![\"\"](\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2021\/10\/international_877r_02.jpg\")
<\/a><\/p>\n <\/p>\n International 877R pokriva pet frekvencijskih podru\u010dja:<\/p>\n Vidimo da prijemnik prakti\u010dno pokriva frekvencijske opsege od 26-28 MHz i 54-176 MHz, no na tim opsezima se primaju postaje koje oda\u0161ilju sa AM, FM i WFM modulacijama. Prijemnik je konstruiran tako da ima samo sklopku za prebacivanje izme\u0111u tri frekvencijska pojasa, no nema nikakvu sklopku za prebacivanje izme\u0111u vrsta modulacija:<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Elektroni\u010dku shemu kao ni bilo kakve druge podatke za prijemnik International 877R nemamo, pa je najbolje prvo pogledati od kojih se aktivnih komponenti isti sastoji.<\/p>\n \u00a0<\/strong><\/p>\n <\/p>\n Vidimo da je \u010ditav prijemnik sastavljen od osam VF tranzistora, tri NF tranzistora i jednog integriranog kruga koji implementira izlazno NF poja\u010dalo za zvu\u010dnik. Ono \u0161to se tako\u0111er posebno lijepo isti\u010de na tiskanoj plo\u010dici to su tri para MF transformatora (zeleni-\u017euti, zeleni-bijeli, rozi-crni) izme\u0111u kojih se nalazi po jedan VF tranzistor. Ovo su nedvojbeno parovi MF transformatora za FM (10,7 MHz) i AM (465 MHz) \u0161to zna\u010di da nakon superheterodinskih tunera slijede dva stupnja selektivnog MF poja\u010danja kombiniranog za obje MF. Pored posljednjeg VF lon\u010di\u0107a ozna\u010denog plavom bojom uo\u010davamo dvije diode tipa 1N50 \u0161to redovito \u010dini FM demodulator, odnosno FM ratio-detektor. Dioda istog tipa nalazi se i pored posljednjeg AM MF transformatora (crne boje), a to je onda AM demodulatorska dioda.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Tako nam je za tunere preostalo svega pet tranzistora. Prema sklopki je jasno da moramo imati tri superheterodinska tunera: jedan za opseg cca 26-28 MHz, jedan za opseg 54-108 MHz i jedan za opseg 108-176 MHz. Znamo da se tuneri naj\u010de\u0161\u0107e baziraju na jednom, dva ili tri tranzistora. Me\u0111utim, proizvo\u0111a\u010di jeftinih radio prijemnika koriste sve mogu\u0107e trikove da upotrijebe minimalan broj elemenata. Kad bi se primjerice izradila tri neovisna tunera, svaki sa tri tranzistora, a u jednom trenutku mo\u017ee raditi samo jedan odabrani tuner, onda bi uvijek \u010dak \u0161est tranzistora i dva para promjenjivih kondenzatora za biranje radio postaja bilo neiskori\u0161teno. Stoga in\u017eenjeri nastoje maksimalno iskoristiti postoje\u0107e elemente za \u0161to je mogu\u0107e vi\u0161e uloga, ovisno o odabranom prijemnom opsegu. Odmah \u0107emo re\u0107i da takav na\u010din \u0161tedljivog dizajniranja sklopova ima i svoju cijenu, a to su redovito lo\u0161ije performanse kombiniranih sklopova od onih zasebnih.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Prou\u010davanjem tunerskog dijela na\u0161eg prijemnika na kraju smo do\u0161li do zaklju\u010dka koji smo prikazali pomo\u0107u blok sheme.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Za frekvencijski opseg 108-176 MHz koristi se zasebni tuner sa dva tranzistora, gdje jedan radi kao RF poja\u010dalo, a drugi kao samoosciliraju\u0107i mje\u0161a\u010d. Samoosciliraju\u0107i mje\u0161a\u010d je tuner koji isti tranzistor koristi za lokalni oscilator i mje\u0161a\u010d i takve tunere \u010desto susre\u0107emo u na\u0161im objavama vezanim uz male radio prijemnike.\u00a0 Isti tip tunera koristi se i za frekvencijski opseg 54-108 MHz, no jedan njegov promjenjivi kondenzator koristi se i kao bira\u010d postaja za CB opseg.<\/p>\n Tuner za CB opseg je pak izveden puno jednostavnije. Naime, \u010dinjenica je da se ovdje radi o relativno uskom frekvencijskom opsegu. Dok ostala dva VHF opsega obuhva\u0107aju \u0161irinu od oko 60 MHz, CB opseg je \u0161irine manje od 1 MHz. Na natpisima se navodi samo pro\u0161ireni CB opseg od 80 radnih kanala, a to bi onda mogao biti opseg od 26,565 – 27,405 MHz, dakle opseg \u0161irine svega 840 kHz.<\/p>\n Kako bi se pojednostavila konstrukcija CB tunera, zbog uskog prijemnog opsega, potpuno je izba\u010dena uobi\u010dajena sekcija promjenjivog kondenzatora (bira\u010da postaja) u ulaznom RF dijelu, dok je za lokalni oscilator posu\u0111ena jedna sekcija promjenjivog kondenzatora iz sklopa tunera za opseg 54-108 MHz. Time sva tri tunera ne moraju imati blok od \u0161est sekcija promjenjivih kondenzatora na jednoj osovini ve\u0107 samo \u010detiri sekcije, \u0161to zna\u010di da nije potrebna specijalna izvedba promjenjivog kondenzatora nego se mo\u017ee koristiti standardna izvedba uobi\u010dajena za AM\/FM prijemnike.<\/p>\n Me\u0111utim, izbacivanjem RF sekcije promjenjivog kondenzatora izostaje fino filtriranje \u017eeljene frekvencije na ulazu u mje\u0161a\u010d i u njega se uvijek propu\u0161ta \u010ditav CB opseg. Ovo naravno teoretski prolazi jer \u0107e se uz stabilnu frekvenciju lokalnog oscilatora i dobro filtriranu me\u0111ufrekvenciju svakako izdvojiti \u017eeljena ulazna frekvencija, no takav tuner \u0107e biti zna\u010dajno osjetljiv na sve vrste ulaznih smetnji, na susjedne aktivne kanale, intermodulacijske i druge ne\u017eeljene produkte mije\u0161anja, drugim rije\u010dima ukupna selektivnost i stabilnost ovakvog tunera \u0107e biti dosta lo\u0161a te na CB-u ne treba o\u010dekivati dobar prijem, posebice ako vlada gu\u017eva na kanalima \u0161to je bilo i uobi\u010dajeno za 80-te godine. Lo\u0161em prijemu na CB-u treba pribrojiti i jedan stupanj MF poja\u010danja manje, jer se tranzistor koji kod dva VHF opsega radi kao MF poja\u010dalo kod CB opsega koristi kao dio tunera, odnosno samoosciliraju\u0107eg mje\u0161a\u010da.<\/p>\n Poja\u010dani MF signal CB opsega demodulira se preko zasebnog AM demodulatora i vodi na NF poja\u010dala. No s druge strane, za dva vi\u0161a UHF frekvencijska opsega potrebno je demodulirati AM, FM i WFM modulacije, ovisno o odabranoj frekvenciji. Vidimo da nigdje ne postoji kontrola za selekciju \u017eeljene modulacije, a prijemnik sasvim sigurno nema automatske sklopove koji bi prepoznali da se na opsegu 108-176 MHz, nakon frekvencije od cca 140 MHz demodulacija mora prebaciti sa AM (zrakoplovstvo) na FM (2-metarski FM opseg).<\/p>\n Jedan od na\u010dina rje\u0161avanja ovih razli\u010ditih modulacija je MF signal poslati na oba tipa demodulatora (AM i FM) te \u0107e se istovremeno vr\u0161iti AM i (W)FM demodulacija, pa signal koji po amplitudi prevlada, on \u0107e se dalje voditi na NF poja\u010dala. Drugi na\u010din je koristiti FM demodulatore (fazni diskriminator ili ratio detektor) kod kojih \u0107e se namjerno umanjiti potiskivanje AM modulacije tako da \u0107e takav demodulator biti osjetljiv i na AM i na FM modulacije. Koji god na\u010din da se upotrijebi, na kraju \u0107emo dobiti kvalitetom degradiranu i jednu i drugu demodulaciju, odnosno kvaliteta demodulacije \u0107e jako ovisiti o samoj kvaliteti prijemnog signala. To zna\u010di da FM signal ne bi smio sadr\u017eavati AM komponentu, \u0161to je te\u0161ko za o\u010dekivati, jer se na 2-metarskom opsegu uglavnom emitira ru\u010dnim radio ure\u0111ajima male snage\u00a0 gdje lako dolazi do promjene ja\u010dine (amplitude) signala koju ARP prijemnika ne mo\u017ee u potpunosti kompenzirati. Isto tako, AM signal ne bi smio sadr\u017eavati FM komponentu, no za zrakoplovne frekvencije koristi se AM modulacija upravo iz razloga jer mo\u017ee do\u0107i do frekvencijskog pomaka nose\u0107e frekvencije uslijed Dopplerovog efekta prilikom komunikacije sa brzim zrakoplovima.<\/p>\n Dodatan problem je \u0161to se na 2-metarskom FM opsegu koristi puno u\u017ea FM devijacija od one na komercijalnom UKV\/(W)FM podru\u010dju, a to zna\u010di da propusnost MF filtara i sam FM demodulator mogu jedino biti pode\u0161eni na WFM propusnost ili na nekakvu sredinu propusnosti izme\u0111u FM i WFM. Pri tome \u0107e prijem uskopojasnih FM signala u svakom slu\u010daju biti osjetljiv na druge bliske radio postaje (dvostruki prijem) i \u0161umove, a \u0161irokopojasni WFM prijem \u0107e biti degradiran kvalitetom zbog nedovoljne propusne \u0161irine.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Ako izvedemo neki zaklju\u010dak iz svega ovoga, prijem na CB-u \u0107e biti vrlo lo\u0161 zbog lo\u0161e izvedenog tunera, a prijem na ostala dva opsega \u0107e tako\u0111er biti vrlo lo\u0161 zbog lo\u0161e izvedene demodulacije razli\u010dito moduliranih signala. Isto tako, ako pogledamo objavu sli\u010dnih kineskih (super) jeftinih radio prijemnika iz 1980-tih godina International DO-10 i Kamosonic KA-600<\/a> uo\u010diti \u0107emo puno sli\u010dnosti. Uvijek se koriste jeftini tranzistori op\u0107e namjene koje masovno proizvodi veliki broj proizvo\u0111a\u010da (9018 za VF krugove i komplementarni parovi \u00a09012-9015 za NF sklopove i poja\u010dala) i uvijek se te\u017ei bilo kakvoj u\u0161tedi na broju komponenti i materijalu bez obzira \u0161to \u0107e ista dodatno degradirati ve\u0107 ionako skromne performanse gotovog ure\u0111aja. Stoga se ovakvim radio ure\u0111ajima mogu donekle dobro hvatati samo jake i stabilne radio postaje kad su na dovoljnom frekvencijskom razmaka jedna od druge i kad u okolini prijemnika nema ve\u0107ih vanjskih smetnji.<\/p>\n <\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n\n
\n
<\/a><\/p>\n\n
<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n