![\"\"](\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2021\/07\/icom_pcr1000_05.jpg\")
<\/p>\nDanas je nabavljen komunikacijski prijemnik IC-PCR 1000, proizvod japanske tvrtke ICOM iz 1998. godine.<\/p>\n
<\/p>\n
<\/p>\n
![\"\"](\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2021\/07\/icom_pcr1000_07.jpg\")
<\/p>\n
<\/p>\n
Tvrtku Icom osnovao je Tokuzo Inoue, zaljubljenik u radio tehniku, koji je ve\u0107 nakon srednje \u0161kole otvorio malu trgovinu elektroni\u010dkom opremom u ku\u0107i svojih roditelja. Ubrzo se udru\u017euje sa proizvo\u0111a\u010dem medicinske opreme na razviju RF komponenti medicinske opreme, te 1954. godine otvara vlastitu malu radionicu pod nazivom “Inoue Electric Seisakusho”. Po\u010dinje se zanimati za proizvodnju radioamaterske opreme, no kako je ovo podru\u010dje proizvodnje bilo ve\u0107 relativno dobro pokriveno trebalo je dizajnirati nove moderne i napredne ure\u0111aje kojima bi se probio na tr\u017ei\u0161te. Prvi proizvod radione Inoue Electric Seisakusho bio je AM primopredajnik za opseg 50 MHz pod nazivom FDAM-1 (1964. godina) koji je bio poseban po tome \u0161to je bio potpuno tranzistorski (bez elektronskih cijevi). Tako su i svi idu\u0107i modeli radio ure\u0111aja bili \u0161to je mogu\u0107e vi\u0161e orijentirani na upotrebu tranzistora, a elektronske cijevi bi se eventualno zadr\u017eale samo za izlazne VF stupnjeve predajnika (IC-700 iz 1967. godine). Slijede\u0107i korak u razvoju primopredajnika bila je upotreba naprednijih rje\u0161enja od tada uobi\u010dajenih kristalom kontroliranih kanala. Tako su nastali primopredajnici koji umjesto kristala koriste visoko stabilne VFO oscilatore (FDAM-3 iz 1968. i IC-71 iz 1969. godine), zatim je dizajniran i primopredajnik sa analognom PLL kontrolom frekvencije (IC-200 iz 1972. godine) te u kona\u010dnici i primopredajnik sa digitalnim PLL-om (IC-211 iz 1976. i IC-710 iz 1977. godine). IC-710 je u to vrijeme bio najmanji VF radio na svijetu i \u010ditav izra\u0111en u tranzistorskoj tehnici. Na nekim modelima su u prijemnom dijelu ugra\u0111ivani spiralni rezonatori kako bi se smanjila intermodulacijska izobli\u010denja (IC-20 iz 1970. godine). Trgova\u010dko ime ICOM uvedeno je 1971. godine. Od kraja 1970-tih godina tvrtka Icom po\u010dinje se \u0161iriti po cijelom svijetu. I dalje lansira nove modele primopredajnika u koje su ugra\u0111ene najnovije tehnologije tako da ve\u0107 od 1978. godine ima modele sa ugra\u0111enim mikrokontrolerima i procesorima. Godine 1980. tvrtka ICOM predstavila je prvi primopredajnik koji je pokrivao \u010ditav KV opseg 1,8-30 MHz (IC-720), a 1980. godine lansirala je vrlo uspje\u0161an ru\u010dni primopredajnik sa PLL kontrolom frekvencije preko sklopki u obliku okretnih kota\u010di\u0107a (IC-2A).\u00a0 Logo tvrtke ICOM kakav se koristi i danas uveden je 1987. godine. Tvrtka ICOM od osnutka do danas stalno nudi nove modele radio ure\u0111aja za sve komercijalne potrebe u koje su ugra\u0111ene najnovije tehnologije, od kojih su mnoge razvijene u samoj tvrtki.<\/p>\n
<\/p>\n
![\"\"](\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2021\/07\/icom_pcr1000_08.jpg\")
<\/p>\n
<\/p>\n
Naziv “komunikacijski prijemnik” “\u0161irokopojasni prijemnik” ili “radio-skener” odnosi se na prijemnike dizajnirane da pokrivaju \u0161to \u0161iri frekvencijski opseg i \u0161to vi\u0161e razli\u010ditih modulacija. Takvi prijemnici redovno imaju ugra\u0111ene funkcije ru\u010dnog i\/ili automatskog skeniranja i memoriranja frekvencija. \u010cesto su opremljeni konektorima za priklju\u010divanje audio snima\u010da, ra\u010dunala, spektralnih analizatora, vanjskih demodulatora i sli\u010dnih ure\u0111aja za indikaciju, pra\u0107enje, snimanje i registraciju prometa na \u0161irokom radio-frekvencijskom opsegu.<\/p>\n
<\/p>\n
![\"\"](\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2021\/07\/icom_pcr1000_06.jpg\")
<\/p>\n
<\/p>\n
Komunikacijski prijemnik IC-PCR 1000 dizajniran je za kontrolu isklju\u010divo preko IBM PC kompatibilnog ra\u010dunala te na ku\u0107i\u0161tu nema drugih izvoda osim mre\u017ene sklopke s LED indikacijom, konektora za napajanje, konektora za antenu, konektora za serijski port ra\u010dunala i konektora za vanjski zvu\u010dnik ili modem (paket-radio). Za rad mu je dovoljno PC ra\u010dunalo sa procesorom reda Pentium 100 ili Intel 486DX4, te sa 16MB RAM memorije i 10MB diskovnog prostora. Ovdje je bitno re\u0107i da IC-PCR 1000 nije SDR tip prijemnika, ve\u0107 se radi o potpuno analognom trostrukom superheterodinu (ako izuzmemo minimalnu upotrebu DDS-a) gdje ra\u010dunalo slu\u017ei samo za kontrolu prijemnika te kao displej i kao memorijski prostor za pohranjivanje parametara i kanala te nema nikakvu ulogu u digitalnoj obradi signala. Stoga su tijekom razdoblja popularnosti za ovaj prijemnik bili razvijeni i mali hardverski kontrolni ure\u0111aji bazirani na mikrokontrolerima koji su imali osnovne kontrole za upravljanje i displej za prikaz osnovnih parametara tako da se prijemnik mogao koristiti i bez ra\u010dunala.<\/p>\n
Prijemnik IC-PCR 1000 pokriva frekvencijski opseg u rasponu od 0,01-1300 MHz sa najmanjom rezolucijom od 1 Hz. Omogu\u0107uje demodulaciju standardnih FM (FM-W i FM-N) i AM (AM, SSB) signala. Broj memorija ograni\u010den je samo veli\u010dinom tvrdog diska ra\u010dunala. Kao i svaki radio-skener omogu\u0107uje programska skeniranja frekvencijskih opsega i memoriranih kanala sa podesivom brzinom skeniranja i vremenom zadr\u0161ke prilikom nailaska na aktivni kanal\/frekvenciju. Uz standardnu digitalnu kontrolu ja\u010dine zvuka i squlech nivoa opremljen je NB filtrom za uklanjanje impulsnih AM smetnji, VSC kontrolom za prepoznavanje glasovnih modulacija, CTCSS dekoderom, S-metrom i Center-indikacijom te kontrolama za izbor i pode\u0161avanje MF filtara. IC-PCR 1000 je opremljen i malim spektralnim analizatorom (band scope) sa maksimalnom \u0161irinom skeniranja od \u00b1200 kHz. Mogu\u0107e je izabrati jednu od tri softverske maske za prikaz kontrola i indikacija.<\/p>\n
<\/p>\n
![\"\"](\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2021\/07\/icom_pcr1000_16.jpg\")
<\/p>\n
<\/p>\n
Do sada smo opisali ve\u0107 tri komunikacijska prijemnika, a Icom IC-PCR 1000 je najmla\u0111i od njih te su u njega o\u010dekivano implementirane i neke novije tehnologije. Ve\u0107ina sklopova temelji se na specijaliziranim integriranim krugovima koji su kao i ve\u0107ina drugih komponenti u najmanjim SMD dimenzijama (SOIC, SSOP) tako da je \u010ditav prijemnik stao u ku\u0107i\u0161te dimenzija cca 130x30x200 mm.<\/p>\n
<\/p>\n
![\"\"](\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2021\/07\/icom_pcr1000_04.jpg\")
<\/p>\n
<\/p>\n
Nakon \u0161to smo nacrtali osnovnu blok shemu prijemnika vidimo da se najve\u0107a razlika u odnosu na druga tri komunikacijska prijemnika o\u010dituje u na\u010dinu na koji se dobivaju precizne i stabilne frekvencije lokalnih oscilatora za prvi i drugi stupanj mije\u0161anja. Kod starijih ure\u0111aja te frekvencije bi se obi\u010dno dobivale preko vi\u0161estrukih umno\u017eiva\u010da frekvencije referentnog oscilatora koji se ujedno koristi i za PLL, a ponegdje bi se dodavali i drugi kristalni oscilatori. Kod Icom IC-PCR 1000 koristi se i jedna novija metoda, a to je upotreba direktne digitalne sinteze (DDS).<\/p>\n
<\/p>\n
![\"\"](\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2021\/07\/icom_pcr1000_009.gif\")
<\/p>\n
<\/p>\n
<\/p>\n
Frekvencijska sinteza preko fazno zatvorene petlje (PLL) ve\u0107 je nekoliko desetlje\u0107a vrlo ra\u0161iren na\u010din stabiliziranja VCO-a na odre\u0111enu frekvenciju i zasigurno \u0107e to ostati i dalje. Princip rada klasi\u010dnog (analognog, neizravnog) PLL-a detaljno smo opisali u nekoliko na\u0161ih objava. Znamo da fazni detektor uspore\u0111uje fazu povratnog uzorka signala iz VCO-a sa fazom signala iz stabilnog kristalnog referentnog oscilatora te u slu\u010daju njihove razlike generira napon za korekciju frekvencije VCO-a. Naravno, da bi dolazne faze (frekvencije) oba ova signala bile jednake isti se na fazni detektor dovode preko odgovaraju\u0107ih fiksnih te promjenjivih ili programabilnih djelitelja frekvencije. Na koju najmanju frekvenciju \u0107e se podijeliti dolazne frekvencije za usporedbu u faznom detektoru, ta frekvencija onda predstavlja i najmanju rezoluciju (korak) u kojem PLL petlja mo\u017ee vr\u0161iti stabilizaciju frekvencije. Elementi koji \u010dine PLL petlju ograni\u010deni su \u0161irinom pojasa i vlastitim \u0161umom tako da se ta frekvencija ne mo\u017ee pretjerano smanjivati jer \u0107e PLL krug postati nestabilan. Obi\u010dno su te frekvencije 5 kHz i vi\u0161e tako da se PLL petljom ne mo\u017ee dobiti stabilizacija izlazne frekvencije VCO-a ve\u0107a od te vrijednosti.<\/p>\n
U komunikacijskim prijemnicima AOR AR-3000A<\/a> i Albrecht AE 300<\/a> vidjeli smo da se stabilizacija frekvencije u ve\u0107oj rezoluciji dobiva finim pode\u0161avanjem frekvencije 3. lokalnog oscilatora. Kod AOR AR-3000A, gdje je rezolucija PLL petlje 10 kHz, finija rezolucija od 50 Hz dobiva se promjenom frekvencije 3. lokalnog oscilatora u 200 koraka (10kHz:200=50Hz) pomo\u0107u posebnog naponski kontroliranog kristalnog oscilatora. Kod Albrechta AE 300, gdje je rezolucija PLL petlje 5 kHz, finija rezolucija od 1 kHz dobiva se preklapanjem pet zasebnih kristala za 3. lokalni oscilator sa me\u0111usobnim razmacima od 1 kHz. Kod na\u0161eg Icoma PCR-1000, gdje je rezolucija PLL petlje 50 kHz, rezolucija od 1 Hz dobiva se preko posebne kombinacije PLL i DDS sinteze (DDS- Direct Digital Synthesis).<\/p>\n DDS frekvencijski sintetizatori, odnosno direktna digitalna sinteza po\u010dela se razvijati jo\u0161 krajem 1970-tih godina, no \u0161iru primjenu do\u017eivjela je u posljednjih 20-tak godina napretkom elektroni\u010dkih sklopova za digitalnu obradu podataka. Tako sve \u010de\u0161\u0107e nalazimo podatke kako je neki radio ure\u0111aj, generator valnih oblika ili sli\u010dan frekvencijski sklop upravljan DDS-om. DDS u osnovi samostalno stvara digitalni zapis nekog valnog oblika (naj\u010de\u0161\u0107e sinusnog ali mo\u017ee biti i bilo koji drugi) koji se zatim brzim D\/A pretvornikom pretvara u analogni signal. Sastoji se od \u010detiri osnovne komponente:<\/p>\n <\/p>\n Princip direktne digitalne sinteze (DDS).<\/em><\/span><\/p>\n <\/p>\n Valni oblik odre\u0111ene frekvencije u digitalnom obliku nastaje u faznom akumulatoru akumulacijom fazne razlike na frekvenciji takta. Stoga frekvencija takta mora biti vi\u0161a od \u017eeljene izlazne frekvencije i to najmanje dvostruko. Ovo je jedno od bitnih ograni\u010denja DDS-a koji kao takav nije pogodan za generiranje vrlo visokih frekvencija. Iz faznog akumulatora dakle dobivamo digitalnu informaciju o fazi \u017eeljenog signala, a gusto\u0107a (broj to\u010daka) uzorkovanja faze odre\u0111en je brojem bita akumulatora. Uz tipi\u010dnu du\u017einu faznog akumulatora od 32 bita (4 294 967 296 to\u010daka) te uz frekvenciju takta reda nekoliko desetaka MHz, mogu se bez problema digitalno generirati frekvencije sa rezolucijom reda 0,001 Hz i vi\u0161om, a upravo ta vrlo visoka rezolucija je glavna prednost DDS-a (moderni DDS \u010dipovi dosti\u017eu rezolucije od milijuntog dijela Hz). Razli\u010dite izlazne frekvencije se posti\u017eu promjenom vrijednosti faznog inkrementa na faznom akumulatoru. Detaljniji rad faznog akumulatora mo\u017ee se pojasniti uz pomo\u0107 tzv. fazne kru\u017enice (engl. Phase wheel), no mi \u0107emo se ovdje zadr\u017eati samo na osnovnom principu rada DDS-a.<\/p>\n Digitalna informacija o fazi iz faznog akumulatora je linearna i ne mo\u017ee se izravno upotrijebiti za generiranje nekog kontinuiranog periodi\u010dnog valnog oblika. Stoga se kao me\u0111usklop izme\u0111u faznog akumulatora i digitalno-analognog pretvara\u010da koristi tzv. fazno-amplitudna tablica ili tablica uzoraka za odre\u0111eni valni oblik. Mo\u017eemo si predo\u010diti da u faznom akumulatoru dobivamo digitalnu informaciju o fazi signala, a u fazno-amplitudnoj tablici se tim fazama pridru\u017euje informacija o amplitudi. Tako se na osnovu stanja faznog akumulatora adresiraju uzorci u tablici i njihova se vrijednost digitalno-analognom pretvorbom oblikuje u kompletnu domenu analognog signala.<\/p>\n Lo\u0161a karakteristika DDS-a je izra\u017eena pojava ne\u017eeljenih (la\u017enih) frekvencija koje nastaju tijekom digitalne sinteze u faznom akumulatoru i kao posljedica nesavr\u0161enosti D\/A konvertera. Sama spektralna \u010disto\u0107a izlaznog signala pak ovisi o samoj kvaliteti svih sklopova DDS-a (fazni \u0161um, stabilnost i odabrani takt oscilatora, broj bita fazno-amplitudne tablice, karakteristika D\/A pretvara\u010da i izlaznog filtra, napajanje i drugi faktori). Postoje razni na\u010dini da se umanje ove ne\u017eeljene pojave, no to sve uslo\u017enjava kompletni sklop. Ve\u0107 smo spomenuli da je druga lo\u0161a strana DDS-a ograni\u010dena visina frekvencije koja se mo\u017ee izravno sintetizirati. Dodu\u0161e, dana\u0161nji moderni DDS sintetizatori mogu izravno generirati signale i do 1 GHz no PLL petljom se mogu bez problema kontrolirati frekvencije do 10 GHz. Najbolji rezultati se posti\u017eu kombinacijom DSS i PLL sinteze \u010dime se mogu kontrolirati frekvencije do 40 GHz uz zadr\u017eavanje dobrih svojstava PLL metode (visoka frekvencija) i DSS metode (visoka rezolucija). Jo\u0161 jedna dobra karakteristika DDS-a je njegova sposobnost vrlo brze promjene generirane frekvencije i ta je brzina prakti\u010dno ograni\u010dena samo brzinom su\u010delja za digitalno upravljanje. Zbog ove sposobnosti DSS je na\u0161ao primjenu kod radio-sistema sa frekvencijskim skakanjem (frequency hopping) kao za\u0161titnog mehanizma od prislu\u0161kivanja, jednako tako preprogramirani registri mogu se iskoristiti za razli\u010dite modulacije sa frekvencijskim ili faznim pomacima.<\/p>\n Kad DSS radi u kombinaciji sa PLL-om onda je njegova uloga pove\u0107anje rezolucije PLL-a, odnosno fragmentiranje frekvencijske rezolucije PLL-a na manje podjele prije dovo\u0111enja signala na detektor faze. Stoga postoje i dva osnovna na\u010dina kako da se to postigne: postavljanjem DDS-a u liniju referentne frekvencije PLL-a ili postavljanjem DDS-a u liniju programskog djelitelja odnosno u povratnu petlju sa VCO-a.\u00a0 Prema blok shemi prijemnika Icom PCR-1000 vidimo da je DDS uba\u010den u povratnu PLL petlju preko koje se uzima uzorak frekvencije VCO-a za usporedbu u faznom detektoru. Time se uzorak frekvencije sa VCO-a, koji bi ina\u010de bio rezolucije 50 kHz, preko DDS-a dijeli (frakcionira) na finije rezolucije od 1 Hz, te se takav signal zatim dalje uspore\u0111uje u faznom detektoru. DDS generira digitalni signal koriste\u0107i dolaznu frekvenciju iz VCO-a (nakon dijeljenja) kao takt frekvenciju. U faznom detektoru se zatim uspore\u0111uje frekvencija dobivena iz DDS-a sa frekvencijom dobivenom iz referentnog oscilatora, naravno tako\u0111er nakon adekvatnog dijeljenja. Za DDS\/PLL sintezu koristi se specijalni Icomov integrirani krug oznake SC-1246 (L7B1106) za koji nemamo tehni\u010dke podatke. Integrirani krug ima \u010dak 100 pinova i vjerojatno sadr\u017ei sve DDS i PLL komponente sa programabilnim djeliteljima koje kontrolira mikroprocesor. Osim generiranja frekvencije za 2. lokalni oscilator preko ovog \u010dipa se i selektiraju i kontroliraju VCO-i, te izlazni djelitelj i filtarski krugovi za 1. lokalni oscilator.<\/p>\n Sli\u010dno tome, za dobivanje frekvencije BFO-a i sweep opsega frekvencija za rad spektralnog analizatora koristi se \u010dista direktna digitalna sinteza sa tako\u0111er specijalnim Icom DDS integriranim krugom oznake SC-1287 (M65343FP). Ovdje se frekvencija takta od 10,25 MHz utrostru\u010duje kako bi DDS mogao generirati stabilne frekvencije do 11,35 MHz.<\/p>\n Mo\u017eemo zaklju\u010diti kako i PLL i DSS imaju svoje prednosti i mane tako da jedan na\u010din sinteze sasvim sigurno ne\u0107e istisnuti upotrebu drugog na\u010dina. U nekim sklopovima \u0107e biti povoljnija upotreba PLL-a, negdje je biti prihvatljivije rje\u0161enje sa DSS-om, a negdje (kao i kod IC-PCR 1000) koristiti \u0107e se kombinacija i iskoristiti prednosti oba na\u010dina sinteze.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Icom PCR-1000 dakle ima tri PLL\/DDS-om kontrolirana VCO-a koji rade kao lokalni oscilatori te osiguravaju stabilne frekvencije za 1. i 2. mje\u0161a\u010d prijemnika, SSB demodulatorski mje\u0161a\u010d (BFO) i mje\u0161a\u010d za spektralni analizator. Ostatak prijemnika ne razlikuje se puno od bilo kojeg drugog \u0161irokopojasnog heterodinskog prijemnika s tom razlikom \u0161to se ovdje prakti\u010dno svim sklopovima prijemnika digitalno upravlja pomo\u0107u mikroprocesora (CPU), naravno preko velikog broja pin-dioda, elektroni\u010dkih sklopki i posmi\u010dnih registara. Na na\u0161oj blok shemi plavim iscrtkanim pravokutnicima uokvirili smo komponente koje CPU preklapa ovisno o odabranom modu rada prijemnika, no isti tako\u0111er upravlja i drugim pojedina\u010dnim sklopovima prijemnika (NF poja\u010dalo, squelch, digitalni potenciometar, AGC, atenuator i sli\u010dno).<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Na\u0161 primjerak prijemnika Icom PCR-1000 nabavljen je neispravan, odnosno bilo je neuspje\u0161nih poku\u0161aja popravka od strane prija\u0161njeg vlasnika. Prijemnik, nakon \u0161to se sve uredno spoji i pokrene, ne daje nikakav zvuk ili ponekad daje na svim frekvencijama jednolik \u0161um koji nakon nekoliko minuta nestane, te ponovno nema nikakvog zvuka. U tih nekoliko minuta dok jo\u0161 traje \u0161um utvrdio sam da kontrola za glasno\u0107u funkcionira, squelch tako\u0111er radi, te dolazi do karakteristi\u010dne promjene \u0161uma prilikom promjene tipa demodulacije, tako da demodulatori i kompletni NF dio prijemnika vjerojatno radi. Tako\u0111er sve ukazuje da serijska komunikacija softvera sa PCR1000 preko ra\u010dunala radi ispravno.<\/p>\n <\/p>\n Icom PCR-1000 je svojedobno bio na lo\u0161em glasu zbog neza\u0161ti\u0107ene EEPROM memorije podlo\u017ene o\u0161te\u0107enju upisanih podataka, nakon \u010dega bi prijemnik bio neupotrebljiv. Do o\u0161te\u0107enja memorijskih podataka uglavnom bi dolazilo u situacijama kada bi se preko serijskog porta ra\u010dunala (RS232) u \u00a0PCR-1000 u\u010ditali podaci (naredbe, protokol) koje nisu u skladu sa onima koje generira originalni Icom-ov softver. Ovo bi se moglo dogoditi ukoliko se na ra\u010dunalu koristi vi\u0161e RS232 ure\u0111aja pa na neki na\u010din do\u0111e do zamjene komunikacijskih portova ili pak prilikom kori\u0161tenja neoriginalnog softvera za upravljanje prijemnikom koji mo\u017ee poslati neispravne naredbe ili protokol. Naravno da ni jedan softver nije mogao izvu\u0107i iz PCR-1000 vi\u0161e od njegovih standardnih mogu\u0107nosti, no originalni Icom softver je grafi\u010dki dosta neprivla\u010dno napravljen pa se \u010desto eksperimentiralo s drugim popularnim softverima koji su (vi\u0161e ili manje) podr\u017eavali \u00a0PCR-1000.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Icom je uz svaki PCR-1000 isporu\u010divao jednostavan program za \u010ditanje\/kopiranje sadr\u017eaja EEPROM memorije i spremanje sigurnosne kopije na ra\u010dunalo kako bi se eventualno o\u0161te\u0107eni podaci sa memorije mogli ponovno prebrisati sigurnosnom kopijom. U EEPROM memoriju su upisani podaci o korekciji referentnog oscilatora, kalibraciji S-metra i spektralnog analizatora, pode\u0161enju squelcha, a najve\u0107i dio memorije zauzimaju podaci o frekvencija na kojima \u0107e se uklju\u010divati pojedini RF filtri, odnosno na koju centralnu frekvenciju \u0107e se podesiti promjenjivi aktivni pojasni filtri. Radi se dakle o kalibracijskim podacima koji se stoga za svaki PCR-1000 donekle razlikuju (s obzirom na toleranciju konkretnih elemenata i ugra\u0111enih sklopova) i iz tog razloga se ne mogu jednostavno kopirati sa jednog ure\u0111aja na neki drugi. Ukoliko se do\u0111e do o\u0161te\u0107enja EEPROM-a, a sigurnosnu kopiju nemamo, tada postoji mogu\u0107nost ponovne kalibracije svih parametara prijemnika pomo\u0107u posebnog Icom softvera (EX-2099) gdje nam je za isto potreban signal generator, broja\u010d frekvencije i voltmetar.<\/p>\n S obzirom na navedeno mi smo na\u0161 PCR-1000 prvo provjerili na mogu\u0107e o\u0161te\u0107enje EEPROM-a. Mo\u017ee se zaklju\u010diti da uslijed neispravnog \u00a0EEPROM-a prijemnik pogre\u0161no selektira i pode\u0161ava ulazne RF filtre te razinu squelcha pa dolazi do blokade antenskog signala na samom ulazu prijemnika i nekontroliranog rada \u0161umnog squelcha. No, sadr\u017eaj na\u0161eg EEPROM-a je ispravno u\u010ditan i ovdje ne vidimo nikakav problem. Proceduru ponovne kalibracije ionako ne mo\u017eemo pokrenuti jer testni signal ne\u0107e pro\u0107i kroz prijemnik.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n O\u010dito je problem negdje u hardverskom dijelu, a da bi uop\u0107e mogli petljati po tiskanoj plo\u010dici moramo identificirati gdje su smje\u0161teni osnovni elementi i sklopovi. PCR1000 ima na plo\u010dici deset kontrolnih to\u010dki (CP1-10) od kojih se u dokumentaciji spominju samo \u010detiri, a mi smo uspjeli prona\u0107i i locirati na shemi njih jo\u0161 \u010detiri (preostale dvije su vjerojatno ispod limenih oklopa DDS-a):<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Prvo smo se naravno uvjerili da su prisutni svi potrebni naponi (+5V, -5V, +8V, +33V), a onda smo zahvaljuju\u0107i identifikaciji kontrolnih to\u010dki brzo utvrdili da ne radi prvi lokalni oscilator (LO) prijemnika, odnosno na ulazu u prvi mje\u0161a\u010d nemamo nikakav frekvencijski signal (CP5). Na blok shemi se vidi da frekvenciju 1. LO generiraju dva PLL\/DDS-om upravljana VCO-a, a PLL i DDS \u010dipom upravlja CPU. U tablici smo ispisali koje frekvencije 1. LO i 2. LO treba o\u010dekivati s obzirom na izbor prijemne frekvencije.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Za po\u010detak smo pomo\u0107u vanjskog generatora signala nadomjestili frekvenciju 1. LO na ulazu u 1. mje\u0161a\u010d (366,6 MHz za ulaznu frekvenciju 100 MHz) i odmah smo dobili uredno demodulirani ulazni testni signal. To zna\u010di da svi drugi sklopovi prijemnika rade. Nakon ovoga izvr\u0161ili smo testiranje da li PLL na izlazu daje kontrolni napon za upravljanje VCO-ima (CP2). Ovaj napon mora biti u granicama cca 1,5 do 17,7 V, no u na\u0161em slu\u010daju uspjeli smo izmjeriti samo stanje bez napona (0 V) ili neki maksimalni napon od 27 V, a te promjene de\u0161avale bi se nasumi\u010dno prilikom promjene ulazne frekvencije. Tako\u0111er, PLL LOCK napon na LCT terminalu je vi\u0161i od nominalnog. Ovo sve upu\u0107uje na neispravan PLL integrirani krug (MC145190), no kao \u0161to se vidi na na\u0161oj detaljnijoj blok shemi u generiranje frekvencije 1. LO uklju\u010den je i veliki broj drugih komponenti i sklopova te bi za potvrdu kvara PLL-a bilo potrebno eliminirati \u0161to vi\u0161e ostalih krugova. Sve je ovo lak\u0161e re\u0107i nego napraviti…<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Ne\u0161to detaljnija blok shema prikazuje kako od referentne frekvencije 10,25 MHz nastaje frekvencijski raspon 1. LO od 266,70 do 1066,65 MHz. Razli\u010ditim analogno\/digitalnim sklopovima 1. LO upravlja se preko deset ulazno\/izlaznih linija CPU-a i DDS-a. Kod na\u0161eg prijemnika PCR 1000 neispravnost mo\u017ee biti u gotovo svakom od prikazanih sklopova.<\/em> <\/span><\/p>\n \n Icom PCR 1000 je CPU-om kontroliran analogni prijemnik, a to zna\u010di da postoji posebna ulazno-izlazna rutina po kojoj \u0107e CPU izravno ili neizravno uklju\u010divati ili isklju\u010divati pojedine sklopove. Mo\u017ee se dogoditi da mi simuliramo neki signal u cilju provjere rada sklopova prijemnika, no CPU svejedno mo\u017ee dr\u017eati zaklju\u010danim pojedini sklop ili uklju\u010diti pogre\u0161an sklop jer ne funkcionira ispravno neka povratna rutina. Nadalje, plo\u010dice su sa \u010detveroslojnim tiskanim vezama i obostrano lemljenim SMD elementima. Pogre\u0161an spoj mjernog instrumenta, generatora signala ili izvora napona (dovoljno je pogrije\u0161iti za pola milimetra) vrlo lako mo\u017ee uni\u0161titi ili sam mjerni instrument ili komponentu na plo\u010dici. Time \u0107emo napraviti vi\u0161e \u0161tete nego koristi. Na internetu je sre\u0107om dostupna neka servisna dokumentacija i ona mo\u017ee svakako puno pomo\u0107i, no to nije dokumentacija niti te razine, niti te kvalitete da mo\u017ee poslu\u017eiti za popravak svakog kvara na ure\u0111aju. Ve\u0107 dovoljno muke stvara identificiranje jedva \u010ditljivih oznaka elemenata na shemi, a onda je potrebno prona\u0107i te elemente na jo\u0161 slabije \u010ditljivom prikazu rasporeda istih na tiskanoj plo\u010dici, a nakon toga se nikako ne smije pogrije\u0161iti i pri fizi\u010dkom lociranju tog konkretnog elementa ili spojne to\u010dke na samoj plo\u010dici. Kad napokon imamo \u017eeljenu to\u010dku, potrebno je na\u0107i na\u010din kako spojiti mjernu sondu na istu da se nehotice kratko ne spoji neka susjedna to\u010dka. Sve je jo\u0161 odli\u010dno ukoliko lokacija nije ispod zalemljenih limenih oklopa, a svi VCO-i kao i DDS upravo to i jesu.<\/p>\n Mi smo imali sre\u0107e \u0161to prijemnik povremeno, pa makar i kratkotrajno, propusti \u0161um na izlaz pa smo mogli potvrditi da je problem upravo nedostatak frekvencije iz 1. LO. Da ovoga nema, bilo bi potrebno “ru\u010dno” aktivirati pojedine analogne sklopove prijemnika \u0161to bi zapravo bilo i prakti\u010dno neizvedivo jer bi za to trebalo izu\u010diti sve logi\u010dke krugove na posmi\u010dnim registrima i identificirati nebrojene pin-diode kojima se preklapaju pojedini sklopovi. Na shemi se lijepo vidi da nema sigurnog ni jednostavnog na\u010dina da se simulira upravlja\u010dki napon za VCO1 i VCO2 kako bi se eventualno eliminirale mogu\u0107nosti gre\u0161ke u VCO-ima i sklopovima koji slijede nakon njih. \u010cak i da podesimo ispravan napon na istima, CPU preko DDS-a, a DDS preko dioda mora uklju\u010diti ispravan VCO, te preklopiti odgovaraju\u0107u izlaznu granu sa djeliteljem ili bez njega uklju\u010duju\u0107i i ispravne filtre. Sasvim sigurno CPU o\u010dekuje i PLL LOCK signal da je petlja zaklju\u010dana, a simulacije svih ovih napona prakti\u010dno je te\u0161ko izvediva.<\/p>\n Tijekom rada na plo\u010dici uo\u010dili smo da se naponski regulator i otpornici za ograni\u010denje struje u liniji napajanja +5V pretjerano griju, a upravo preko te linije se napaja i na\u0161 MC145190. Tako\u0111er, da PLL radi vjerojatno bi barem na nekim frekvencijama radio i prijemnik jer je malo vjerojatno da su u kvaru ba\u0161 oba VCO-a i obje izlazne linije. Najbolje \u0107e biti jo\u0161 jednom detaljnije provjeriti rad prijemnika na vi\u0161e frekvencija koje koriste razli\u010dite VCO-e, odnosno izlazne putanje signala prema 1. mje\u0161a\u010du. Ako se utvrdi da prijemnik ne radi ba\u0161 ni na jednoj frekvenciji onda za po\u010detak mo\u017eemo odspojiti pinove koji napajaju PLL \u010dip te vidjeti da li \u0107e se regulator od 5 V puno manje zagrijavati (kratki spojevi u PLL \u010dipu). Ukoliko se ovo potvrdi onda mo\u017eemo iz Kine naru\u010diti kakav zamjenski MC145190F po trenutno najni\u017eoj (no svejedno dosta visokoj) cijeni cca 10 dolara.<\/p>\n Nema ve\u0107eg razo\u010daranja nego kad nakon mjesec, dva ili tri napokon stigne \u010dip, a onda se nakon zamjene apsolutno ni\u0161ta ne popravi. Naravno, jedna od opcija je odlemiti PLL \u010dip i testirati ga odvojeno prema specifikacijama proizvo\u0111a\u010da. Samo \u0161to je i to lak\u0161e re\u0107i nego napraviti. Potrebno je imati dobru VHF\/UHF mjernu i signalu opremu te o\u017ei\u010denja kako bi testiranje dalo rezultate. Ne treba zaboraviti ni da radimo sa minijaturnim SMD komponentama koje nije lako spojiti “u zraku” za potrebe testiranja, nego je potrebno napraviti kakav prakti\u010dan adapter. Mo\u017eda je bolje za po\u010detak riskirati tih 10 dolara \ud83d\ude09<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Nakon \u0161to smo iscrpili sve mogu\u0107nosti testiranja u cilju pronalaska neispravne komponente, a da pri tome ne radimo nepotrebnu \u0161tetu na samoj plo\u010dici i ne riskiramo neko novo uni\u0161tenje elemenata, odlu\u010dili smo odlemiti glavnog krivca, PLL integrirani krug MC145190F. Ovaj \u010dip je smje\u0161ten sa donje strane tiskane plo\u010dice i ba\u0161 na tom mjestu se nalazila zalijepljena neka spu\u017evica koja amortizira podru\u010dje izme\u0111u metalnog ku\u0107i\u0161ta i elemenata na tiskanoj plo\u010dici. Ljepilo je s vremenom rastopilo spu\u017evasti materijal te je ta smjesa prekrila elemente ispod nje. Trebalo je o\u010distiti dio oko \u010dipa kako kod odlemljivanja temperatura ne bi napravila jo\u0161 ve\u0107i nered. Ljepilo i spu\u017evica su unato\u010d fizi\u010dkoj dezintegraciji i dalje potpuno nevodljivi tako da ovaj sloj (na \u017ealost) ne predstavlja neki kratki spoj koji bi mogao biti uzrok kvara.<\/p>\n <\/p>\n Pove\u0107ani prikaz podru\u010dja oko PLL \u010dipa MC145190F. Tijelo samog \u010dipa je dimenzija svega 12,7 x 5,2 mm (ukupna \u0161irina sa no\u017eicama 7,5 mm) pa se mo\u017ee zamisliti kolikih su tek dimenzija komponente oko njega. Bez dobrog mikroskopa bolje je ne ni\u0161ta petljati po ovoj plo\u010dici.<\/span> <\/em><\/p>\n <\/p>\n Vidimo da se tik uz no\u017eice integriranog kruga nalazi vi\u0161e drugih pasivnih komponenti \u010dime je \u010disto odlemljivanje ovakvog \u010dipa bez utjecaja na okolne komponente prili\u010dno ote\u017eano. Ovakav \u010dip obi\u010dno se odlemljuje lemilicom na vru\u0107i zrak, no problem je \u0161to se istom neminovno zagrijavaju i okolni elementi, a s obzirom da su isti puno manji i lak\u0161i od \u010dipa vrlo lako se mo\u017ee dogoditi da se odleme prvi i da ih vru\u0107i zrak odpu\u0161e sa plo\u010dice. Koliko god napravili neku priru\u010dnu aluminijsku masku oko \u010dipa da se toplinski za\u0161tite okolni elementi u ovom konkretnom slu\u010daju oni su jednostavno preblizu \u010dipu da bi se mogli dobro za\u0161titi. Jo\u0161 jedan problem le\u017ei u \u010dinjenici da se ispod \u010dipa s donje strane tako\u0111er nalaze mnogobrojni si\u0107u\u0161ni elementi VCO-a te ako previ\u0161e zagrijavamo \u010dip lako se dogodi da poispadaju manji elementi s donje strane. IC lemilica je utoliko bolja \u0161to ne pu\u0161e vru\u0107i zrak pa \u0107e gornji elementi ostati na mjestu, no to nije jamstvo i za donje elemente.<\/p>\n U ovakvim slu\u010dajevima najbolje funkcionira i najmanje \u0161tete radi zapravo jedno najjednostavnije rje\u0161enje. Uzme se bakrena \u017eica od standardnog elektroinstalacijskog kabla 1,5 mm2<\/sup> i oblikuje kao adapter za neku lemilicu cca 60W, tako da povr\u0161inom nasjeda samo na oba reda no\u017eica \u010dipa (vidi sliku).<\/p>\n <\/p>\n Jednostavan i efikasan priru\u010dni “adapter” za odlemljivanje SMD \u010dipova u SOG\/SOP ku\u0107i\u0161tima.<\/em> <\/span><\/p>\n <\/p>\n Prije zagrijavanja kontakte povr\u0161ine \u017eice je dobro premazati pastom za lemljenje ili fluksom. Ovo funkcionira nevjerojatno dobro. \u017dice se pritisnu tako da zagrijavaju istovremeno sve no\u017eice \u010dipa, a s obzirom da su oblikovane poput klije\u0161ta, osim \u0161to se priti\u0161\u0107u dolje na no\u017eice, tako\u0111er se dr\u017ee malo napete i u jedan ili drugi smjer rotacije, tako da kad se lem na no\u017eicama otopi oslobo\u0111eni \u010dip \u0107e se odmah zakrenuti sa svoje zalemljene pozicije i to je znak da je odlemljivanje gotovo i nema potrebe za daljnjim grijanjem. Tako smo na\u0161 \u010dip odlemili nakon svega nekoliko sekundi grijanja vrlo jednostavno i \u010disto bez ikakvog o\u0161te\u0107enja i nepotrebnog zagrijavanja tijela \u010dipa kao i okolnih komponenti.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Nakon ovoga prijemnik PCR 1000 ponovno smo spojili na ra\u010dunalo da vidimo ima li ikakvih promjena. Za razliku od prije sada imamo stalni \u0161um na svim frekvencijama, sve kontrole i dalje rade, demodulatori i NF sklopovi prijemnika uredno reagiraju. Iako sve ovo i dalje nije nikakva potvrda neispravnosti isklju\u010divo PLL \u010dipa, sada nam vi\u0161e ne preostaje druga opcija nego izvr\u0161iti njegovu zamjenu.<\/p>\n MC145190F se vjerojatno vi\u0161e ne proizvodi jer ga ne nalazimo u ponudi velikih evropskih dobavlja\u010da, tako da nam jedino preostaje pouzdati se u svestranost kineske e-bay trgovine.<\/p>\n Nastavak slijedi \u010dip stigne \u010dip…<\/p>\n <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Danas je nabavljen komunikacijski prijemnik IC-PCR 1000, proizvod japanske tvrtke ICOM iz 1998. godine. Tvrtku Icom osnovao je Tokuzo Inoue, zaljubljenik u radio tehniku, koji je ve\u0107 nakon srednje \u0161kole otvorio malu trgovinu elektroni\u010dkom opremom u ku\u0107i svojih roditelja. Ubrzo se udru\u017euje sa proizvo\u0111a\u010dem medicinske opreme na razviju RF komponenti medicinske opreme, te […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":11365,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":{"0":"post-11360","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-radio","8":"czr-hentry"},"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2021\/07\/icom_pcr1000_05.jpg","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/11360","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=11360"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/11360\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":11388,"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/11360\/revisions\/11388"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/media\/11365"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=11360"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=11360"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=11360"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}\n
![\"\"](\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2021\/07\/icom_pcr1000_10.gif\")
<\/p>\n![\"\"](\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2021\/07\/icom_pcr1000_02.jpg\")
<\/p>\n![\"\"](\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2021\/07\/icom_pcr1000_01.jpg\")
<\/p>\n![\"\"](\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2021\/07\/icom_pcr1000_03.jpg\")
<\/p>\n
\n![\"\"](\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2021\/07\/icom_pcr1000_17.jpg\")
<\/p>\n![\"\"](\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2021\/07\/icom_pcr1000_15.jpg\")
<\/p>\n
\n\n
![\"\"](\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2021\/07\/icom_pcr1000_140.jpg\")
<\/p>\n![\"\"](\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2021\/07\/icom_pcr1000_130.jpg\")
<\/p>\n![\"\"](\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2021\/07\/icom_pcr1000_11.gif\")
<\/p>\n![\"\"](\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2021\/07\/icom_pcr1000_120.gif\")
<\/p>\n
\n![\"\"](\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2021\/07\/icom_pcr1000_151.jpg\")
<\/p>\n![\"\"](\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2021\/07\/icom_pcr1000_152.jpg\")
<\/p>\n
\n