![\"\"](\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2021\/09\/zx_spectrum_02.jpg\")
<\/a><\/p>\n <\/p>\n Britanski inovator Clive Sinclair 1961. godine osnovao je tvrtku Sinclair Radionics u gradu Cambridge, Engleska. Tvrtka se bavila proizvodnjom Hi-fi poja\u010dala, radio prijemnika i kalkulatora, a \u00a0dizajnirala je i jedan model TV ure\u0111aja, digitalnog multimetra i digitalnog ru\u010dnog sata. Naglasak kod dizajna svih ovih ure\u0111aja bio je posti\u0107i \u0161to manje dimenzije gotovog ure\u0111aja, te prenosivost i autonomnost u radu. Me\u0111utim, mnogi od Sinclairovih proizvoda nisu do\u017eivjeli komercijalni uspjeh, najvi\u0161e zbog tehni\u010dkih problema (baterijsko napajanje i visoka potro\u0161nja struje), problema sa nabavkom dijelova, nepouzdanosti ili visokih tro\u0161kova proizvodnje. Jedino je digitalni multimetar DM1 lansiran 1974. godine dobio neupitnu reputaciju pouzdanog i kvalitetnog mjernog ure\u0111aja.<\/p>\n \u0160to se ti\u010de kalkulatora, Sinclair Radionics ih je proizvodio u razdoblju od 1972. do 1978. godine, a prvi modeli dobili su naziv Sinclair Executive. Kalkulator se napajao preko malih dugmastih baterija te je zahvaljuju\u0107i njima dizajniran kao tada najtanji i najmanji d\u017eepni kalkulator na svijetu. Da bi bili \u0161to tanji, kalkulatori serije Sinclair Executive imali su i poseban dizajn tipki u obliku malih gumenih \u010depova koji izravno priti\u0161\u0107u kontakte na kontaktnoj foliji. Zahvaljuju\u0107i lijepom dizajnu i inovativnoj kompaktnosti tvrtka Sinclair Radionics je na kalkulatorima Sinclair Executive ostvarila veliki poslovni uspjeh. Ostale serije Sinclairovih kalkulatora imale su naziv: Cambridge, Scientific, Oxford, Sovereign, Enterprise i President.<\/p>\n Do 1977. godine britanski dr\u017eavni industrijski odbor NEB (National Enterprise Board) ve\u0107 je imao 73% udjela u tvrtci Sinclair Radionics, te je 1979. godine tvrtku prodao grupi ESL Bristol (Binatone) kao Radionic Products Ltd. \u00a0Clive Sinclair je podnio ostavku, a NEB je preimenovao ono \u0161to je ostalo od Radionics Products Ltd. u Sinclair Electronics Ltd. U sije\u010dnju 1980. ovo je promijenjeno u Thandar Electronics Ltd, a 1989. godine Thandar Electronics Ltd se spojilo s Thurlby Electronics Ltd, formiraju\u0107i Thurlby Thandar Instruments Ltd. Ova tvrtka sada posluje pod imenom Aimand Thurlby Thandar Instruments (Aim-TTi).<\/p>\n Neovisno od tvrtke Sinclair Radionics, Clive Sinclair je u Cambridgeu osnovao i tvrtku Sinclair Research Ltd, registriranu za proizvodnju potro\u0161a\u010dke elektronike. Tvrtka je 1973. godine prvotno osnovana kao Westminster Mail Order Ltd, zatim je preimenovana u Sinclair Instrument Ltd, nakon toga u Science of Cambridge Ltd, pa u Sinclair Computers Ltd, i na kraju 1981. godine u Sinclair Research Ltd. Tvrtka je bila u mirovanju do 1976. godine kada je aktivirana s namjerom da nastavi Sinclairov komercijalni rad iz rasprodane tvrtke Sinclair Radionics. Prvo je 1977. godine lansiran kalkulator-sat koji se nosio na ruci Sinclair Wrist Calculator (Science of Cambridge). Iako se ovaj ure\u0111aj dobro prodavao imao je stari Sinclairov problem lo\u0161e kontrole kvalitete. Nakon ovoga slijedi serija Sinclairovih ra\u010dunala: MK14 (1977. godina), ZX80 (1980. godina), ZX81 (1981. godina), ZXSpectrum (1982. godina), Sinclair QL (1984. godina), ZXSpectrum+ (1984. godina) i ZXSpectrum128 (1985. godina). Osim ra\u010dunala, ponovno je 1983. godine lansiran model d\u017eepnog TV prijemnika oznake TV80 koji je ponovno do\u017eivio komercijalni neuspjeh, a 1997. godine proizveden je jednostavan model radio prijemnika ugra\u0111enog u slu\u0161alicu koji se nosio zakva\u010den za uho.<\/p>\n Na vrhuncu svog uspjeha, a uvelike inspirirano japanskim ra\u010dunalnim programom nove generacije, tvrtka je osnovala istra\u017eiva\u010dki centar \u201cMeta Lab\u201d u Milton Hallu kod Cambridgea kako bi se bavila umjetnom inteligencijom i drugim naprednim projektima. Kombinacija kvarova ra\u010dunala Sinclair QL i televizora TV80 dovela je do financijskih pote\u0161ko\u0107a 1985. godine, a godinu dana kasnije Sinclair je prodao prava na svoje ra\u010dunalne proizvode i robnu marku tvrtci Amstrad. Sinclair Research Ltd i danas postoji kao tvrtka s jednim \u010dovjekom s ciljem o\u010duvanja naslje\u0111a izumitelja i inovatora Clivea Sinclaira.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Prvi model ra\u010dunala ZX Spectrum lansiran je na tr\u017ei\u0161te u travnju 1982. godine. Ta prva ina\u010dica\/izdanje (Issue 1) imala je rukom crtani predlo\u017eak za tiskanu plo\u010dicu i op\u0107enito je \u010ditava elektroni\u010dka konstrukcija djelovala nedora\u0111eno, vi\u0161e kao prototip nego kao gotov ure\u0111aj. U idu\u0107ih godinu i pol izdano je barem devet revidiranih ina\u010dica ZX Spectruma (Issue 2 do Issue 6A) kojima su se poku\u0161ale ispraviti pogre\u0161ke u dizajnu prethodnih ina\u010dica uglavnom na osnovu \u017ealbi i kritika kupaca, no ispravljanje jednog nedostataka \u010desto bi generiralo pojavu nekog drugog problema. Naj\u010de\u0161\u0107e su to bili problemi pregrijavanja i nestabilnosti rada komponenti, osjetljivost na smetnje, nekompatibilnost prema vanjskim su\u010deljima i sli\u010dno. Naravno, osim ispravljanja problema, u nove ina\u010dice ugra\u0111ivale bi se i nove (pobolj\u0161ane) ina\u010dice \u010dipova, posebice ULA \u010dipa.<\/p>\n Sve ina\u010dice ZX Spectruma imale su isto ku\u0107i\u0161te te je bez otvaranja istog te\u0161ko detektirati o kojoj ina\u010dici je rije\u010d. Najvi\u0161e se isti\u010du prve serije prvih ina\u010dica ZX Spectruma (Issue 1) koje su imale ne\u0161to svjetliju gumenu tipkovnicu (svjetlo-sivu naspram kasnijih plavkastih tipkovnica) te su ove ina\u010dice danas rje\u0111i i po\u017eeljniji kolekcionarski primjerci, posebice jer ih je proizvedeno samo oko 16 000 komada. Za usporedbu, ZX Spectrum Issue 3, poput ovog na\u0161eg, proizveden je u vi\u0161e od tri milijuna primjeraka, odnosno vi\u0161e od svih drugih ina\u010dica zajedno.<\/p>\n Kod ZX Spectruma Issue 3 ispravljeno je niz nedostataka iz prethodne dvije serije:<\/p>\n Kod kasnijih ina\u010dica ZX Spectruma napravljene su jo\u0161 neke manje preinake i dodaci. S elektroni\u010dke strane pobolj\u0161ana je pouzdanost DC\/DC pretvara\u010da, ugra\u0111ivane su novije ina\u010dice ULA \u010dipa, te u kona\u010dnici jedan posve novi specijalni logi\u010dki \u010dip koji je zamijenio \u0161est standardnih logi\u010dkih \u010dipova. \u0160to se ti\u010de dodataka u nove ina\u010dice je ugra\u0111ena reset-tipka, te neki elemenati prema ameri\u010dkim FCC standardima poput ugradnje kanalnog prekida\u010da za RF modulator, zavojnice za potiskivanje EM smetnji na istosmjernom ulazu, uzemljenja ku\u0107i\u0161ta na plo\u010dici i sli\u010dno.Tako\u0111er neki modeli imaju i tiskane plo\u010dice od druga\u010dijih materijala i premaza.<\/p>\n Najzanimljivija je ina\u010dica ZX Spectrum Issue 5 za koju se dugo smatralo da nikad ni nije bila proizvedena. Trag je prona\u0111en u servisnom priru\u010dniku ZX Spectrum+ gdje je objavljena shema i izgled tiskane plo\u010dice Issue 5 i u istom stoji podatak da je napravljeno svega tisu\u0107u komada ove ina\u010dice ZX Spectruma. Prije nekih pet godina pojavila se prva fotografija mati\u010dne plo\u010de Issue 5 koja dokazuje da su plo\u010de doista proizvedene i vjerojatno bile u prodaji. U ina\u010dici Issue 5 je \u0161est zasebnih standardnih logi\u010dkih \u010dipova zamijenjeno jednim specijalnim oznake ZX8401\/PCF1306P. Ovom ina\u010dicom tako\u0111er su se poku\u0161ali rije\u0161iti i neki problemi filtriranja napona napajanja na pojedinim \u010dipovima, no u kona\u010dnoj izvedbi se pogrije\u0161ilo u dizajnu plo\u010dice pa je jednu vezu trebalo pokrpati komadom \u017eice. Vjerojatno je najvi\u0161e zbog ove gre\u0161ke u dizajnu plo\u010dice serija Issue 5 proizvedena u vrlo malo primjeraka te brzo zamijenjena novom i kona\u010dnom ina\u010dicom plo\u010de Issue 6A koja je osim ispravljenih gre\u0161aka tako\u0111er bila opremljena i novom ina\u010dicom ULA \u010dipa.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n ZX Spectrum je svojevremeno stekao veliku popularnost te je bio u rangu njegovog glavnog evropskog konkurenta Commodore C64,\u00a0 iako je naspram njega bio znatno slabije ra\u010dunalo. Zahvaljuju\u0107i popularnosti, razvijeno je na desetke vi\u0161e ili manje sli\u010dnih kopija te klonova TX Spectruma u raznim zemljama svijeta (najvi\u0161e u Rusiji), a najnovije ra\u010dunalo ZX Spectrum Next napravljeno po uzoru na originalni ZX Spectrum iza\u0161lo je krajem 2017. godine. Originalni ZX Spectrum je do danas zadr\u017eao veliku popularnost me\u0111u ljubiteljima vintage ra\u010dunala te mo\u017eete prona\u0107i na desetke internetskih stranica posve\u0107enih isklju\u010divo ovom ra\u010dunalu. Tako\u0111er su popularni i razni softverski emulatori ZX Spectruma, te ra\u010dunalni programi i igre pisani za njega. Sve ovo ne \u010dudi jer je veliki broj dana\u0161njih programera svoje prve korake u programiranju ili dizajniranju ra\u010dunalnih sklopova napravio upravo na ZX Spectrumu, a zna se da prva ljubav zaborava nema \ud83d\ude42<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n ZX Spectrum je bio i moje prvo osobno ra\u010dunalo, pa iako do danas nisam izrastao u nekog stru\u010dnjaka posve\u0107enog isklju\u010divo ra\u010dunalima, nostalgija \u010dini svoje i lijepo se prisjetiti tih (mladih) dana. Moj prvi (rabljeni) ZX Spectrum (sje\u0107am se kao da je ju\u010der bilo) nabavio sam naravno sa neispravnom tipkovnicom koju sam uspio pokrpati uz pomo\u0107 tankih \u017ei\u010dica slijepljenih vodljivim ljepilom na bazi srebra. No, nakon (\u010dak) nekoliko mjeseci ugodnog i besprijekornog rada moj ZX Spectrum je odjednom otkazao poslu\u0161nost. Ekran je ostao ispunjen nekim nasumi\u010dno generiranim kvadrati\u0107ima i vertikalnim linijama koje nije bilo mogu\u0107e ni\u010dim resetirati. U to doba naravno nisam imao ni znanja ni alata, a \u0161to je najgore ni bilo kakvu literaturu ili drugi izvor preko kojeg bi nau\u010dio kako popraviti jedan ovakav kompleksni kvar na jednom ovakvom kompleksnom elektroni\u010dkom sklopu. Taj moj prvi ZX Spectrum je na kraju zavr\u0161io kod tko zna koga, a rije\u010d je vrlo vjerojatno bila o ina\u010dici Issue 2 (mogu\u0107e i kasna serija Issue 1) jer je imao hladnjak regulatora napajanja u donjem desnom dijelu plo\u010de. To sam zapamtio jer sam jedino osnovno napajanje i mogao provjeriti.<\/p>\n Naravno, danas je uz dostupnu shemu lako biti pametan pa vidjeti da osim napona od +9V na izlazu ispravlja\u010da i onog od +5V na izlazu iz regulatora, treba provjeriti i napone na izlazu iz DC\/DC pretvara\u010da (+12V, -12V, -5V). Tako\u0111er, sad je lako na\u0107i da je upravo tranzistor u DC\/DC pretvara\u010du ZX Spectruma bio sklon pregaranju i da se preko ovih napona napaja RAM memorija, te da se upravo izostanak ovih napona manifestira pojavom nasumi\u010dnih kvadrati\u0107a na ekranu. Naravno, uvijek postoji mogu\u0107nost i neispravnih samih RAM \u010dipova, ULA \u010dipa koji je izme\u0111u ostalog velikim dijelom zadu\u017een za generiranje video signala ili bilo kojeg drugog \u010dipa, no provjerom svih napona ve\u0107 bi se lak\u0161e usmjerili na daljnje tra\u017eenje kvara.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Sad kad smo na buvljaku nabavili svoj novi primjerak ZX Spectruma, vrijeme je da vidimo kakve smo ovdje sre\u0107e. Originalni ispravlja\u010d nemamo, no ovdje je potreban izvor istosmjernog napona od 9V. Osnovna potro\u0161nja struje ZX Spectruma je oko 650 mA (minimum), no tijekom optere\u0107enja i kad se spoje vanjska su\u010delja potro\u0161nja struje vjerojatno ne\u0161to poraste pa se preporu\u010da izvor koji mo\u017ee isporu\u010diti barem 1 A struje (originalni ispravlja\u010d je deklariran na 9V\/1,2A). Treba biti oprezan kod DC utika\u010da jer je kod ZX Spectruma srednji kontakt negativni pol napajanja (masa), a vanjski kontakt je pozitivni pol napajanja.<\/p>\n Nakon spajanja dobili smo standardnu po\u010detnu sliku na ekranu (36. TV kanal) no ista je o\u010dekivano postajala nestabilna tijekom du\u017eeg rada. U ZX Spectrumu ULA \u010dip generira kolor sliku kodiranu po YUV sistemu (vidi objavu TV test generator slike i tona Nordmende FG3360<\/a>), a takav YUV video signal (koji se sastoji od informacije o svjetlini Y-luminance i kodiranih informacija o boji U i V) se zatim pretvara u modulirani RF TV signal na UHF podru\u010dju sklopom baziranim na \u010dipu LM1889. Iako je \u010dip LM1889 u stanju izravno pretvoriti YUV signal u RF TV signal na dva UHF kanala, u na\u0161em slu\u010daju LM1889slu\u017ei samo za pretvorbu YUV video signala u kompozitni video signal, a on se zatim pomo\u0107u posebnog modulatora pretvara u RF TV signal. Time originalni YUV video signal prolazi dvije konverzije (prvo u kompozitni video signal, a zatim u modulirani TV signal), a tu naravno ima puno elemenata koji mogu dovesti do nestabilnosti izlaznog TV signala. Ipak, dobra je strana to \u0161to imamo \u010disti kompozitni video signal pa je danas zapravo bolja opcija takav signal dovesti izravno na vanjsku video priklju\u010dnicu, a RF modulator (koji i stvara najvi\u0161e smetnji) jednostavno isklju\u010diti iz video lanca. U vrijeme proizvodnje ZX Spectruma po\u010detkom 1980-tih godina ve\u0107ina ku\u0107anstava jo\u0161 uvijek je imala televizore iz 1970-tih i ranijih godina koji uglavnom nisu bili opremljeni drugim video ulazima osim onih antenskih (RF TV ulaz). Sinclair je vjerojatno predvidio da \u0107e se to brzo promijeniti pa je mogu\u0107e zbog toga u dizajnu ostavljena mogu\u0107nost brze ugradnje kompozitnog video izlaza uz postoje\u0107i antenski RF TV izlaz.<\/p>\n <\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n\n
<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a>Neko potpuno lai\u010dko obja\u0161njenje, odnosno usporedba sa modernim ra\u010dunalima bila bi ovakva: U ROM memoriju u\u010ditan je operativni sustav BASIC. U RAM memoriju u\u010ditava se program koji \u017eelimo pokrenuti pod BASIC-om. Mikroprocesor (CPU) naravno obra\u0111uje podatke iz ROM i RAM memorija, a ULA \u010dip mo\u017eemo usporediti sa zvu\u010dnom i grafi\u010dkom karticom odnosno svojevrsnim ulazno\/izlaznim su\u010deljem koje povezuje sve navedene komponente ra\u010dunala i tipkovnicu sa CPU. Video izlaz sa ULA \u010dipa u YUV formatu konvertira se u kompozitni, a zatim RF TV signal za prikaz na televizoru. Audio izlaz se poja\u010dava u tranzistorskom poja\u010dalu i dovodi na zvu\u010dnik. Napajanje osigurava potrebne napone za rad svih elektroni\u010dkih sklopova (+12V, -12V, +5V, -5V). \u00a0 <\/em><\/span><\/p>\n