![\"\"](\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2021\/08\/ma3010_iskra_04.jpg\")
<\/a><\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Elektronski voltmetar MA 3010 omogu\u0107uje mjerenje izmjeni\u010dnih napona do 300 V u deset mjernih opsega. To\u010dnost mjerenja iznosi \u00b11% za izmjeni\u010dne napone u opsegu 20 – 100 kHz, odnosno \u00b15% za izmjeni\u010dne napone u opsegu 100 – 500 kHz. Napaja se mre\u017enim naponom 220 V (\u00b110%) 50 Hz. Vidimo da je iscrtana skala i za decibele (dB) koja odgovara mjerenju odnosa snaga na naponskom opsegu 3 V, dok su korekcije za ostale opsege ispisane ispod svakog naponskog opsega (10 dB). Posebno nas veseli \u0161to je na skali jasno ozna\u010deno da referentnih 0 dB odgovara snazi od 1 mW razvijenoj na tro\u0161ilu otpora 600 \u2126 pri \u010demu je napon na tom tro\u0161ilu 0,775 V. Ovu referentnu vrijednost objasnili smo u objavi Multimetar C4313.\u00a0 Osim ovih, nemamo nikakvih drugih podataka ni dokumentacije o ovom mjernom instrumentu.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Cijevni elektronski voltmetri izra\u0111ivali su se u raznim ina\u010dicama glede elektri\u010dne sheme, upotrijebljenih elemenata i principa rada. Op\u0107enito se mogu podijeliti na elektronske voltmetre za mjerenje istosmjernih i elektronske voltmetre za mjerenje izmjeni\u010dnih napona. Nakon toga mo\u017eemo ih dijeliti s obzirom na vrstu detekcije kao: diodni, re\u0161etkin ili anodni, a tako\u0111er i prema vrsti upotrijebljene elektronske cijevi (dioda, trioda, pentoda itd.). Elektronski voltmetri bazirani na triodi bili su najjednostavniji i najra\u0161ireniji tipovi instrumenata koji su dobro funkcionirali za mjerenje istosmjernih napona ve\u0107ih od 1 V ili izmjeni\u010dnih napona sinusnog oblika. Radna to\u010dka triode bila bi postavljena tako da na anodi dobivamo istosmjerni napon izravno proporcionalan ulaznom na re\u0161etki, a u slu\u010daju izmjeni\u010dnog ulaznog napona na anodi dobivamo samo pozitivne poluperiode napona \u010dine trioda zapravo radi ujedno kao ispravlja\u010d. Kad nema nikakvog napona na re\u0161etki kazaljka instrumenta ne\u0107e stajati na nuli nego \u0107e pokazivati neku vrijednost struje mirovanja koja te\u010de kroz cijev i koja ovisi o pode\u0161enoj radnoj to\u010dki. Ova struja se svakako mora na neki na\u010din kompenzirati kako bi bez ulaznog napona kazaljka bila na nuli, a najjednostavniji na\u010din je dovo\u0111enje na instrument kompenzacijske struje suprotnog smjera.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Kod na\u0161eg voltmetra MA 3010 upotrijebljene su \u010detiri elektronske cijevi:<\/p>\n Kao ispravlja\u010d anodnog napona koristi se mosni diodni ispravlja\u010d, a s obzirom da u unutra\u0161njosti nismo prona\u0161li nikakve druge ispravlja\u010dke elemente mo\u017eemo zaklju\u010diti da sve ove elektronke rade u krugu samog voltmetra (poja\u010dala i ispravlja\u010d mjernog napona). Prakti\u010dno gledano, samo na osnovu tipa elektronki ne mo\u017ee se pouzdano zaklju\u010diti o kakvoj konstrukciji voltmetra je rije\u010d. Naime elektronke mogu biti vezane na razli\u010dite na\u010dine (npr. trioda kao dioda, pentoda kao trioda, itd.) i to se u praksi vrlo \u010desto koristilo kako bi se dobile druga\u010dije elektri\u010dne osobine cijevi ili jednostavno iz razloga \u0161to su upravo odre\u0111ene cijevi bile trenutno na raspolaganju (na zalihama) ili povoljnije po cijeni.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Tako bi u na\u0161em konkretnom slu\u010daju lako mogli zaklju\u010diti da se MA 3010 bazira na diferencijalnom poja\u010dalu sa dvije jednake pentode E83F, gdje bi onda pentoda EF 86 radila kao ulazno poja\u010dalo za mjerenje niskih napona (ispod 1 V), a heptoda-trioda ECH 81 kao izlazno poja\u010dalo (heptoda u spoju pentode ili triode) i ispravlja\u010d (trioda u spoju diode) za instrument. No jednako tako upotreba heptode-triode ECH 81 mogla bi navesti i na zaklju\u010dak da se radi o elektronskom voltmetru superheterodinskog tipa jer je ECH 81 upravo dizajnirana za krugove oscilatora i mje\u0161a\u010da. Ipak, ukoliko malo popratimo veze u unutra\u0161njosti MA 3010 (koliko je to mogu\u0107e bez pretjeranog mehani\u010dkog utjecaja na elemente) vjerojatnije je ipak da je tu rije\u010d o tipu voltmetra sa RC poja\u010dalima (lijepo se isti\u010du kondenzatori za kapacitivnu vezu izme\u0111u pojedinih poja\u010diva\u010dkih elektronki) , gdje bi onda pentoda EF 86 bila u spoju ulaznog katodnog poja\u010dala za atenuator, nakon \u010dega slijedi dvostupanjsko \u0161irokopojasno RC poja\u010dalo sa pentodama E83F te u kona\u010dnici poja\u010dalo bazirano na sekciji heptode ECH 81 i ispravlja\u010d (detektor) napona za instrument baziran na sekciji triode ECH 81 kako smo objasnili gore kod opisa triodnog voltmetra. Ovo posljednje poja\u010dalo mo\u017ee biti izvedeno kao katodno kako bi se na izlazu dobila mala impedancija za spajanje mjernog instrumenta, no u na\u0161em slu\u010daju je vi\u0161e vjerojatno da se radi o tre\u0107em stupnju naponskog poja\u010dala jer se instrument spaja tek preko sekcije triode koja slu\u017ei kao ispravlja\u010d. U svakom slu\u010daju u zadnjem stupnju je vjerojatno bilo prakti\u010dnije i jeftinije upotrijebiti jednu kombiniranu elektronku ECH 81, nego zasebne elektronke ili poluvodi\u010dke ispravlja\u010de za izlazni stupanj i ispravlja\u010d.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Kod konstrukcije izmjeni\u010dnog voltmetara \u0161irokog raspona mjerenja (glede napona i frekvencije) potrebno je posebnu pa\u017enju posvetiti dizajnu ulaznog atenuatora kako bi se zadr\u017eao \u0161to ve\u0107i ulazni otpor instrumenta ali i linearnost rada u \u0161to \u0161irem frekvencijskom opsegu, tako\u0111er sa \u0161to manjim vlastitim \u0161umom ulaznog dijela koji se u kasnijim stupnjevima dodatno ne\u017eeljeno poja\u010dava i multiplicira. Stoga se u ulaznom dijelu naj\u010de\u0161\u0107e koristi katodno poja\u010dalo, a djelitelji napona za dobivanje velikog broja mjernih opsega raspore\u0111uju se na ulazni dio katodnog poja\u010dala (mre\u017eica) i u izlazni katodni krug. Time se ulazni dio mo\u017ee napraviti vrlo jednostavno sa jednim ili dva velika ulazna otpornika da se zadr\u017ei veliki ulazni otpor na svim opsezima (u na\u0161em slu\u010daju 2 M\u2126), a mali otpornici su u izlaznom katodnom krugu poja\u010dala. Kako se radi s izmjeni\u010dnim naponima atenuator mora biti frekvencijski kompenziran kako bi se zadr\u017eala linearnost mjerenja u \u0161to \u0161irem frekvencijskom opsegu.<\/p>\n U unutra\u0161njosti na\u0161eg MA 3010 lijepo se vide promjenjivi trimer-kondenzatori u krugu atenuatora za pode\u0161avanje ulaznog kapaciteta (40 pF) odnosno odgovaraju\u0107eg ulaznog slabljenja signala za radni frekvencijski opseg. Stupnjevi RC poja\u010dala koja slijede nakon ulaznog atenuatora moraju imati \u0161to linearniju frekvencijsku karakteristiku u cijelom opsegu mjerenja (20 Hz – 500 kHz) tako da je i ovdje potrebno vr\u0161iti odre\u0111ene frekvencijske kompenzacije poja\u010danja. Nelinearnosti se najvi\u0161e nagla\u0161avaju kako se primi\u010demo prema rubnim frekvencijama, a njihovo ispravljanje se vr\u0161i korekcijskim RC elementima u krugovima poja\u010dala. Koliko \u0161iroko uspijemo linearizirati frekvencijsku karakteristiku poja\u010dala u toliko \u0161irokom frekvencijskom opsegu \u0107e se elektronski voltmetar mo\u0107i koristiti za mjerenje napona. \u0160to je vi\u0161e stupnjeva poja\u010danja to \u0107e voltmetar biti osjetljiviji, no sa poja\u010danjem se tako\u0111er poja\u010davaju i nelinearnosti. Da bi se postigla \u0161to bolja stabilnost \u0161irokopojasnih poja\u010dala obi\u010dno se primjenjuje negativna povratna sprega \u010dime se smanjuju \u0161umovi koje proizvodi samo poja\u010dalo ali se tako\u0111er i smanjuje poja\u010danje. Treba na\u0107i dobar balans izme\u0111u ugra\u0111enih stupnjeva poja\u010danja, veli\u010dine poja\u010danja i kompenzacije unutarnjih \u0161umova, nestabilnosti i nelinearnosti. Obi\u010dno se koriste dva do tri stupnja poja\u010danja \u0161to je dovoljno za mjerenje napona reda mV (kao kod MA 3010), no ukoliko se \u017eele mjeriti ni\u017ei naponi (reda \u00b5V) potrebno je ugraditi i vi\u0161e stupnjeva poja\u010danja koji se razdjeljuju atenuatorom kako bi se lak\u0161e o\u010duvala linearna \u0161irokopojasna karakteristika poja\u010danja. Poslije \u0161irokopojasnih poja\u010dala obi\u010dno dolazni katodno poja\u010dalo sa niskom izlaznom impedancijom kao prilagodni stupanj na izlazni detektorski (ispravlja\u010dki) stupanj za sam mjerni instrument.<\/p>\n <\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n\n
<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n