![\"\"](\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2021\/04\/telefon_04.jpg\")
<\/a><\/p>\n <\/p>\n Od cijele ove hrpe odlu\u010dili smo zadr\u017eati petnaestak programabilnih Panasonic telefona jer ve\u0107 posjedujemo kompatibilnu Panasonic telefonsku centralu tako da ovaj set mo\u017ee poslu\u017eiti za nekakvo interno (uredsko) telefonsko povezivanje. Tako\u0111er, u ovoj fazi ne\u0107emo rastaviti ni desetak odabranih i bolje o\u010duvanih telefona koje \u0107emo kasnije detaljnije prou\u010diti te ih ostaviti za kakva kasnija testiranja i eksperimente sa drugim ure\u0111ajima iz podru\u010dja telefonije. Ostali telefoni \u0107e pro\u0107i proces recikliranja, a prvi korak u tome je odvajanje plasti\u010dnih od svih ostalih dijelova telefona.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Nakon \u0161to se uklone plasti\u010dna ku\u0107i\u0161ta od na\u0161ih telefona dobili smo hrpice njihovih sastavnih dijelova:<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n I naravno hrpa elektroni\u010dkih plo\u010dica.<\/span><\/em><\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Svi na\u0161i telefoni spadaju u kategoriju automatskih telefonskih aparata (ATA) koji se spajaju na gradsku telefonsku mre\u017eu (centralu) preko koje dobivaju potrebna napajanja (centralna baterija – CB) i preko koje je omogu\u0107eno automatsko uspostavljanje veze sa bilo kojim pretplatnikom biranjem broja preko broj\u010danika ili dekadske tipkovnice. Svaki takav telefon sastoji se od \u010detiri osnovna funkcionalna sklopa:<\/p>\n <\/p>\n NAPONI NA TELEFONSKIM VODOVIMA<\/strong><\/p>\n Sa spu\u0161tenom slu\u0161alicom ili u praznom hodu stalni napon na telefonskim vodovima je naj\u010de\u0161\u0107e oko 48 V (DC). U praksi, ovisno o vrsti centrale i karakteristikama distribucijske mre\u017ee prema krajnjim telefonskim pretplatnicima napon praznog hoda na telefonskim linijama mo\u017ee se kretati u rasponu 21-65 V (nominalno 24, 48 i 60 V). Kad se podigne slu\u0161alica telefona, na liniju se spajaju mikrofon, slu\u0161alica i drugi elementi telefona, te zbog njihovog ukupnog unutra\u0161njeg otpora taj napon padne na vrijednost cca 3-12 V (DC). Ovim naponom se primarno napaja mikrofon telefona (potro\u0161nja struje je u rangu 20-60 mA). Iz ovoga proizlazi da \u0107e centrala prepoznati podignutu slu\u0161alicu jer se naglo smanji otpor (pove\u0107a potro\u0161nja struje) na telefonskoj parici. Telefoni imaju nominalne unutra\u0161nje otpore (otpor napojnog mosta) od 2×200, 2×400 i 2×500 \u2126 ovisno o sistemu napajanja (24, 48 ili 60 V). Ukoliko se otpor na telefonskoj parici znatno ve\u0107i od 1 k\u2126 centrala ne\u0107e prepoznati podignutu slu\u0161alicu. Ovo je iskori\u0161teno za stalno napajanje memorija kod nekih (starijih) telefona u koje jo\u0161 nisu bile ugra\u0111ivane (moderne) flash-memorije. Te memorije su za “pam\u0107enje” tro\u0161ile struju od svega nekoliko \u00b5A, odnosno na telefonskoj liniji su predstavljale otpor reda M\u2126 \u0161to nikako nije moglo dovesti do indikacije podignute slu\u0161alice.<\/p>\n Prilikom poziva, centrala prema pretplatniku \u0161alje periodi\u010dke izmjeni\u010dne napone za aktiviranje pozivnog sklopa telefona (zvona) reda 90 V (50-120 V) i frekvencije reda 25 Hz (16-50 Hz).<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Na blok shemama vidimo osnovni spoj svakog telefonskog aparata predvi\u0111enog za spajanje na automatsku gradsku pretplatni\u010dku centralu. Crvenom bojom istaknuti su krugovi koji sudjeluju u pojedinoj fazi rada telefona. Kao \u0161to se vidi, sam telefon je elektri\u010dki vrlo jednostavna naprava.<\/p>\n Komutacijski sklop<\/strong> je sklopka koja preklapa telefon na elemente za poziv (zvono) ili na elemente za razgovor (MTK). Sklopka je vezana na neki sistem tako da ju aktivira te\u017eina spu\u0161tene slu\u0161alice. Kod mnogih (modernijih) MTK napravljenih od tanke plastike i minijaturnih mikrofona i zvu\u010dnika na\u0161li smo metalne utege kojima je pove\u0107ana te\u017eina MTK da bi bila dovoljna za pritisak komutacijske sklopke. Vi\u0161epolne mehani\u010dke sklopke kod novijih elektroni\u010dkih telefona zamijenjene su jednostrukim tipkalima kojima se dalje aktiviraju elektroni\u010dke (tranzistorske) sklopke, a u jednom telefonu na\u0161li smo i beskontaktni reed-relej za tu funkciju. Komutacijska sklopka obi\u010dno se nazivala vilju\u0161ka ili mjenja\u010d. Prebacivanje mo\u017ee vr\u0161iti tako da preklapa sklopove (kao na na\u0161im shemama) ili da kratko spaja sklopove koji se ne koriste u odre\u0111enoj fazi rada (poziv, biranje ili razgovor).<\/p>\n Pozivni sklop<\/strong> mora reagirati na promjenu istosmjernog napona 48 V na izmjeni\u010dni napon 90 V (25 Hz). Kod starijih telefona to su redovno bila elektromagnetska zvona sa bati\u0107em i metalnim \u0161koljkama (tzv. polarizirana zvona za izmjeni\u010dnu struju), a s vremenom su ona zamijenjena zujalicama (zumerima) koji su radili na istosmjernu struju ili sa nekim tipom elektroni\u010dkog tonskog pozivnika obi\u010dno sa malim piezo-zvu\u010dnikom. Uz akusti\u010dnu indikaciju poziva, svaki telefon mogao je biti kombiniran i sa nekom svjetlosnom indikacijom.<\/p>\n Bira\u010dki sklop<\/strong> je kod telefona vrlo jednostavan. Sastoji se od sklopke upravljane nekim mehanizmom koji \u0107e za svaki birani broj napraviti i toliki broj prekida ulaznih kontakata telefonske linije. Druga sklopka slu\u017ei samo za kratko spajanje MTK (slu\u0161alice) prilikom biranja broja, kako se ti prekidi, odnosno bira\u010dki impulsi, ne bi \u010duli u slu\u0161alici kao neugodan zvuk. Da bi centrala ispravno prepoznala nizove prekida kao bira\u010dke impulse za odre\u0111eni pretplatni\u010dki broj, trajanje svakog pojedina\u010dnog prekida, kao i trajanje pauza izme\u0111u njih, mora biti u odre\u0111enih granicama. Telefonske centrale su bile prilago\u0111ene za rad brzinom od 10 bira\u010dkih impulsa u sekundi sa impulsnim koeficijentom (odnos izme\u0111u vremena otvorenosti i vremena zatvorenosti impulsnog kontakta) koji je iznosio 1,6. Naravno, zbog nesavr\u0161enosti mehani\u010dkih centrifugalnih regulatora brzine koji su ugra\u0111ivani u rane telefonske broj\u010danike bile su dozvoljene tolerancije u opsegu 1,3 – 1,9.<\/p>\n <\/p>\n Broj\u010danici su jednostavne mehani\u010dke naprave koje imaju zada\u0107u prekinuti telefonsku liniju onolikim brojem prekida koliki je birani broj. Omjer ili brzina izmjena prekida i pauza kod biranja brojeva mora biti u odre\u0111enim granicama, pa je brzina broj\u010danika stabilizirana jednostavnim mehani\u010dkim centrifugalnim stabilizatorom. Osim sklopke za prekida\u010dke impulse, broj\u010danici su opremljeni jo\u0161 jednom sklopkom koja isklju\u010duje ili kratko spaja MTK telefona za vrijeme trajanja biranja broja (natezanje i otpu\u0161tanje broj\u010danika) kako se u slu\u0161alici ne bi \u010duli neugodni zvukovi prekida\u010dkih impulsa.<\/em><\/span><\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Osciloskopom smo snimili rad kontakata jednog telefonskog broj\u010danika. \u017duti kanal prikazuje rad impulsnog kontakta, a plavi kanal prikazuje rad kontakta za kratko spajanje MTK.<\/em><\/span><\/p>\n Na prvoj i drugoj snimci vidimo da se prilikom natezanja broj\u010danika odmah zatvara kontakt za kratko spajanje MTK i isti ostaje zatvoren sve do potpunog vra\u0107anja broj\u010danika na po\u010detni polo\u017eaj. Time je MTK kratko spojena tijekom \u010ditavog vremena rada broj\u010danika, odnosno tijekom vremena biranja broja. Impulsni prekidi zapo\u010dinju se stvarati vra\u0107anjem broj\u010danika u po\u010detni polo\u017eaj i njihov broj ovisi o biranom broju. Na snimci vidimo maksimalnih 10 prekida koji odgovaraju znamenki nula. Uo\u010dava se da ukupno vrijeme za svih 10 prekida iznosi 1 sekundu, \u0161to je i o\u010dekivano jer su pretplatni\u010dke centrale prilago\u0111ene za rad brzinom od 10 bira\u010dkih impulsa u sekundi.<\/em><\/span><\/p>\n Na donjoj snimci je izdvojen jedan prekida\u010dki ciklus (prekid-pauza). Na vremenskoj bazi od 10 ms lijepo se vidi da jedan ciklus traje 100 ms, od \u010dega na prekid otpada 61,5 ms, a na pauzu 38,5 ms \u0161to daje impulsni koeficijent (odnos izme\u0111u vremena otvorenosti i vremena zatvorenosti impulsnog kontakta) u iznosu od 1,6. \u00a0<\/em><\/span><\/p>\n Broj\u010danik kojeg smo ovdje snimali odli\u010dno funkcionira na nominalnim vrijednostima, no za iste su dozvoljena odre\u0111ena odstupanja, glede broja impulsa 9 – 11 impulsa u sekundi i glede impulsnog koeficijenta 1,3 – 1,9. \u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0<\/em><\/span><\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Mehani\u010dke broj\u010danike s vremenom su zamijenile dekadske tipkovnice koje su funkcionirale isto kao i broj\u010danik s time da su kod njih odabir broja i mehani\u010dka prekidanja izvedena pomo\u0107u tipkala i elektroni\u010dkih sklopova, logi\u010dkog i prekida\u010dkog koji je upravljao izlaznim relejom kao prekida\u010dkim elementom na telefonskoj liniji.<\/p>\n Oba ova bira\u010dka sklopa imala su tri kontakta (vidi sheme) koji su se nazivali impulsni, radni i mirni kontakt, a na shemama su ozna\u010davani raznim kraticama (npr. nsi, nsa i nsr). Impulsne tipkovnice se obi\u010dno napajaju preko telefonske linije te su sukladno tome broj\u010danici i impulsne tipkovnice me\u0111usobno kompatibilni i mogu se po \u017eelji ugraditi na svaki telefon.<\/p>\n <\/p>\n Primjer jedne Siemensove dekadske tipkovnice za impulsno biranje pretplatni\u010dkih brojeva. Uo\u010davaju se specijalizirani integrirani krugovi AY-5-9118 koji implementira pretvara\u010d dekadskih tipki u odgovaraju\u0107i broj slijednih impulsa za telefonsko impulsno biranje i AY-5-9500 koji je kompatibilan generator frekvencije takta za AY-5-9118. Ovi krugovi upravljaju relejom koji vr\u0161i impulsno prekidanje telefonske linije. Integrirani krug AY-5-9118 omogu\u0107uje programiranje vremena trajanja impulsa, te pauza izme\u0111u pojedina\u010dnih impulsa i pojedinih serija impulsa (brojeva) tako da je prilagodljiv za sve telefonske centrale. Na posebnoj plo\u010dici u crvenu smjesu zaliveno je jo\u0161 komponenti, mogu\u0107e da se radi o \u010dipovima serije AY-5 koji omogu\u0107uju memoriranje i ponovno biranje posljednjeg broja. \u00a0<\/em><\/span><\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Jo\u0161 jedan primjer Siemensove dekadske tipkovnice za impulsno biranje, ovaj put sa specijaliziranim integriranim krugom AY-5-9456.<\/em><\/span><\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Kod ove dekadske tipkovnice za impulsno biranje tvrtke Kapsch za pretvaranje pritisnutih brojeva u impulse koristi se kombinacija mikrokontrolera i logi\u010dkih integriranih krugova. Radi se o 4-bitnom mikrokontroleru serije TMS1000 (Texas Instruments) koji je prvi put predstavljen 1974. godine. Jasno se uo\u010dava i relej za impulsno prekidanje telefonske linije te baterija za \u010duvanje memorije spremljenih telefonskih brojeva. Kod ve\u0107ine drugih dekadskih tipkovnica za \u010duvanje u memoriji zadnjeg biranog broja dovoljno je napajanje iz same telefonske linije (30-50 \u00b5A). <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Nakon impulsnog biranja, uveden je sasvim novi na\u010din biranja broja pretplatni\u010dkog broja pomo\u0107u tonskog biranja. Tipkovnica za tonsko biranje izgledala je isto kao i ona za dekadsko impulsno biranje s time da je mogla imati ukupno 16 tipki (10 za brojeve i 6 dodatnih tipki za odre\u0111ene automatske i specijalne funkcije). Kod tonskog biranja svaki broj je predstavljen sa kombinacijom dvije frekvencije. Pritiskom na odre\u0111enu tipku zaosciliraju dva oscilatora na pripadaju\u0107im frekvencijama i ti signali se ravnomjerno oda\u0161ilju prema centrali bez obzira na brzinu pritiskanja tipki pretplatni\u010dkog broja (5 ms za jedan broj).<\/p>\n <\/p>\n Prelazak sa impulsnog na tonsko biranje u praksi naravno nije bio trenutan jer je za to bilo potrebno opremiti telefonske centrale \u00a0i ku\u0107ne telefone. Stoga se \u010desto nailazi na telefone iz prijelaznog razdoblja koji su imali mogu\u0107nost i impulsnog i tonskog biranja kako bi se pokrili i oni kupci \u010dije lokalne pretplatni\u010dke centrale jo\u0161 nemaju nadogradnju na tonsko biranje.<\/p>\n Ovdje su dva rana primjera dekadske tipkovnice za tonsko biranje njema\u010dke tvrtke Hagenuk. Koristi se specijalizirani integrirani krug DF320DJ. Uz module za tonsko biranje vrlo \u010desto \u0107emo uo\u010diti kristal na frekvenciji 3,579545 MHz (3,58 MHz). Ova frekvencija se pomo\u0107u dva djelitelja frekvencije smje\u0161tenih u integriranom krugu dijeli tako da se dobivaju dvije frekvencije (jedna iz vi\u0161e i jedna iz ni\u017ee grupe) koje odgovaraju pojedinom broju ili funkciji. To\u010dnost generiranih frekvencija mora biti unutar 1,5%.<\/em><\/span><\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Mikrofonsko-telefonsku kombinaciju<\/strong> smo na na\u0161im shemama nacrtali kao serijski spoj mikrofona i slu\u0161alice (zvu\u010dnika) i to u praksi elektri\u010dki funkcionira. Me\u0111utim, u takvom spoju u slu\u0161alici \u0107emo osim govora sugovornika tako\u0111er \u010duti i izrazito poja\u010dan vlastiti govor te okolne lokalne \u0161umove koji \u0107e se preko mikrofona prenositi u vlastitu slu\u0161alicu. Ovo se naziva “lokalni efekt” te za korisnika telefona predstavlja neugodnu i ometaju\u0107u pojavu tijekom razgovora koju je na neki na\u010din potrebno suzbiti. Razvojem telefonije razvijeno je i vi\u0161e metoda neutraliziranja tog lokalnog efekta, a obi\u010dno su se koristile mosne i kompenzacijske metode gdje su mikrofon i slu\u0161alica povezani uz pomo\u0107 posebnih audio transformatora sa tri namota. Razvojem specijaliziranih \u010dipova i poja\u010dala za telefone po\u010dele su se koristiti elektroni\u010dke metode kompenzacije gdje su primjerice slu\u0161alica i mikrofon vezani u Wheatstoneov most preko zasebnih poja\u010dala.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Mali audio transformatori koje nalazimo u telefonskim aparatima obi\u010dno slu\u017ee za ubla\u017eavanje lokalnog efekta, odnosno smanjenje preslu\u0161avanja vlastitog govora u telefonskoj slu\u0161alici. Ovisno o kompenzacijskoj metodi koja se koristi kod pojedinog telefona ovi transformatori mogu imati razli\u010dit broj i karakteristike namota. Sli\u010dni transformatori u telefonima mogu imati i druge namjene, primjerice galvansko odvajanje pojedinih elemenata od linije ili transformacija impedancije izme\u0111u pojedinih sklopova, pa \u0107emo u nekim telefonima na\u0107i i vi\u0161e ovakvih malih transformatora.<\/span><\/em><\/p>\n <\/p>\n Na prvoj slici je shematski prikazana mosna metoda neutralizacije lokalnog efekta. Grane mosta \u010dine namotaj L1 i impedancija telefonske linije (Zlinije) sa jedne strane, te namotaj L2 i balansna impedancija (Zbalans) s druge strane. Izmjeni\u010dna struja koju stvara mikrofon dijeli se na namotaje L1 i L2. S obzirom da su smjerovi struja kroz namotaje suprotni, u slu\u010daju da su impedancije jedne i druge grane mosta iste, struje bi u obje grane bile identi\u010dne pa bi se suprotna elektromagnetska polja me\u0111usobno poni\u0161tila i u namotaju L3 se ne bi inducirala nikakva struja. U praksi se mogu namotati identi\u010dni namotaji L1 i L2, no impedancija linije se ne mo\u017ee to\u010dno predvidjeti jer se ne mo\u017ee predvidjeti kona\u010dna du\u017eina, a time i impedancija pretplatni\u010dkog voda od centrale do krajnjeg telefona. Zato se za vrijednost balansnog otpornika uzima impedancija neke srednje vrijednosti du\u017eine voda \u0161to u praksi obi\u010dno daje zadovoljavaju\u0107e rezultate. Kod prijema govornog signala, struje u namotajima L1 i L2 su istog smjera, pa se u L3 inducira zbirna elektromotorna sila koja pokre\u0107e slu\u0161alicu.<\/p>\n Na drugoj slici je shema koja omogu\u0107uje \u0161ire mogu\u0107nosti izbora elemenata i njihovih kombinacija. Mikrofonska struja se ovdje dijeli na struju kroz namotaj L1 prema pretplatni\u010dkom vodu i na struju kroz namotaje L2 i L3 te kroz balansni otpornik i slu\u0161alicu. Da bi se maksimalno smanjio dio struje koji pri tome te\u010de kroz slu\u0161alicu ugra\u0111en je kompenzacijski otpornik (Rkomp.). Po\u0161to slu\u0161alica i namotaj L3 imaju veliki induktivni otpor kroz slu\u0161alicu te\u010de vrlo mali dio struje, dok najve\u0107i dio struje te\u010de kroz balansnu impedanciju preko kompenzacijskog otpornika. Struje kroz namotaje L1 i L2 imaju suprotne smjerove, a njihova rezultiraju\u0107a struja stvara elektromotornu silu (EMS) u namotaju L3. Struja iz mikrofona istovremeno te\u010de kroz Rkomp. stvaraju\u0107i na njemu pad napona. Rezultiraju\u0107a EMS na namotaju L3 i pad napona na Rkomp. moraju biti jednaki i suprotnog predznaka kako bi na oba kraja slu\u0161alica bio isti naponski potencijal \u010dime kroz nju ne te\u010de nikakva struja. Kod prijema govornog signala, struje u namotajima L1, L2 i L3 su istog smjera, s time \u0161to je ja\u010dina struje kroz L3 znatno manja od struja kroz L1 i L2. Tako struje u L1 i L2 stvaraju na L3 EMS kao i pad napona na Rkomp. te time govornu struju kroz slu\u0161alicu.<\/p>\n U praksi kod masovne proizvodnje telefona nemogu\u0107e je posti\u0107i potpunu kompenzaciju lokalnog efekta jer se ne mo\u017ee predvidjeti to\u010dna impedancija, odnosno du\u017eina voda svake pretplatni\u010dke linije. Balansni otpor tako\u0111er ovisi i o frekvenciji tako da i tu nastaju neka odstupanja. Da bi balansni otpornik bio neovisan o frekvenciji izra\u0111uje se kao bifilarno motani \u010detvrti namotaj postoje\u0107eg transformatora.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n TELEFONI DOMA\u0106E PROIZVODNJE<\/strong><\/p>\n U preko 100 godina analogne telefonije \u0161irom svijeta proizvedeno je na milijarde primjeraka najrazli\u010ditijih telefonskih aparata. Tko se odlu\u010di sakupljati iste mora se usko opredijeliti za razdoblje, tip ili proizvo\u0111a\u010da istih jer jednostavno ne\u0107e imati mjesta za smje\u0161taj \u010ditavog \u0161arolikog spektra ovih ure\u0111aja koji uporabno zastarijevaju jednakom brzinom kojom se i proizvode. Na na\u0161im prostorima vode\u0107e su bile tri tvornice telefona: Iskra (Slovenija), Mihajlo Pupin (Srbija) i Nikola Tesla (Hrvatska). Donosimo pregled njihovih modela telefona proizvedenih od sredine 1960-tih do po\u010detka 1990-tih godina.<\/p>\n <\/p>\n Telefoni su pregledno razvrstani s obzirom na na\u010din biranja broja (impulsno preko broj\u010danika, impulsno preko dekadske tipkovnice, tonsko preko dekadske tipkovnice) i s obzirom na to da li imaju taster. \u00a0Rije\u010d je o tzv. “tasteru za uzemljenje” koji je smje\u0161ten negdje na ku\u0107i\u0161tu telefona (obi\u010dno u blizini broj\u010danika). Naime, nekada je osim dvije linijske \u017eice uvedena bila jo\u0161 jedna dodatna \u017eica (srednji kontakt na starim tropolnim telefonskim uti\u010dnicama) koja se uklju\u010divala tim dodatnim tasterom za uzemljenje. Ta dodatna \u017eica bila je predvi\u0111ena za pru\u017eanje nekih dopunskih funkcija od strane telefonske centrale poput preuzimanja aktivne linije, prebacivanje dolazne veze na neki drugi lokal, povratni upit pri vezanju aparata na pretplatni\u010dku centralu, izlaz na javnu mre\u017eu, izravno povezivanje na odre\u0111eni telefon i sli\u010dno ali se to rijetko prakti\u010dno koristilo.<\/span><\/em><\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Telefoni serije ATA 20 (ATA 21-24) i ATA 20K (21K-24K) – Iskra<\/strong><\/span><\/p>\n Telefoni serije ATA 30 (ATA 31-34) i ATA 30K (31K-34K) – Iskra<\/strong><\/span><\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Telefoni serije ATA 40 (ATA 41-44) – Iskra<\/strong><\/span><\/p>\n <\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n
\n<\/a><\/p>\n<\/a>Broj\u010danici za impulsno biranje pretplatni\u010dkih brojeva.<\/em><\/span><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a>Dekadske tipkovnice za impulsno i tonsko biranje pretplatni\u010dkih brojeva.<\/em><\/span><\/p>\n<\/a>Dekadske tipkovnice modernijeg tipa za tonsko biranje pretplatni\u010dkih brojeva.<\/span> <\/em><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a> Elektromehani\u010dka telefonska zvona.<\/span><\/em><\/p>\n<\/a>Elektrodinami\u010dki mikrofoni i\/ili slu\u0161alice (ulo\u0161ci).<\/em><\/span><\/p>\n<\/a>Elektrodinami\u010dke slu\u0161alice novijeg tipa.<\/span><\/em><\/p>\n<\/a>Kondenzatorski mikrofoni novijeg tipa.<\/em><\/span><\/p>\n<\/a>Elektrodinami\u010dki zvu\u010dnici.<\/span><\/em><\/p>\n<\/a>Piezo zvu\u010dnici (za zvuk poziva).<\/em><\/span><\/p>\n<\/a>Pomalo neobi\u010dni elektromagnetski tonsko-svjetlosni pomo\u0107ni pozivnici iz telefona Siemens.<\/em> <\/span><\/p>\n<\/a>Metalni utezi ugra\u0111eni u dr\u0161ke slu\u0161alica kako bi se dobila dovoljna masa za pritisak na komutacijsku sklopku telefona kao i za bolje nalijeganje spu\u0161tene slu\u0161alice na ku\u0107i\u0161te telefona.<\/em><\/span><\/p>\n<\/a>Hrpa vijala, opruga, podlo\u017enih plo\u010dica, kontakata…<\/span><\/em><\/p>\n<\/a>Pone\u0161to upotrijebljivih protukliznih no\u017eica za ku\u0107i\u0161ta i uvodnica za kabele koji se mogu iskoristiti u samogradnji.<\/span><\/em><\/p>\n<\/a>Antene be\u017ei\u010dnih telefona.<\/em><\/span><\/p>\n<\/a>Nekoliko mre\u017enih transformatora.<\/em><\/span><\/p>\n<\/a>Mini kasetofoni od telefona sa ugra\u0111enim telefonskim sekretaricama.<\/em> <\/span><\/p>\n<\/a>Skopke sa bravicom, na\u017ealost uglavnom bez klju\u010deva.<\/em><\/span><\/p>\n<\/a>Razni kablovi…<\/em><\/span><\/p>\n<\/a><\/p>\n
\n\n
<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n
\n<\/span><\/em><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a>Dekadska tipkovnica za impulsno biranje doma\u0107e tvrtke Iskra (ETA 85, ETA 86). \u010citav sklop bazira se na specijaliziranom integriranom krugu EMS2560A, a kao prekida\u010dki elementi upotrijebljeni su tranzistori umjesto releja.<\/span> <\/em><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n
\n<\/a><\/p>\n
\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n
\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n
\n