![\"mjerno_pojacalo_hbm_kws_2_50_05\"](\"http:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2016\/09\/mjerno_pojacalo_hbm_kws_2_50_05.jpg\")
<\/a><\/p>\n <\/p>\n Mjerna poja\u010dala slu\u017ee za poja\u010danje izlaznih signala iz razli\u010ditih senzora, mjernih mostova i op\u0107enito elektri\u010dnih detektora koji na svom izlazu daju obi\u010dno vrlo male promjene elektri\u010dnih veli\u010dina. Kako bi se te male elektri\u010dne promjene mogle detektirati (napon, struja, otpor, induktivnost, kapacitivnost), o\u010ditati i dalje obra\u0111ivati, nu\u017eno ih je prethodno poja\u010dati mjernim poja\u010dalima koja u tu svrhu moraju biti dizajnirana za \u0161to vjernije pra\u0107enje mjerene veli\u010dine, bez uno\u0161enja dodatnih izobli\u010denja, \u0161umova ili ka\u0161njenja.<\/p>\n S obzirom na princip rada, postoje dva osnovna tipa mjernih poja\u010dala: istosmjerna poja\u010dala (DC) i poja\u010dala s transpozicijom frekvencije (njem TF – Tr\u00e4gerfrequenz). TF poja\u010dala su puno to\u010dnija i stabilnija od DC poja\u010dala jer poja\u010davaju samo one signale \u010dija je frekvencija blizu transpozicijske frekvencije, \u010dime se isklju\u010duju sve ostale frekvencije na kojima se mogu\u0107e javljaju \u0161umovi, smetnje, interferencije i drugi nepo\u017eeljni signali.<\/p>\n Mjerna poja\u010dala KWS\/II-5 i KWS II\/50 spadaju u grupu TF mjernih poja\u010dala sa transpozicijskom frekvencijom od 5 kHz, odnosno 50 kHz. Naime, da bi se vrlo slab naponski signal koji daju senzori mogao bolje i kvalitetnije poja\u010dati, tim signalom (koji u pravilu ima sporiju promjenu odnosno ni\u017eu frekvenciju) modulira se vi\u0161a transpozicijska (nose\u0107a) frekvencija koju proizvodi oscilator poja\u010dala. Time dobivamo modulirani signal vi\u0161e frekvencije koji se zatim poja\u010dava izmjeni\u010dnim poja\u010dalima, a nakon poja\u010danja ponovno se demodulacijom pretvara u izvorni oblik. Takvim poja\u010dalima se u pravilu posti\u017ee i puno manji posmak nule (drift) od istosmjernih poja\u010dala. Pretvorba ni\u017ee frekvencije izvornog signala u vi\u0161u i obrnuto (modulacija i demodulacija) mo\u017ee se posti\u0107i na vi\u0161e na\u010dina, a s obzirom da mi za na\u0161a poja\u010dala nemamo nikakvu dokumentaciju onda se ovdje ne\u0107emo time ovdje baviti. Jasno je da maksimalna frekvencija ulaznog signala mora biti puno ni\u017ea od transpozicijske frekvencije kako bi modulacija bila ispravna, tako da bi ona bila oko 1 kHz za poja\u010dalo KWS\/II-5, te vjerojatno do 5 kHz za mjerno poja\u010dalo KWS II\/50.<\/p>\n Na to\u010dnost mjerenja slabih signala, osim mogu\u0107nosti samog poja\u010dala, velik utjecaj imaju i pogre\u0161ke koje unose mjerni kablovi kojima se spaja senzor sa poja\u010dalom. Naime, u praksi ti kablovi ponekad moraju biti prili\u010dno duga\u010dki, a tu onda do izra\u017eaja dolazi sam otpor mjernih kablova, odnosno pad napona na njima koji mo\u017ee biti jako velik s obzirom na male mjerne signale (u praksi ne ve\u0107e od 10 mV). Tako\u0111er, bilo kakva fluktuacija napona kojim se napaja mjerni most imati \u0107e izravnu posljedicu i na vrijednosti mjernog napona. Da bi se ova dva problema kompenzirala mjerni most se sa mjernim poja\u010dalom spaja sa dodatna dva para vodova (obi\u010dno se nazivaju – sense) kojima se vra\u0107a dio napona napajanja mosta u kompenzacijske sklopove poja\u010dala.<\/p>\n Generalno gledano, ovisno o duljini spojnih kablova te ovisno o broju upotrijebljenih elemenata u senzoru (obi\u010dno jedan, dva ili \u010detiri) kao i o na\u010dinu povezivanje istih (pojedina\u010dno, u polu-most ili most) mogu\u0107e je izvesti 2-\u017ei\u010dno, 3-\u017ei\u010dno, 4-\u017ei\u010dno ili 6-\u017ei\u010dno povezivanje senzora sa mjernim poja\u010dalom.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Nakon ovog uvoda mo\u017eemo poku\u0161ati identificirati kontrole na na\u0161im mjernim poja\u010dalima.<\/p>\n Sklopka Eichung<\/strong> (kalibriranje) slu\u017ei za uskla\u0111ivanje mjernog poja\u010dala na upotrijebljeni vanjski senzor. Mogu se koristiti otporni\u010dki ili induktivni senzori.<\/p>\n Otporni\u010dki senzori DMS<\/strong> (njem. DMS – Dehnungsmessstreifen) se kod nas nazivaju tenzometri. To je senzor sastavljen od savitljive folije na koju je nanesena tanka vodljiva traka od posebne legure. Pod utjecajem vanjskih mehani\u010dkih sila na senzor (vibracije, naprezanja, torzije, pritisci, udarci, razvla\u010denja i sli\u010dno) senzor se razvla\u010di ili ste\u017ee (deformira) \u010dime se mijenja duljina vodljive trake na njemu, a time i ukupni otpor iste. Standardni otporni tenzometara iznose 120 \u2126, 350 \u2126, 600 \u2126 ili 1000 \u2126. Prema natpisima na\u0161e mjerno poja\u010dalo je prilago\u0111eno za tenzometre od 120 \u2126. Vodljiva traka senzora mo\u017ee biti od raznih legura (Cu-Ni, Cr-Ni-Fe-Al, Cr-Ni, Pt-W) i nanesena u razli\u010ditim geometrijskim oblicima ovisno o ciljanoj primjeni. Stoga odziv svakog senzora ne\u0107e biti isti pa tako vidimo da se mo\u017ee odabrati vrijednost K-faktora<\/strong>, a to je faktor koji ozna\u010dava kolika je promjena otpora senzora u odnosu na promjenu duljine senzora. U praksi je naj\u010de\u0161\u0107e K=2 <\/strong>pa je to na na\u0161em mjernom poja\u010dalu ozna\u010deno kao polazi\u0161na vrijednost.<\/p>\n Induktivni senzori (Induktiv<\/strong>) pak su beskontaktni, sastoje se od zavojnice i \u017eeljezne jezgre, a princip rada se zasniva na promjeni induktivnosti senzora kad se pribli\u017ei nekom metalnom (magnetski vodljivom) predmetu. U slu\u010daju induktivnih senzora mogu se dogoditi fazni pomaci izme\u0111u izmjeni\u010dnog napona napajanja i izlaznog signala. Fazna razlika izme\u0111u mjernog signala i referentnog napona mo\u017ee dovesti do zna\u010dajnih (amplitudnih) mjernih pogre\u0161aka. Stoga je u na\u0161e poja\u010dalo ugra\u0111ena kontrola za \u00a0faznu korekciju Phase<\/strong>.<\/p>\n Otporni\u010dki senzori se mogu koristiti samostalno ili spojeni u mjerne mostove ili polu-mostove (Br\u00fccke<\/strong>) koji opet mogu biti sastavljeni od samih senzora ili od kombinacije senzora i fiksnih otpornika. Mostovi se obi\u010dno rade od dva ili \u010detiri elementa pa to vjerojatno i ozna\u010davaju oznake II DMS<\/strong> i IV DMS<\/strong>. Dva elementa se na mjerno poja\u010dalo mogu vezati 2-\u017ei\u010dno ili 4-\u017ei\u010dno, a \u010detiri elementa (Wheatstoneov most) mogu biti povezana 4-\u017ei\u010dno ili 6-\u017ei\u010dno. Na zadnjoj strani na\u0161ih mjernih poja\u010dala vidimo da su priklju\u010dnice Aufnehmer<\/strong> (senzor-pretvara\u010d) \u00a06-polne (5 pinova + masa) \u010dime je vjerojatno omogu\u0107eno vezanje svih kombinacija.<\/p>\n Na sredi\u0161njem dijelu prednje plo\u010de smje\u0161tene su kontrole za odabir i pode\u0161avanje mjernih opsega Me\u00dfbereich – Spreizung – Betrag<\/strong> te veliki gumb sa skalom od -100 do +100 koja vjerojatno slu\u017ei za kalibraciju kazaljke galvanometra. Desno od mjernog instrumenta su kontrole za pode\u0161avanje mjernih senzora (mostova), a lijevo su kontrole za odabir vrste (na\u010dina) mjerenja.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Na kraju preostaje jo\u0161 samo zaviriti u unutra\u0161njost na\u0161ih mjernih poja\u010dala:<\/p>\n <\/p>\n<\/a><\/p>\n
\n
\n\n