![\"\"](\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2021\/10\/marconi_tf2008_01.jpg\")
<\/a><\/p>\n <\/p>\n Tvrtka \u201eMarconi Instruments Limited\u201c (MI) osnovana je 1936. godine i odr\u017eala se do 1998. godine kada je prodana ameri\u010dkoj tvrtki IFR Systems (dana\u0161nji Aeroflex). Tijekom svojeg postojanja tvrtka Marconi te\u017ei\u0161no je proizvodila elektroni\u010dke mjerne i testne ure\u0111aje. Bila je poznata \u0161irokom rasponu generatora signala, generatora funkcija i spektralnih analizatora za sve frekvencije od audio opsega do mikrovalnih podru\u010dja. Tako\u0111er je proizvodila i ostale mjerne instrumente poput osciloskopa, broja\u010da frekvencije, LCR i AVO mjera\u010da, analizatora impedancije, mjera\u010da izobli\u010denja, logi\u010dkih analizatora i sli\u010dno. Tvrtka je uz to vodila licencirani laboratorij za kalibraciju i mjerenje u elektroni\u010dkoj industriji.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Signal generator Marconi TF 2008\/I generira RF signal u frekvencijskom podru\u010dju 10 kHz – 510 MHz (podijeljeno u 11 opsega). Mogu\u0107e je podesiti fiksnu izlaznu frekvenciju ili skeniranje frekvencijskog opsega (sweep) u maksimalnoj \u0161irini od 150 kHz do 2400 kHz ovisno o odabranoj osnovnoj frekvenciji. Izlaznu frekvenciju mogu\u0107e je amplitudno i\/ili frekvencijski modulirati NF signalom u rasponu 0,3 – 3 kHz. Dubina amplitudne modulacije podesiva je u rasponu 0-80% (skala je markirana u rasponu 0-95%), a FM devijacija je podesiva u rasponu 0-300 kHz. Sweep generator tako\u0111er se mo\u017ee koristiti i za generiranje frekvencijskih markera na osciloskopu (upotreba osciloskopa kao uskopojasnog spektralnog analizatora).<\/p>\n <\/p>\n Upute za rad sa signal generatorom Marconi TF 2008\/I otisnute na unutra\u0161njoj strani poklopca prednje plo\u010de.<\/em><\/span><\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Amplituda izlaznog RF signala podesiva je u rasponu 0,2 \u00b5V – 200 mV emf. Vidimo da je izlazni atenuator kalibriran u V emf (ElectroMotive Force – elektromotorna sila) i u dB\u00b5V (poja\u010danje ili gu\u0161enje u decibelima s referentnim naponom od 1 \u00b5V).<\/p>\n Pojam elektromotorne sile (EMF) nekog elektri\u010dnog izvora u odnosu na izlazni napon koji mjerimo na tro\u0161ilu spojenom na taj izvor \u010desto je slabo shva\u0107en me\u0111u prakti\u010dnim elektroni\u010darima. Zbrku unosi i sam prihva\u0107eni naziv “elektromotorna sila” jer ovdje zapravo i nije rije\u010d o nekoj sili (koja bi se primjerice mjerila u njutnima) nego je rije\u010d tako\u0111er o naponu (V emf), no ta elektromotorna sila ili to\u010dnije elektromotorni napon i napon izvora, iako sli\u010dni, zapravo nisu (uvijek) jednaki.<\/p>\n Najjednostavnije re\u010deno, EMF je ukupna energija potrebna da se unutar nekog elektri\u010dnog izvora elektroni odvoje od atoma (dignu na vi\u0161u razinu) i zatim kod zatvorenog strujnog kruga prisile na usmjereno gibanje kako bi se proizveo i odr\u017eavao odre\u0111eni napon (elektri\u010dni potencijal) i struja kad se na izvor spoji tro\u0161ilo. EMF stoga mo\u017eemo promatrati i kao omjer ulo\u017eene energije i dobivene koli\u010dine elektriciteta unutar nekog elektri\u010dnog izvora. Znamo da svaki elektri\u010dni izvor (baterija, akumulator, generator, transformator, elektrokemijska \u0107elija, termoelektri\u010dni i piezoelektri\u010dni \u00a0materijali, solarne \u0107elije i sli\u010dno) na svojim polovima daje odre\u0111eni napon ili razliku potencijala. U otvorenom strujnom krugu (kad na izvor nije spojeno tro\u0161ilo) EMF i napon izvora \u0107e biti jednaki jer nakon po\u010detne uspostave elektri\u010dnog potencijala vi\u0161e nema daljnjeg kretanja elektrona i nema tro\u0161enja energije na njihovo pokretanje. Me\u0111utim, kad se strujni krug zatvori, ukoliko \u017eelimo na optere\u0107enju odr\u017eati isti izlazni napon kao \u0161to je bio na izvoru u praznom hodu, onda se EMF mora pove\u0107ati jer se sada dio EMF energije mora utro\u0161iti i na svladavanje otpora na koji elektroni kao nosioci naboja nailaze prolaskom kroz strujni krug, odnosno mora se kompenzirati unutra\u0161nji otpor izvora kao i samog strujnog kruga.<\/p>\n Definicije EMF napona i izlaznog napona su dakle vrlo sli\u010dne, no ipak nisu potpuno iste. Kao \u0161to smo opisali, ova dva napona mogu biti jednaka samo kad na izvor nije spojeno nikakvo tro\u0161ilo. U zatvorenom strujnom krugu pak je postignuti napona na tro\u0161ilu uvijek manji od EMF napon izvora. Mo\u017eemo druga\u010dije re\u0107i da napon na tro\u0161ilu zapravo predstavlja pad EMF napona izvora kad se zatvori strujni krug.<\/p>\n No, za\u0161to je skala atenuatora kod na\u0161eg signal generatora Marconi TF 2008\/I kalibrirana u tim te\u0161ko shvatljivim V emf, kad je s obzirom na nominalno optere\u0107enje od 50 \u2126 i poznat unutra\u0161nji otpor generatora skala mogla biti odmah kalibrirana i u voltima, odnosno onim “stvarnim” voltima koje \u0107emo\u00a0 imati na samom tro\u0161ilu spojenom na generator. Razlog za ovo le\u017ei u mogu\u0107nosti optere\u0107ivanja na\u0161eg signal generatora tro\u0161ilima razli\u010ditih impedancija (10-100 \u2126) gdje se onda iz maksimalnog EMF napona generatora mo\u017ee izra\u010dunati realan napon na tro\u0161ilu (pad napona) prema podacima proizvo\u0111a\u010da:<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Vidimo da je kod bilo kojeg optere\u0107enja napon na tro\u0161ilu uvijek manji od EMF napona generatora i \u0161to je otpor manji to je ta razlika ve\u0107a. Atenuator je pode\u0161en tako da je kod u praksi naj\u010de\u0161\u0107eg optere\u0107enja od 50 \u2126 napon na tro\u0161ilu to\u010dno dvostruko manji od EMF napona generatora \u010dime je olak\u0161ano prera\u010dunavanje. Tako\u0111er je posebno dana vrijednost i za drugu naj\u010de\u0161\u0107u impedanciju RF sklopova od 75 \u2126. Kod nekih ina\u010dica signal generatora iz serije Marconi TF 2008 skala atenuatora je ba\u017edarena u stvarnim vrijednostima napona na tro\u0161ilu impedancije 50 \u2126, dakle umjesto raspona 0,2 \u00b5V – 200 mV emf skala je ba\u017edarena u rasponu 0,1 \u00b5V – 100 mV. S dizajnerske strane gledano te\u0161ko bi bilo na skalu gumba atenuatora ugravirati napone u mV za deset ili vi\u0161e razli\u010ditih optere\u0107enja, no koja god skala da je ugravirana (u mV emf ili u mV) ukoliko se zna unutra\u0161nji otpor izvora lako je prera\u010dunati stvarne vrijednosti napona na tro\u0161ilima razli\u010ditih impedancija.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Malo smo raspregnuli \u010ditavu ovu pri\u010du sa naponima VF generatora, no ne bez razloga. Testiranjem na\u0161eg primjerka signal generatora Marconi TF 2008\/I uo\u010dili smo dva kvara. Jedan je mehani\u010dki, bubanj sa frekvencijskim skalama se ne rotira kod promjene frekvencijskog opsega, a drugi je elektri\u010dki, nivo izlaznog VF signala na pojedinim opsezima je vrlo nizak (20 do 40 dBmV ni\u017ei od nominalnog) dok na nekim opsezima potpuno izostaje (nalazi se ispod razine \u0161uma). Prvo \u0107emo popravljati neispravan mehanizam rotacije bubnja sa skalama pa krenimo sa rastavljanjem…<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Kao \u0161to se vidi sa slika, signal generator Marconi TF 2008\/I je potpuno modularane i vrlo kompaktne konstrukcije. Sastoji se od 44 zasebnih modula \u010demu jo\u0161 treba dodati modul broja\u010da frekvencije sa vlastitim napajanjem. Ovaj digitalni broja\u010d frekvencije sa Nixie cijevima je opcionalni modul koji je ugra\u0111en u serije TF 2008\/I, dok osnovne serije TF 2008 nemaju ovaj modul ve\u0107 samo BNC konektor za spajanje nekog vanjskog broja\u010da frekvencije. Broja\u010d frekvencije je ina\u010de vrlo koristan dodatak signal generatorima serije TF 2008 je isti imaju relativno grube mehani\u010dke frekvencijske skale sa podjelama \u0161irine 50 kHz do 1 MHz ovisno o frekvencijskom opsegu, pa je za fino pode\u0161avanje i kontrolu frekvencije svakako potreban precizni digitalni broja\u010d frekvencije. U na\u0161em slu\u010daju modul broja\u010da frekvencije onemogu\u0107ava demonta\u017eu drugih modula pa ga prvog uklanjamo sa \u0161asije.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Unutra\u0161nju monta\u017enu konstrukciju ure\u0111aja mo\u017eemo podijeliti na tri cjeline. Prvu \u010dine elementi i moduli montirani na prednju plo\u010du, druga cjelina je \u0161asija sa elementima mre\u017enog napajanja, a tre\u0107a cjelina je \u0161asija sa oklopljenim RF modulima. Posljednje dvije \u0161asije se poput knjige rastvaraju svaka na svoju stranu kako bi se dobio bolji pristup pojedinim grupama sklopova.<\/p>\n <\/p>\n \u0160asija ure\u0111aja sa rastvorenim blokom na kojem su montirani elementi mre\u017enog napajanja.<\/span> <\/em><\/p>\n <\/p>\n \u0160asija ure\u0111aja sa rastvorena oba bloka: napajanje (lijevo) i blok sa oklopljenim RF modulima (desno).<\/em><\/span><\/p>\n <\/p>\n Za po\u010detak mo\u017eemo skinuti poklopce i identificirati elemente te module montirane na prednju plo\u010du.<\/p>\n <\/p>\n Pogled na elemente i module montirane na prednju plo\u010du (sa skinutim metalnim poklopcima).<\/em><\/span><\/p>\n <\/p>\n Bolji pogled na promjenjivi kondenzator VFO-a i buffer poja\u010dalo FMO oscilatora (lijevo) i modulacijski oscilator (desno)<\/em><\/span>.<\/p>\n <\/p>\n Izlazni RF atenuator.<\/em><\/span><\/p>\n <\/p>\n Sklopka za odabir frekvencijskog opsega i sklopka za odabir<\/em> FM devijacije (lijevo) te FM modulacijsko poja\u010dalo (desno)<\/span>.<\/p>\n <\/p>\n AM modulacijsko poja\u010dalo i detektor (lijevo) te poja\u010dalo sweep generatora i generatora markera (desno).<\/em> <\/span><\/p>\n <\/p>\n Pogled na rotiraju\u0107i bubanj sa skalama nakon \u0161to se skine za\u0161titni lim.\u00a0<\/em> <\/span><\/p>\n <\/p>\n Otvori preko kojih se mo\u017ee donekle pristupiti mehanizmu rotiranja bubnja sa skalama koji se sastoji od sistema kolutura, sajle i zateza\u010da. U na\u0161em slu\u010daju problem je bio u vijcima koji se nalaze ispod sklopke za odabir mjernih opsega do kojih je dostup mogu\u0107 samo preko malog otvora na bo\u010dnom dijelu \u0161asije i to samo uz pomo\u0107 specijalnog imbus-klju\u010da.<\/em> <\/span><\/p>\n <\/p>\n Nakon \u0161to smo demontirali sve lako odvojive dijelove \u0161asije oko bubnja jo\u0161 uvijek imamo premalo prostora da bi nesmetano mogli pristupiti mehanizmu okretanja bubnja. Sam bubanj je preko sistema kolutura i sajle spregnut sa osovinom sklopke za odabir frekvencijskih podru\u010dja. Da bi dobili dobar pristup ovom mehanizmu potrebno bi bilo rastaviti \u010ditavu prednju plo\u010du i gotovo sve monta\u017ene dijelove \u0161asije, uklju\u010duju\u0107i i module montirane na prednju plo\u010du. Prije nego se upustimo u ne\u0161to ovakvo, pa\u017eljivim promatranjem na\u0161li smo da problem le\u017ei u nedovoljno stegnutim vijcima koji spajaju kolutur sajle sa osovinom sklopke. Naravno, kako to obi\u010dno biva, upravo ovi mali imbus-vijci nalaze se na najte\u017ee dostupnom mjestu ionako op\u0107enito nedostupnog \u010ditavog mehanizma. Nekako smo uspjeli djelomi\u010dno odvojiti dio nosa\u010da kojim su sklopke za odabir frekvencijskog opsega i FM devijacije montirane na prednju plo\u010du, tako da smo dobili kakav-takav uzak pristup koluturama i sajli koja je isko\u010dila iz le\u017ei\u0161ta. Nakon 2-3 sata petljanja pincetama, odvija\u010dima i razli\u010ditim priru\u010dnim sredstvima, iz pedesetog poku\u0161aja napokon smo uspjeli nekako vratiti sajlu na koluture.<\/p>\n Sklopka za odabir frekvencijskog opsega sastoji se od nekoliko vi\u0161epolnih i vi\u0161epinskih segmenata od kojih su neki na prednjoj plo\u010di, a drugi unutar posebnog odvojivog bloka sa modulima. Svi segmenti me\u0111usobno su povezani rastavljivom osovinom sklopke i to preko mehani\u010dkih kompenzacijskih i kardanskih sistema kako bi se kompenzirale male tolerancije nasjedanja osovine koja povezuje dva odvojiva bloka \u0161asije. Da skratimo pri\u010du, prilikom rastavljanja ure\u0111aja treba biti vrlo oprezan da se ne pomije\u0161aju (zakrenu) razdvojivi segmenti sklopke jer \u0107e kod ponovnog sastavljanja osovina lako le\u0107i na svoje mjesto u bilo kojem polo\u017eaju, \u010dak i ako pojedini segmenti sklopke nisu pravilno poravnati, no to \u0107e u kona\u010dnici rezultirati pogre\u0161nim preklapanjem sklopova.<\/p>\n Na kraju smo morati izraditi i poseban imbus klju\u010d (vrlo tanak i vrlo duga\u010dak) kako bi napokon pritegnuli taj kolutur za osovinu sklopke. Ovaj imbus klju\u010d bi bio ionako potreban jer bez njega je nemogu\u0107e izvr\u0161iti to zavr\u0161no pritezanje. Za namje\u0161tanje sajle dodu\u0161e imate dva izbora: rastaviti i sastaviti kompletnu \u0161asiju ili \u010da\u010dkati uz pomo\u0107 priru\u010dnih alata kroz uske otvore unutar \u0161asije nadaju\u0107i se da \u0107ete iz nekog poku\u0161aja uspjeti sve postaviti na svoje mjesto. Ovdje izraz “smotan ko sajla” dobiva na svom doslovnom zna\u010denju, jer kako istu namjestite i namotate na jedan kolutur tako ona ima pove\u0107anu tendenciju odmotati se sa drugog kolutura i smotati oko svih drugih dijelova u blizini.<\/p>\n Naravno, kad ste jednom i uspjeli namjestiti i napeti mehanizam kako treba, nije isklju\u010dena mogu\u0107nost da \u010ditav postupak ponovite ispo\u010detka jer u toj poziciji ne mo\u017eete u potpunosti uskladiti rotaciju sklopke sa ispravnim prikazom odgovaraju\u0107e skale. Nijedan crte\u017e iz servisnog priru\u010dnika ne\u0107e biti dovoljno precizan da vam pomogne u tim nastojanjima.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Nakon uspje\u0161no rije\u0161enog mehani\u010dkog problema sa skalama slijedi popravak premalih izlaznih razina RF signala na pojedinim frekvencijskim opsezima. Primijetili smo da su filtarski kondenzatori napajanja u vrlo lo\u0161em stanju (vidljivo curenje elektrolita) te smo prije svega morali zamijeniti ove dotrajale elektrolite jer nikako ne bi bilo dobro da nam eksplodiraju u lice dok vr\u0161imo testiranja na otvorenom ure\u0111aju.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Mjerenjem izlaznih razina RF signala do\u0161li smo do slijede\u0107ih rezultata:<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Vidimo kako je na pet opsega amplituda RF signala stabilizirana na -13 dB (zeleno), kako i treba biti, dok je na ostalim opsezima amplituda signala premala da bi mogla biti stabilizirana na istu vrijednost (crveno). Za kontrolu i stabilizaciju amplitude izlaznog RF signala (s obzirom na odabir atenuatora) ugra\u0111en je poseban regulacijski krug (ALC) sa negativnom povratnom spregom. Ovim krugom se prati ja\u010dina signala na izlazu i prigu\u0161uje na zadanu vrijednost. To zna\u010di da neregulirani signal mora uvijek imati ne\u0161to ve\u0107u vrijednost od one na koju \u0107e biti reguliran. Na prednjoj plo\u010di ure\u0111aja imamo indikacijski instrument s oznakom Carrier level error. Ako je RF signal dovoljne ja\u010dine i ako ALC regulacija radi dobro onda kazaljka mora biti na sredini skale \u0161to ozna\u010dava da je izlazni RF signal stabiliziran na zadanu vrijednost. To je kod nas i slu\u010daj za pet ispravnih opsega, dok je za preostale opsege kazaljka ispod sredi\u0161njeg markera na skali, \u0161to zna\u010di da je RF signal preslab i ne mo\u017ee se regulirati na zadanu ve\u0107u vrijednost.<\/p>\n Da bi vidjeli u \u010demu je problem, prvo moramo nacrtati blok shemu krugova koji sudjeluju u generiranju RF signala.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Vidimo da se svi frekvencijski opsezi dobivaju vi\u0161estrukim mije\u0161anjima i umno\u017eavanjima frekvencija dobivenih sa tri temeljna izvora:<\/p>\n Tako\u0111er, na blok shemi lijepo uo\u010davamo dva nezavisna kruga dobivanja frekvencijskih opsega, jedan koji po\u010dinje sa modulom A1 i proizvodi frekvencije za 4., 6., 8. i 10. frekvencijski opseg te drugi koji po\u010dinje sa modulom A17 i proizvodi frekvencije za 3., 5., 7., 9. i 11. frekvencijski opseg. Upravo ova druga grupa frekvencija je kod nas neispravna \u0161to zna\u010di da kvar moramo tra\u017eiti na modulima od A11 do A17.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Izveli smo dio elektroni\u010dke sheme koja uklju\u010duje module sa pretpostavljenom gre\u0161kom. Naravno, ne mo\u017eemo o\u010dekivati da \u0107emo na ovakvoj shemi dobiti podatke o nominalnim razinama RF signala na pojedinom modulu, no na izlazu iz aktivnih modula svakako trebamo o\u010dekivati signale iste razine ili ja\u010de od ulaznih, dok \u0107emo na izlazu iz pasivnih modula (dvostruko balansirani mje\u0161a\u010di) dobiti oslabljene RF signale. Uglavnom gre\u0161ka mo\u017ee biti u bilo kojem modulu koji iz nekog razloga previ\u0161e oslabljuje signal u lancu, bilo da je to pad poja\u010danja selektivnih RF poja\u010dala ili neispravnost neke pasivne komponente koja onda previ\u0161e prigu\u0161uje RF signal.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Ve\u0107ina modula je uniformno i kompaktno smje\u0161tena unutar metalnih oklopa, koji su zatim u tri reda poslagani unutar zajedni\u010dkog metalnog ku\u0107i\u0161ta. Na\u0161i moduli A11 do A17 nalaze se u sredi\u0161njem redu.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Otvaranjem poklopaca modula A11 do A17 dobivamo pristup strani tiskanih vodova i lijep pristup krajevima koaksijalnih kablova kojima se RF signal uvodi i odvodi iz pojedinog modula. Time se pomo\u0107u analizatora spektra (VF osciloskopa ili VF voltmetra) mo\u017ee vrlo lijepo i prakti\u010dno mjeriti ulazni i izlazni signal na svakom modulu.<\/p>\n <\/p>\n S desna na lijevo, moduli A11 do A17 sa skinutim poklopcima metalnih ku\u0107i\u0161ta.<\/em><\/span><\/p>\n <\/p>\n Moduli A11 do A17 koliko ih je mogu\u0107e izvu\u0107i iz oklopljenih ku\u0107i\u0161ta.<\/span> <\/p>\n Modul A11 – kristalni oscilator 90 MHz<\/span><\/em><\/p>\n <\/p>\n Modul A12 – mje\u0161a\u010d 67,5 MHz<\/em><\/span><\/p>\n <\/p>\n Modul A13 – poja\u010dalo 67,5 MHz<\/span> <\/p>\n Modul A14 – mje\u0161a\u010d 22,5 – 31,5 MHz<\/em><\/span><\/p>\n <\/p>\n Modul A15 – modulacijsko poja\u010dalo 22,5 – 31,5 MHz<\/em><\/span><\/p>\n <\/p>\n Modul A16 – poja\u010dalo 22,5 – 31,5 MHz (detektiran neispravan tranzistor 2N5179)<\/span> <\/p>\n Modul A17 – udvostru\u010diva\u010d frekvencije 36 – 45 MHz<\/span> <\/em><\/p>\n <\/p>\n Vrlo brzo smo otkrili da problem u modulu A16 gdje poja\u010dalo prigu\u0161uje umjesto da poja\u010dava ulazni signal. Problem je u neispravnom tranzistoru TR1 koji bi prema shemi trebao biti tipa BSX20, no u na\u0161em modulu je ugra\u0111en 2N5179. Ovo su po karakteristikama dva vrlo sli\u010dna tranzistora i sasvim sigurno \u0107e oba dobro raditi u krugu ovog poja\u010dala.<\/p>\n Naravno, u privatnim zalihama nemamo ni jedan od ovih tranzistora, a nemogu\u0107e ga je vi\u0161e na\u0107i ni u doma\u0107im trgovinama. Preostaje opet naru\u010divanje izvana preko interneta, a to zna\u010di vi\u0161estruko ve\u0107a cijena zbog po\u0161tarina i tjedni \u010dekanja da isti stigne na adresu. Najgore je \u0161to \u010ditavo to vrijeme ure\u0111aj mora stajati rastavljen na radnom stolu jer ga se ne isplati sad sastavljati pa opet za nekoliko tjedana cijelog rastavljati.<\/p>\n S druge strane, vrlo je mogu\u0107e da \u0107e i neki drugi VF tranzistori ovdje dobro raditi, no kako odabrati onaj odgovaraju\u0107i. Odmah \u0107emo dati jednostavan odgovor – te\u0161ko. Iako posjedujem nekoliko desetaka razli\u010ditih VF tranzistora koji s obzirom na radni napon i struju mogu bi biti ugra\u0111eni u ovo poja\u010dalo, svaki od njih \u0107e imati razli\u010ditu frekvencijsku karakteristiku poja\u010danja i za svaki je potrebno podesiti odgovaraju\u0107e prednapone za dobivanje optimalne radne to\u010dke. Tvorni\u010dki podaci za pojedine tranzistore \u010desto su vrlo \u0161turi i opisuju samo maksimalne elektri\u010dne karakteristike pojedinih tranzistora bez prilo\u017eenih grafova sa snimljenim njegovim dinami\u010dkim karakteristikama. \u010cak i ako imamo sve te tvorni\u010dke podatke, opet se pojedini tranzistori iste oznake mogu me\u0111usobno dosta razlikovati glede karakteristike frekvencijskog poja\u010danja, pogotovo oni starije generacije. S konstrukcijske strane gledano, na\u0161i moduli imaju dvostruke tiskane plo\u010dice i svi elementi su zalemljeni sa svinutim krajevima tako da je njihovo izlemljivanje prili\u010dno te\u0161ko i lako se o\u0161teti tiskana veza. Kao \u0161to vidimo na slikama, svi moduli su me\u0111usobno povezani koaksijalnim vodovima i vodovima za napajanje, pa iako du\u017eina poveznih vodova dopu\u0161ta odre\u0111eno fizi\u010dko zakretanje plo\u010dica, stalna manipulacija tijekom vi\u0161estrukih testiranja na kraju \u0107e neminovno dovesti do pucanja vodova i o\u0161te\u0107enja tiskanih veza \u0161to svakako \u017eelimo izbje\u0107i.<\/p>\n Ovdje svakako dolaze u obzir samo VF tranzistori velikog poja\u010danja na frekvencijama do 32 MHz i CE naponu 18 V, dakle nije rije\u010d o nekom standardnom signalnom VF tranzistoru op\u0107e namjene, tako da je ipak najbolje naru\u010diti originalni tip. Za probu smo stavili tranzistor BF242 kojim smo dobili dovoljno poja\u010danje na svim opsezima osim na dva posljednja gdje je signal jo\u0161 uvijek oko 10 dBmV, odnosno 20 dBmV slabiji od potrebnog.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Signal generator Marconi TF 2008\/I daje na svom izlazu \u010diste sinusne RF oscilacije sa vrlo dobro potisnutim harmoni\u010dnim frekvencijama u \u010ditavom opsegu rada. To ne \u010dudi jer je ipak rije\u010d je o profesionalnom ure\u0111aju koji daje stabilne i kalibrirane izlazne RF signale kako po frekvenciji tako i po amplitudi. Isto vrijedi i za AM\/FM modulaciju osnovnog (nose\u0107eg) RF signala koju je mogu\u0107e precizno regulirati po frekvenciji i dubini\/ja\u010dini. Iako s po\u010detka 1970-tih godina rije\u010d je o potpuno tranzistorskom ure\u0111aju koji je za to doba napravljen po najvi\u0161im standardima RF tehnike. Stoga je ovakav generator signala jo\u0161 i danas sasvim iskoristiv u elektroni\u010dkoj radionici za popravak radio i TV te drugih RF ure\u0111aja koji rade na frekvencijama do 500 MHz. No prije toga, morat \u0107emo se strpjeti da stigne zamjenski tranzistor kako bi (i) ovaj signal generator ne ba\u0161 malih gabarita nekako ugurali na policu sa ostalim mjernim i testnim ure\u0111ajima u aktivnoj slu\u017ebi \ud83d\ude42<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Nakon mjesec dana \u010dekanja stiglo je deset naru\u010denih tranzistora 2N5179 s oznakom proizvo\u0111a\u010da Motorola\/Central. Tranzistor 2N5179 je u originalu doista proizvodila Motorola, no ta tvrtka je prije nekoliko godina potpuno obustavila proizvodnju diskretnih tranzistora i dioda. Time se stvorila potreba za adekvatnim zamjenama \u0161to su preuzele razne druge tvrtke za proizvodnju poluvodi\u010da. Ovo na\u0161i tranzistori posve sigurno su kineskog porijekla bez obzira na Motorolin logo na njima. Testom smo utvrdili da se poja\u010danje pojedinih tranzistora razlikuje i do 50% (hFE 75-150). Za na\u0161e potrebe odabrali smo jedan tranzistor sa ve\u0107im poja\u010danjem.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Nakon zamjene tranzistora dobili smo nominalnu ja\u010dinu RF signala na svim frekvencijskim opsezima, osim na posljednja dva (9. i 11. opseg) gdje je signal jo\u0161 uvijek 10 dBm, odnosno 40 dBm ispod potrebne ja\u010dine. O\u010dito je prisutan problem i u modulu A25, odnosno udvostru\u010diva\u010du frekvencije za 9. frekvencijski opseg (180-252 MHz).<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Modul A25 je smje\u0161ten na prvom bloku modula i nemogu\u0107e ga je okrenuti na stranu elemenata bez da se odleme koaksijalni vodovi.<\/p>\n <\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n
\n<\/a><\/p>\n
\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n
\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n\n
<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n
\n<\/em><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n
\n<\/em><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n
\n<\/em><\/p>\n<\/a><\/p>\n
\n
\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n