuti trenutni prikaz i isti \u0107e ostati takav sve dokle god smo u digitalnom na\u010dinu rada. Ugra\u0111ena je jo\u0161 jedna opcija zamrzavanja trenutnog prikaza (SIGLE), gdje \u0107e se prikaz zamrznuti u tom trenutku jednako kao i HOLD I \/ HOLD II, no ovo zamrzavanje nije trajno, kontinuitet signala se u pozadini prati i dalje, te se pritiskom na tipku RESET ekranski prikaz automatski odmrzne i ponovno zamrzne u trenutku koji odgovara novom pritisku tipke RESET. Zamrznuti prikaz u digitalnom na\u010dinu rada ne mo\u017eemo mijenjati glede vremenske baze i amplitude (kako smo to navikli kod modernih digitalnih osciloskopa) jer te funkcije rade samo u analognom na\u010dinu rada.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Jo\u0161 jedna posebna mogu\u0107nost ugra\u0111ena u Hameg HM 205-3 je svojevrsni tester ispravnosti elektroni\u010dkih komponenti (COMPONENT TESTER). Ovim testerom mogu\u0107e je detektirati kratki spoj te u odre\u0111enim okvirima provjeriti ispravnost otpornika, dioda, tranzistora, tiristora, kondenzatora i zavojnica (transformatora). Tako\u0111er je mogu\u0107e provjeriti i neke spojeve navedenih elemenata unutar elektri\u010dnih krugova. Tester ima dvije priklju\u010dnice (COMPONENT TESTER i GD – masa), te ovisno o tome koji elektroni\u010dki element, koje elektrode tranzistora i tiristora, odnosno koje kombinacije elemenata se na njih spoje to \u0107e na ekranu biti prikazan specifi\u010dni geometrijski oblik. Neki primjeri dani su na donjoj slici.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Testiranjem na\u0161eg primjerka osciloskopa Hameg HM 205-3 utvrdili smo da sve funkcije rade, no sklopke atenuatora kod oba kanala \u010desto lo\u0161e prespajaju kontakte \u0161to se manifestira kao gubljenje ulaznog signala na vertikalnim pretpoja\u010dalima. Tako\u0111er, potrebno je izvr\u0161iti manje korekcije (kalibracije) vertikalnog i horizontalnog prikaza signala (poja\u010danje vertikalnih pretpoja\u010dala i korekcija oblika pilastog napona vremenske baze).<\/p>\n <\/p>\n PREKLOPNICI ULAZNOG ATENUATORA<\/strong><\/p>\n Ovim preklopnicima pode\u0161avamo amplitudu signala za prikaz na ekranu, odnosno ovisno o amplitudi samog ulaznog signala prilago\u0111avamo veli\u010dinu amplitude za najbolji prikaz na ekranu. Kod Hameg HM 205-3 sklopke atenuatora za oba kanala imaju 10 pozicija kojima se bira 10 razina napona kalibriranih sa mre\u017eom ekrana. Primjerice, ukoliko atenuator postavimo na vrijednost 5V onda \u0107e ulazni signal amplitude 5V na ekranu biti prikazan sa visinom (amplitudom) koja odgovara jednoj vertikalnoj podjeli ekrana. Ako za isti signal od 5V prebacimo atenuator na poziciju 1V, onda \u0107e prikaz signala na ekranu visinom dostizati 5 vertikalnih podjela ekrana jer sada jedna podjela odgovara amplitudi od 1V. Kalibriranim atenuatorom dakle mo\u017eemo mjeriti visinu amplitude ulaznog napona. Ponekad nam nije bitno mjeriti to\u010dnu vrijednost amplitude napona, nego je zgodnije dobiti \u0161to bolji prikaz\/polo\u017eaj signala po visini (npr. za usporedbu dva signala) pa se u tom slu\u010daju mo\u017eemo poslu\u017eiti potenciometrom u sredini sklopke kojim se amplituda prikaza mo\u017ee fino korigirati u omjeru 2,5:1 za svaku skokovitu vrijednost atenuatora.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Kod boljih analognih osciloskopa sklopke za ulazne vertikalne atenuatore obi\u010dno su prili\u010dno slo\u017eene. Ove sklopke (kao i ona za vremensku bazu) naj\u010de\u0161\u0107e su kontrole koje se koriste u radu sa osciloskopom pa \u010desto i najprije dolazi do njihovog tro\u0161enja ili drugih neispravnosti. Na \u017ealost, svaki tip osciloskopa u pravilu ima druga\u010diji tip ove sklopke i one su uvijek specijalne izvedbe te ih nije mogu\u0107e zamijeniti nekim univerzalnim rje\u0161enjima. Da stvar bude gora, preklopnici ulaznih atenuatora obi\u010dno su oklopljeni i tijesno montirani sa elementima ulaznih kanalnih pretpoja\u010dala jer se radi o osjetljivim ulaznim krugovima koje treba za\u0161titi od utjecaja vanjskih stranih elektri\u010dnih polja, kako se u mjereni signal ne bi inducirale smetnje (obi\u010dno one koje uzrokuje frekvencija gradske mre\u017ee).<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Vidjeli smo u na\u0161im objavama da se kod najjednostavnijih (starijih) osciloskopa za ulaznu atenuaciju koriste obi\u010dni otpornici koji se spajaju na zasebne vanjske priklju\u010dnice za ulazne signale (Katodni osciloskop TIP KO 7-2\/59 Pupin<\/a>). Time je izbjegnuta potreba za sklopkom, no mjernih opsega je malo (dva ili tri) i isti nisu kalibrirani. Kod ne\u0161to boljih osciloskopa, otpornici su zamijenjeni kompenzacijskim RC mre\u017eama, odnosno tzv. otporni\u010dko-kapacitivnim kompenzacijskim djeliteljem napona, koji opet mogu biti povezani preko vi\u0161e ulaznih uti\u010dnica ili se preklapaju preko sklopke (Osciloskop Precision Paco S-51<\/a>). Naime, ovakvim krugom se kompenzira parazitski kapacitet koji sadr\u017ee sami mjerni kablovi (sonde) i koji je to izra\u017eeniji \u0161to je frekvencija signala koji se vodi preko njih ve\u0107a. Stoga, \u0161to su signali manjih amplituda i vi\u0161ih frekvencija to mjerne sonde moraju biti kvalitetnije i bolje oklopljene kako bi \u0161to manje izobli\u010davale i gu\u0161ile mjereni signal i bile \u0161to otpornije na indukciju vanjskih stranih elektri\u010dnih polja koja su neizbje\u017ena u okru\u017eenju jedne radne stanice za elektroniku.<\/p>\n <\/p>\n Prvo je po\u017eeljno odlemiti metalne pregrade kako bi se dobio lak\u0161i pristup preklopnicima.<\/em> <\/span><\/p>\n <\/p>\n Preklopnik vertikalnog atenuatora odlemljen od plo\u010dice.<\/em> <\/span><\/p>\n Metalne grani\u010dnike ze sklopke je lak\u0161e savunuti nego ih vaditi van iz prednje glave za koju su zakovani.<\/em><\/span><\/p>\n <\/p>\n Pogled na klizne kontakte pojedina\u010dnog segmenta preklopnika.<\/em> <\/span><\/p>\n Uo\u010dava se odre\u0111ena zaprljanost i istro\u0161enost kliznih kontakata, no isti bi nakon \u010di\u0161\u0107enja trebali biti funkcionalni jo\u0161 dugo vremena.<\/span> <\/em><\/p>\n Nakon \u0161to su svi preklopnici o\u010di\u0161\u0107eni i ku\u0107i\u0161ta sklopljena, potrebno je sve opet vratiti na mjesto.<\/em><\/span><\/p>\n <\/p>\n Kod Hamega HM 205-3 za njegovih 10 atenuatora koriste se tri zasebne kompenzacijske RC mre\u017ee: jedna za 5, 10, 20 i 50 mV, jedna za 0,1, 0,2 i 0,5 V i jedna za 1, 2 i 5 V. Mre\u017ee se preklapaju na oba kraja za \u0161to su potrebna dva segmenta 10-polo\u017eajnih sklopki. Nadalje, za svaki pojedina\u010dni stupanj atenuacije potreban je zasebni otpornik u ulaznom krugu pretpoja\u010dala, za \u0161to je potreban i jo\u0161 jedan segment 10-polo\u017eajne sklopke. Tako za svaki kanal imamo slo\u017eenu atenuatorsku sklopku koja se sastoji od 3 dvostruka segmenta sa po 3 kontakta 10-polo\u017eajne sklopke, odnosno na izlazu dobivamo 18 pinova koji se za svaki polo\u017eaj atenuatora preklapaju na specifi\u010dan na\u010din.<\/p>\n Vidimo da su kontaktni dijelovi ove slo\u017eene sklopke zatvoreni u plasti\u010dna ku\u0107i\u0161ta tako da problem ovdje vjerojatno ne predstavlja natalo\u017eena pra\u0161ina ve\u0107 istro\u0161enost kontaktnih spojeva. Ukoliko se upustite u \u010di\u0161\u0107enje ovakvih slo\u017eenih sklopki svakako trebate biti opremljeni lemilicama za ja\u010de i fino lemljenje kako bi mogli lemiti metalne oklope na masu za koje je potrebna ve\u0107a snaga lemilice, a tako\u0111er i kontakte sklopke na tiskane vodove za \u0161to je potrebna lemilica sa tankim vrhom manje snage. Tako\u0111er je nu\u017eno imati neki alat za pojedina\u010dno izlemljivanje (sisaljku) jer je nemogu\u0107e istovremeno zagrijavati sve pinove preklopnika. \u010ci\u0161\u0107enje kliznih kontakata je potrebno raditi vrlo strpljivo i oprezno jer se lako napravi vi\u0161e \u0161tete nego koristi. Nikakvi grubi brusni papiri ne dolaze u obzir. Ukoliko se prljav\u0161tina nikako ne mo\u017ee o\u010distiti kemijskim putem, mo\u017ee se uzeti fini vodobrusni papir koji se natopi kontakt sprejem ili nekim sredstvom za \u010di\u0161\u0107enje. Problem je kod ovih sklopki \u0161to se ne mogu adekvatno isprobati nakon \u010di\u0161\u0107enja, prije nego se potpuno sklope i ugrade u osciloskop. Same sklopke svakako ne trpe puno rastavljanja i sastavljanja tako da \u010di\u0161\u0107enje treba dobro obaviti ve\u0107 kod prvog rastavljanja.<\/p>\n Nakon na\u0161eg \u010di\u0161\u0107enja sklopke su proradile barem 90% bolje nego prije, te je sada osciloskop sasvim prikladan za ugodan rad. Uslijedila je fina kalibracija amplitude napona pomo\u0107u trimer potenciometara na ulaznim pretpoja\u010dalima, te korekcija geometrije prikaza signala pode\u0161avanjem oblika pilastog napona za vremensku bazu.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Slijede\u0107e slike prikazuju prijelaz iz analognog u digitalni na\u010din rada. U prikazu \u010distih jednostavnih signala (sinusni, pravokutni, trokutasti itd.) sa \u0161irokom vremenskom bazom gotovo i nema razlike u analognom i digitalnom na\u010dinu rada, no kad se odabere neki signal sa ve\u0107om gusto\u0107om tu ve\u0107 ograni\u010denja u rezoluciji i memoriji digitalnog prikaza dolaze vi\u0161e do izra\u017eaja. Odabrali smo FM i AM modulirane signale na kojima razlika u analognom i digitalnom prikazu ve\u0107 dosta vidljiva. Na prvoj slici je signal u analognom na\u010dinu rada, na drugoj je isti signal u digitalnom na\u010dinu rada (STOR.), a na tre\u0107oj slici je uklju\u010dena funkcija spajanja to\u010dkica DOT J. kojom se donekle pobolj\u0161ava izgled digitaliziranog signala.<\/p>\n <\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n\n
<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n
\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n
\n<\/a><\/p>\n