![\"\"](\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2021\/05\/grundig_rr1140_profesional_02.jpg\")
<\/a><\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Tvrtku Grundig osnovao je proizvo\u0111a\u010d radio aparata Max Grundig odmah nakon rata 1945. godine. U po\u010detku je proizvodnja bila orijentirana na radio prijemnike, a ve\u0107 1952. godine Grundig proizvodi svoj prvi televizor i prijenosni magnetofon. Do sredine 1950-ih Grundig je postao najve\u0107i proizvo\u0111a\u010d radio aparata u Europi, a do kraja desetlje\u0107a ponuda tvrtke pro\u0161irena je na i sve druge audio ure\u0111aje potro\u0161a\u010dke elektronike (tranzistorski radio prijemnici, prijenosni magnetofoni, diktafoni, razni ku\u0107ni stereo audio ure\u0111aji i sli\u010dno. Grundig je 1957. godine stekao ve\u0107inski udio u tvrtkama za proizvodnju pisa\u0107ih strojeva Triumph i Adler, a od 1960-tih godina \u0161iri proizvodne pogone i izvan Njema\u010dke (Portugal).<\/p>\n U idu\u0107im desetlje\u0107ima sve do danas tvrtka Grundig je stalno u trendu sa najnovijom tehnologijama potro\u0161a\u010dke elektronike te je \u010desto prva u Evropi po proizvodima koji uklju\u010duju nove tehnologije. Tako ve\u0107 1960. godine Grundig plasira televizor sa mogu\u0107nostima VHF prijema i predstavlja prvi be\u017ei\u010dni ultrazvu\u010dni daljinski upravlja\u010d.\u00a0 Godine 1967. Grundig je predstavio kompaktni kasetofon, a nakon toga i kasetofon za automobile. Godine 1969. je proizveo prvo Hi-Fi poja\u010dalo s ugra\u0111enim ekvilajzerom za evropsko tr\u017ei\u0161te. U ranim 1970-im godinama uvodi kvadrofonski sistem reprodukcije stereo kanala. Slijede uspjesi u proizvodnji ku\u0107nih videorekordera i radio satova s digitalnom budilicom. U drugoj polovici 1970-tih godina Grundig ve\u0107 ima auto-radije sa automatskim tra\u017eenjem stanica, AM\/FM prijemom, dekoderom stanja u prometu i kasetofonom. U 1980-tim godinama nastavlja se proizvodnja video-rekordera sa najnovijim funkcijama (videotekst, prikaz polo\u017eaja trake u stvarnom vremenu), elektroni\u010dkih notesa, predstavljen je satelitski TV prijemnik i televizor u boji s tehnologijom 100 Hz. U 1990-tim godinama Grundig predstavlja svoj prvi DAB pilot prijemnik, prvi u svijetu predstavlja tehnologiju be\u017ei\u010dnog infra-crvenog prijenosa Hi-Fi signala i \u0161iri proizvodnju na be\u017ei\u010dne telefone. U proizvodnji televizora Grundig stalno slijedi nove tehnologije (interaktivna korisni\u010dka su\u010delja, ravni zaslon, smart TV s pristupom internetu), a 1998. godine lansira softver za prepoznavanje glasa pod nazivom VoiceOffice mobil za svoje digitalne diktafone. U 2000-tim godinama slijede MP3 i DVD ure\u0111aji, auto-navigacijski ure\u0111aji, a posljednjih deset godina Grundig je uz \u0161irok spektar potro\u0161a\u010dke elektronike pro\u0161irio asortiman i na ku\u0107anske aparate i bijelu tehniku.<\/p>\n \u0160to se ti\u010de vlasni\u0161tva, jo\u0161 od 1972. godine dionice Grundiga polako po\u010dinje prikupljati tvrtka Philips Electronics, koja je do 1984. preuzela poslovno upravljanje kompanijom, a do 1993. godine je stekla i potpunu ekonomsku kontrolu nad Grundigom. Grundig 1998. godine raskida partnerstvo sa tvrtkom Philips zbog njezine prevelike dominacije, a zatim je 2003. godine, zbog nastalih promjena na tr\u017ei\u0161tu, bio prisiljen pokrenuti ste\u010dajni postupak. Gotovo svi pogoni Grundiga su nakon uspje\u0161nih pregovora ipak uspjeli pre\u017eivjeti ste\u010daj te nastavljaju nositi naziv Grundig (Grundig Intermedia, Delphi Grundig, Grundig Car InterMedia System GmbH, Grundig SAT Systems GmbH, Grundig Business Systems GmbH). Godine 2007. Grundig Intermedia GmbH postaje dio turske kompanije Ar\u00e7elik A.\u015e., proizvo\u0111a\u010da bijele tehnike u vlasni\u0161tvu Koc Holdinga, koji obuhva\u0107a deset brandova: Ar\u00e7elik,\u00a0Beko, Grundig,\u00a0Blomberg,\u00a0Elektrabregenz, Arctic, Leisure, Flavel, Defy i Altus.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n RR1140 opremljen je radio prijemnikom sa \u0161est frekvencijskih opsega:<\/p>\n Za FM (UKW) prijemnik ugra\u0111ene su vanjske kontrole za funkcije automatskog pode\u0161avanja na to\u010dnu frekvenciju (AFC), funkcija prigu\u0161enja \u0161uma (MUTING) prilikom pretra\u017eivanja postaja, odnosno uklju\u010divanje zvuka samo kad je prijemnik pode\u0161en na signal ja\u010de radio postaje (squelch) i funkcija odabira izme\u0111u mono ili stereo prijema (MONO). Za FM (UKW) prijemnik tako\u0111er je mogu\u0107e memorirati do osam prijemnih frekvencija.<\/p>\n Velika osvijetljena skala AM i FM prijemnika sa gumbom koji omogu\u0107uje grubo i fino tra\u017eenje postaja osigurava vrlo selektivno uga\u0111anje na \u017eeljenu frekvenciju. Osim toga, za precizno uga\u0111anje na \u017eeljenu frekvenciju mogu\u0107e je uklju\u010diti i digitalni broja\u010d frekvencije sa LCD displejom.<\/p>\n Stereo kasetofon ima funkciju reprodukcije i snimanja sa prilagodbom na tri naj\u010de\u0161\u0107a tipa kaseta (Cr, Fe, Fe-Cr) te je opremljen je auto-reverse glavom.<\/p>\n Od ulazno\/izlaznih priklju\u010dnica RR1140 je opremljen dvjema ulaznim DIN uti\u010dnicama za spajanje vanjskog mikrofona, gramofona ili magnetofona. Tako\u0111er je i ugra\u0111en digitalni LCD sat sa prikazom vremena i datuma te funkcijom alarma. Potenciometrom SUPER STEREO zami\u0161ljeno je da dobije bolja “stereo dubina” ili stereo razdvajanje na lijevom i desnom kanalu izlaznog poja\u010dala, a taj princip \u0107emo opisati ne\u0161to kasnije.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Prijemnik za AM (LW, MW, K1, K2, K3) i prijemnik za FM (UKW) izvedeni su kao dva potpuno zasebna prijemnika koji dijele samo zajedni\u010dko izlazno audio poja\u010dalo.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Kao \u0161to se vidi na na\u0161oj blok-shemi AM prijemnik se bazira na integriranom krugu TCA 440 u kojem su sadr\u017eani gotovo svi sklopovi AM superheterodinskog prijemnika sa MF od 460 kHz (RF i MF poja\u010dala, mje\u0161a\u010d). TCA 440 se mo\u017ee koristiti do frekvencija 30 MHz i ovdje je ta mogu\u0107nost prili\u010dno dobro iskori\u0161tena. Promjenjivi ulazni RF krugovi i promjenjivi LC krugovi lokalnog oscilatora spregnuti promjenjivim kondenzatoroma za odabir prijemne frekvencije, uz standardni radio-difuzni dugi i srednji val, pokrivaju i gotovo \u010ditav kratkovalni opseg (5,9 – 23 MHz). Dobra selektivnost osigurana je kerami\u010dkim MF filtrima. Prijemnik je ipak predvi\u0111en samo za prijem radio-difuznih postaja tako da je ugra\u0111eni diodni AM demodulator ne\u0107e omogu\u0107iti dobar prijem radioamaterskih SSB modulacija, no ukupno gledano svakako se radi o jednom od boljih AM prijemnika ugra\u0111enih u radiokasetofone iz 1980-tih godina.<\/p>\n FM prijemnik ima tranzistorski tuner (MF 10,7 MHz) \u010diji se promjenjivi LC titrajni krugovi kontroliraju naponom preko varikap dioda. MF se i ovdje filtrira krerami\u010dkim filtrom, a FM demodulator se bazira na integriranom krugu TDA 1047. Kao i kod ve\u0107ine drugih integriranih FM demodulatora rije\u010d je o koincidentnom tipu demodulatora (negdje se tako\u0111er naziva kvadraturni ili produktni detektor\/demodulator). Gotovo svi elementi demodulatora sadr\u017eani su u integriranom krugu (dvostruki protufazni multiplikativni mje\u0161a\u010d), a dodaje mu se samo vanjski paralelni titrajni krug za rad faznog zakreta\u010da. Time je gradnja FM demodulatora sa TDA 1047 i sli\u010dnim koincidentnim integriranim demodulatorima vrlo pojednostavljena jer nema potrebe za kompliciranim pojasnim filtrima kao kod diskretnih FM demodulatora, a kod kojih su redovno i ve\u0107a izobli\u010denja i slabije potiskivanje nepo\u017eeljne amplitudne modulacije.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n FM tuner je kao \u0161to smo rekli kontroliran kapacitivnim (varikap) diodama, dakle promjenom napona za njihovu polarizaciju u rasponu cca 3-30 V. Odre\u0111ena visina napona odgovara odre\u0111enom kapacitetu varikap dioda u titrajnim krugovima FM tunera. Promjena frekvencije promjenom napona, umjesto promjenom kapaciteta spregnutih kondenzatora, puno je prakti\u010dnije rje\u0161enje jer mo\u017eemo upotrijebiti obi\u010dan (jeftini) potenciometar u krugu otporni\u010dkog djelitelja napona ili bilo kakav drugi precizni generator napona. Do sada smo za pohranu (memoriranje) frekvencija sretali svojevrsne programatore, odnosno niz potenciometara sa sklopkama kojima se odabirao potrebni napon za svaku memoriranu frekvenciju. Sklopke su mogle biti mehani\u010dke ili elektroni\u010dke (na dodir). Kod RR1140 pak se za tu svrhu koristi kombinacija integriranih krugova SM569B, MC 144101, SO453A i TCA 720. Danas je te\u0161ko iskopati bilo kakve podatke za ove \u010dipove, no temeljni krug je SM569B koji je vjerojatno mikrokontroler (mogu\u0107e sa A\/D pretvornikom) sa dodanom vanjskom memorijom MC 144101. TCA 720 je izvor referentnog napona (30-35 V) specijalno dizajniran za tunere sa varikap diodama. U svakom slu\u010daju ovdje se radi o ne\u0161to naprednijem i boljem rje\u0161enju od uobi\u010dajenih (polumehani\u010dkih) programatora gdje su ru\u010dno tra\u017eenje postaja pomo\u0107u velike glave skale i memoriranje kanala pomo\u0107u niza potenciometara dvije me\u0111usobno nepovezane radnje. Takvi programatori obi\u010dno imaju za svaki kanal vi\u0161eokretne potenciometre i u najboljem slu\u010daju vrlo male, prakti\u010dno nikakve skale, tako da se uga\u0111anje svakog kanala zapravo vi\u0161i najvi\u0161e na sluh. Kod na\u0161eg FM prijemnika pak se \u017eeljeni kanal prvo ugodno prona\u0111e na velikoj skali, a zatim se po \u017eelji jednostavno memorira istodobnim pritiskom tipkala S i sklopke koja odgovara \u017eeljenom kanalu (U1-U8). Ovo je svakako daleko bolje rje\u0161enje ali zahtijeva i puno kompleksniju elektroniku.<\/p>\n Stereo dekoder se bazira na integriranom krugu TCA 4510, a to je u biti integrirani matri\u010dni stereodekoder kod kojeg se regeneriranje pomo\u0107nog nosioca 38 kHz obavlja PLL postupkom. Za dekodiranje stereo signala u prijemniku (razdvajanje na lijevi i desni kanal) koristi se vi\u0161e postupaka (dekoder anvelope, matri\u010dni dekoder, dekoder sa sklopkom, PLL dekoder) koji se me\u0111usobno razlikuju po na\u010dinu dekodiranja (frekvencijski ili vremenski multipleks), no svi koriste pilot frekvenciju od 19 kHz (naj\u010de\u0161\u0107e udvostru\u010denu na originalnu potisnutu nose\u0107u frekvenciju od 38 kHz) kako bi razdvojili prijenosne pojaseve zbroja i razlike dva stereo kanala. Princip rada integriranog matri\u010dnog stereodekodera opisali smo u objavi Clarion Compo Car Stereo G-501<\/a>.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Demodulirani i dekodirani audio signali vode se na stereo poja\u010dala. Prva grupa od \u010detiri tranzistorska pretpoja\u010dala radi ovisno o izvoru ulaznog signala (radio, kasetofon, vanjski ili interni mikrofon, vanjski gramofon, vanjski magnetofon) kako bi se dobila potrebna razina poja\u010danog signala za izlazno poja\u010dalo snage ili za kasetofon. Slijede klasi\u010dne pasivne tonske kontrole za visoke i niske tonove, potenciometri za balans i ja\u010dinu, te izlazni stupanj snage 2×10 W sa integriranim poja\u010dalima TDA 1910.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Ovdje nalazimo na jedan specifi\u010dan “kri\u017eni” spoj ulaza i izlaza dva integrirana poja\u010dala kojima bi se trebao dobiti tzv. SUPER STEREO efekt, odnosno bolje razdvajanje dva stereo kanala. Kao \u0161to se vidi na na\u0161oj shemi (istaknuto crveno), dio izlaznog signala iz jednog kanalnog poja\u010dala vra\u0107a se na negativnu povratnu spregu drugog kanalnog poja\u010dala i obrnuto. Na taj na\u010din, \u0161to je audio signal na izlazu jednog poja\u010dala ve\u0107i to \u0107e preko negativne povratne sprege vi\u0161e prigu\u0161iti poja\u010danje drugog poja\u010dala, \u010dime \u0107e poja\u010danje dominantnog kanala biti dodatno nagla\u0161eno, odnosno dodatno \u0107e se poja\u010dati razlika signala izme\u0111u jednog i drugog kanala. Naravno, vidimo da su u krug uklju\u010deni RC elementi koji djeluju i kao odre\u0111eni frekvencijski filtar pa se efekt ne odnosi samo na ja\u010dinu signala nego i na odre\u0111eni frekvencijski opseg. Kako god bilo, u praksi je audio signal vrlo slo\u017een i ovakva jednostavna “trik” rje\u0161enja rijetko dovode do pobolj\u0161anja ukupne zvu\u010dne slike. Poku\u0161avali smo svakakve kombinacije, od govora do razli\u010dite glazbe, no na kraju moramo zaklju\u010diti da je najbolji zvuk ipak na \u010distom stereo ili \u010distom mono na\u010dinu rada, gdje funkcija SUPER STEREO istina vi\u0161e ili manje promijeni signal na stereo kanalima, ali ta promjena je rijetko kad bolja od originalne zvu\u010dne slike. Ne\u0161to sli\u010dno imali smo i u objavi Glazbeni centar Gorenje GC 201 A, gdje se specifi\u010dnom kombinacijom spajanja zvu\u010dnika na izlaze stereo poja\u010dala (kvazi-kvadrofonski ili Hafler spoj) poku\u0161ao dobiti efekt vi\u0161ekanalnog prostornog zvuka (surround).<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Testiranjem na\u0161eg primjerka Radiokasetofona Grundig RR1140 Profesional uo\u010dili smo nekoliko kvarova:<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Kasetofon Grundig CBF 145<\/strong><\/p>\n Kasetofon ugra\u0111en u RR1140 nosi oznaku Grundig CBF 145. Kao \u0161to smo ve\u0107 naveli radio se o auto-reverse stereo kasetofonu sa mogu\u0107no\u0161\u0107u reprodukcije i snimanja. Auto-reverse sistemi moraju imati mehanizam koji u na\u010dinu reprodukcija\/snimanje omogu\u0107uje vrtnju kasete u jednu i u drugu stranu. Na taj na\u010din se cijela kaseta (obje strane) mogu preslu\u0161ati bez potrebe za ru\u010dnim okretanjem kasete, a osim toga mogu\u0107a je i neprekidna ponavljaju\u0107a reprodukcija umetnute kasete. Da bi to funkcioniralo, osim promjene smjera vrtnje kasete potrebno je i pozicionirati magnetske glave na ispravne staze u jednom i drugom smjeru. Neki sistemi koriste \u010detverostruke magnetske glave tako da dvije gornje rade za jednu stranu kasete, a dvije donje za drugu. Oni sistemi koji pak imaju standardne dvostruke (stereo) glave (poput na\u0161eg) moraju imati glavu na nekom pokretnom mehanizmu koji ju pozicionira na adekvatnu stranu trake. Zbog svega ovoga auto-reverse mehanizmi su ne\u0161to slo\u017eeniji od standardnih mehanizama.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n \u0160to se ti\u010de elektronike, kasetofon Grundig CBF 145 nema dolby sisteme te se sva elektronika svodi na poja\u010dala za magnetske glave, oscilator VF struje za predmagnetizaciju i brisanje te elektroni\u010dke i mehani\u010dke upravlja\u010dke sklopke za auto-reverse izmjenu strana, za promjenu VF napona ovisno o tipu kasete, te za promjenu na\u010dina rada – snimanje ili reprodukcija (analogna elektroni\u010dka sklopka MC14016, logi\u010dki krug MC14011 i tranzistorske sklopke). O na\u010dinu rada kasetofona pisali smo u objavi Glazbeni centar Gorenje GC 201 A<\/a> tako da se ovdje ne\u0107emo ponavljati.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Nakon \u0161to smo rastavili mehanizam na\u0161eg kasetofona o\u010dekivano smo zatekli dvije pokidane gumene remenice (\u0278 143 4,2×0,8 mm i \u00a0\u0278 51 1×1 mm) ali i \u010detiri raspadnuta plasti\u010dna zup\u010danika. Naime, u cilju izrade \u0161to ti\u0161eg pogona kasetofona ponekad su proizvo\u0111a\u010di ugra\u0111ivali zup\u010danike od posebne (meke) plastike \u0161to je odli\u010dno funkcioniralo, no problem s tom vrstom plastike je \u0161to se s vremenom (kroz par desetlje\u0107a) na\u017ealost sama od sebe dezintegrira i raspadne. Danas, 40 godina kasnije, te\u0161ko je o\u010dekivati da \u0107emo negdje na\u0107i originalne zamjenske dijelove za ovaj kasetofon, a ako i jesu negdje sa\u010duvani onda su sasvim sigurno i ti dijelovi ve\u0107 u lo\u0161em stanju. Ostaje potraga sa istim zup\u010danicima namijenjenima nekim drugim (modernim) ure\u0111ajima \u0161to realno daje malu \u0161ansu za pronalazak. Najbolje rje\u0161enje bilo bi 3D printanje, no tu nam osim 3D printera treba znanje i sposobnost nacrtati zup\u010danik u adekvatnom 3D alatu. U na\u0161em slu\u010daju tri zup\u010danika su raspadnuta do neprepoznatljivosti, a tek sa jednog bi se eventualno mogle skinuti kakve izmjere. Jo\u0161 dva plasti\u010dna zup\u010danika koja su ostala \u010ditava vjerojatno bi tako\u0111er trebalo zamijeniti jer sasvim sigurno vi\u0161e ne\u0107e izdr\u017eati potrebna optere\u0107enja. Kad se sve zbroji za popravak ovog kasetofona lako mo\u017eemo utro\u0161iti preko 100 eura i to samo ako imamo sre\u0107e. Ostavljamo stoga ovaj kasetofon za sada u stanju u kakvom jest.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Broja\u010d frekvencije<\/strong><\/p>\n Broja\u010d frekvencije bazira se na integriranom krugu SO 357 za koji je danas ve\u0107 nemogu\u0107e iskopati bilo kakve podatke. U svakom slu\u010daju radi se o namjenskom rje\u0161enju broja\u010da frekvencije sa LCD driverom namijenjenom za AM\/FM radio prijemnike.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Vidimo da je broja\u010d napravljen kao zaseban modul u aluminijskom ku\u0107i\u0161tu. Problem sa na\u0161im primjerkom je \u0161to su pojedini segmenti znamenki LCD-a neujedna\u010deno osvijetljeni ili uop\u0107e ne rade. Naj\u010de\u0161\u0107a gre\u0161ka kog ovakvih slu\u010dajeva je lo\u0161 kontakt LCD displeja sa tiskanom plo\u010dicom drivera. Kao veza izme\u0111u kontakta nanesenih na staklenu povr\u0161inu LCD displeja i kontakta na tiskanoj plo\u010dici slu\u017ei posebno izra\u0111ena elasti\u010dna traka koja je po svom obliku dobila naziv zebra-konektor. Radi se o tankim naizmjeni\u010dnim slojevima vodljivog materijala (crno) i izolatora (bijelo) tako da se dobije niz vodljivih veza koje premo\u0161\u0107uju kontakte na LCD displeju i s onima na tiskanoj plo\u010dici. Zebra-konektor je elasti\u010dan (gumijast) i kao takav lagano priti\u0161\u0107e obje kontaktne povr\u0161ine. S vremenom se mo\u017ee deformirati, zaprljati, stvrdnuti i sli\u010dno pri \u010demu se gubi dobro nalijeganje na kontakte, a time i prijenos signala sa drivera na displej. Vidimo da je na\u0161 zebra-konektor na mjestima ve\u0107 dosta deformiran i trebalo bi ga zamijeniti. Na sre\u0107u ovakvi konektori se danas mogu lako nabaviti novi, a mogu se posuditi i od kakvog dimenzijama sli\u010dnog LCD displeja.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Mi smo na\u0161 konektor malo o\u010distili i poravnali i ve\u0107 smo dobiti puno bolji prikaz segmenata. Jednom \u0107emo nabaviti kakav bolji zebra-konektor dimenzija 40×6 mm pa \u0107emo zamijeniti ovaj neispravan.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Kazaljka instrumenta<\/strong><\/p>\n Kazaljka instrumenta pokazuje ja\u010dinu RF signala na AM i FM radio podru\u010djima, ja\u010dinu signala za kasetofon, te napon akumulatora, odnosno baterija ukoliko ure\u0111aj radi na njih. Na\u0161li smo da je \u010ditav zakretni mehanizam sa svitkom isko\u010dio iz le\u017ei\u0161ta te je ostao blokiran. Pa\u017eljivo smo vratili zakretni mehanizam u le\u017ei\u0161te, spiralne opruge sre\u0107om nisu stradale pa je instrument proradio.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Me\u0111utim, sada je uo\u010den drugi problem. Instrument stalno pokazuje puni otklon umjesto da reagira na ja\u010dinu signala. Problem je otkriven u samoj sklopki kojom se bira vrsta mjerenja: signal ili napon baterija. Naime, na instrument u oba polo\u017eaja dolazi napon baterija (napon napajanja). Rastavili smo i o\u010distili \u010ditavu sklopku i tiskanu plo\u010dicu, te se kod provjere ommetrom sklopka pokazala ispravnom. Me\u0111utim, kad smo sve vratili na mjesto, instrument je opet stalno pokazivao puni otklon. Sada smo potpuno odspojili dovod za mjerenje baterijskog napona i instrument je bez toga ispravno pokazivao ja\u010dinu signala. To zna\u010di da je definitivno jedini mogu\u0107i krivac neispravna sklopka. Ponovnim mjerenjem ommetrom izme\u0111u dva susjedna kontakta u nekim slu\u010dajevima mogli bi izmjeriti neki veliki otpor izme\u0111u kontakata (nekoliko M\u2126), no uglavnom je otpor bio izvan opsega ommetra (otvoreni krug). Da ne bi ponovno bespotrebno rastavljali sklopku, odlu\u010dili smo mjerenje napraviti realnim naponom od 17,5 V. Utvr\u0111eno je da taj napon bez problema (bez pada napona) prolazi izme\u0111u dva izolirana kontakta sklopke iako izme\u0111u njih ommetrom ne mjerimo ni pribli\u017eno kratki spoj. Nakon ovoga smo morali ponovno rastaviti sklopku. Pogledali smo mikroskopom podru\u010dje izme\u0111u dva susjedna kontakta i nismo uo\u010dili nikakav vodljivi materijal ni zna\u010dajne ne\u010disto\u0107e. Pa ipak, napon uredno prolazi izme\u0111u izoliranih kontakata, a ommetar ne pokazuje ni\u0161ta. Jedini logi\u010dki zaklju\u010dak je bio da se izme\u0111u kontakata, mo\u017eda u izolacijski materijal, upio kakav elektrolit koji provodi napon ve\u0107ih vrijednosti izme\u0111u kontakata. Pomislili smo \u010dak i na mogu\u0107e formiranje kakvog poluvodi\u010dkog sloja, no napon jednako te\u010de u oba smjera. Preostalo je kontakte dobro oprati u alkoholu, pa u kontakt spreju i sve dobro posu\u0161iti puhalicom na vru\u0107i zrak. Nakon ovoga efekt provo\u0111enja napona je nestao, no unato\u010d tome, na kraju ne znamo \u0161to je zapravo bio uzrok ove neobi\u010dne pojave.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Osvjetljenje<\/strong><\/p>\n U RR1140 ugra\u0111ene su ukupno \u010detiri \u017earuljice kojima se osvjetljava skala, mjerni instrument, broja\u010d frekvencije i digitalni LCD sat. Linija napajanja je 9 V, a \u017earuljice su deklarirane za 6-7 V \/ 20 i 30 mA tako da se napajaju preko odgovaraju\u0107ih otpornika. Ispravna je jedino \u017earuljica za broja\u010d frekvencije. Ovakve \u017earuljice je danas jo\u0161 mo\u017eda i mogu\u0107e nabaviti no s obzirom da sam u svojim zalihama na\u0161ao samo one za 12 i 24 V odlu\u010dio sam umjesto njih ugraditi bijele LED diode. Prilikom zamjene \u017earuljice sa LED javlja se nekoliko problema:<\/p>\n Kod RR1140 je linija napajanja od 9 V istosmjerna tako da je ovdje najjednostavnije rje\u0161enje spojiti tri LED u seriju izravno na 9 V. Za \u010ditavu radio-skalu predvi\u0111ena je samo jedna \u017earuljica u gornjem lijevom kutu tako da ni u originalu osvjetljavanje relativno duge radio skale nije uniformno po cijeloj povr\u0161ini. Kombinacijom vi\u0161e LED uz malo truda se mo\u017ee posti\u0107i bolje osvjetljenje od originala (bijelo ili u boji) no mi \u0107emo za sada ostaviti osvjetljenje \u0161to bli\u017ee originalu. Stoga ne\u0107emo ni dirati ispravnu \u017earuljicu za osvjetljenje broja\u010da frekvencije.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n \u0160to se ti\u010de ostalih o\u0161te\u0107enja uspjeli smo osposobiti ru\u010dicu sklopke za odabir vrste kasete i izravnati bo\u010dnu za\u0161titu prednje strane radiokasetofona. Sklopka i uti\u010dnica za vanjsku antenu na zadnjoj strani ure\u0111aja je potrgana sa tiskane plo\u010dice i ve\u0107 ju netko prespojio \u017eicama. \u0160to se ti\u010de antena, za srednji i dugi val se koristi interna feritna antena, za kratki val se koristi izvla\u010diva \u0161tap antena, a za UKW\/FM se mo\u017ee birati izme\u0111u \u0161tap antene ili vanjske dipol antene. Ugra\u0111ena izvla\u010diva \u0161tap antena je duljine 120 cm i mo\u017ee se postaviti pod bilo kojim kutom \u0161to je vi\u0161e nego dovoljno za prijem dana\u0161njih UKW postaja pa se u ovoj fazi ne\u0107emo baviti tra\u017eenjem dijelova za ugradnju nedostaju\u0107e sklopke i priklju\u010dnice za vanjsku antenu.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a>Na desnoj strani sa zadnje strane nalazi se prostor za smje\u0161taj 6 baterija od 1,5 V za mobilni rad radiokasetofona, te dvije baterije od 1,5 V za napajanje LCD sata. \u00a0<\/em> <\/span><\/p>\n<\/a>Na donjoj strani je prostor za smje\u0161taj posebnog akumulatora napona 10-16 V za mobilni rad radiokasetofona.\u00a0<\/em> <\/span><\/p>\n<\/a>Priklju\u010dnice na zadnjoj strani: uti\u010dnica za vanjsku dipol UKW\/FM antenu i sklopka za izbor vanjske ili interne \u0161tap antene, ulazne priklju\u010dnice za mikrofon, gramofon, magnetofon i sli\u010dne vanjske audio ure\u0111aje, sklopka OCS za isklju\u010divanje VF napona za brisanje trake kasete kod trik-snimanja, mre\u017ena priklju\u010dnica, priklju\u010dnica za vanjsko istosmjerno napajanje i priklju\u010dnice za vanjske zvu\u010dnike. \u00a0<\/em> <\/span><\/p>\n<\/a><\/p>\n\n
<\/a><\/p>\n<\/a>Elementi FM prijemnika u oklopljenom odjeljku lijevo, elementi AM prijemnika u sredini i elementi kruga za memoriranje osam FM radio postaja desno.<\/span><\/em><\/p>\n<\/a>Elementi napajanja.<\/span> <\/em><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a>Blok shema integriranog stereo dekodera TCA 4510.<\/em><\/span><\/p>\n<\/a>Elementi stereo poja\u010dala.<\/span><\/em><\/p>\n<\/a><\/p>\n\n
<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n
\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n
\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n
\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n
\n\n
<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n
\n