![\"\"](\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/gossen_mavometer_04.jpg\")
<\/a><\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Tvornicu elektri\u010dnih mjernih ure\u0111aja pod prvotnim nazivom Paul Gossen Co. KG (P. Gossen & Co KG) osnovali su 1919. godine in\u017eenjer elektrotehnike Paul Gossen i njegov partner Otto Cohn. Tvornica je proizvodila instrumente za mjerenje struje i napona, a od 1932. godine po\u010dela i proizvodnja elektri\u010dnih svjetlomjera. Od 1960-tih godina po\u010dinje prodaja i promjena vlasnika tvrtke Gossen. Tako je 1963. godine 70% tvrtke preuzeo Bergmann EW AG, a preostalih 30% Siemens & Halske AG. Dvije godine kasnije Bergmann je otkupio dionice Siemens & Halske. Godine 1970. tvrtka je preimenovana u Gossen GmbH. Po\u010detkom 1990-tih tvrtku Gossen GmbH preuzima Gebr R\u00f6chling KG i tako postaje dijelom R\u00f6chling grupe, jedne od vode\u0107ih industrijskih tvrtki u Njema\u010dkoj. \u00a0Tijekom 1992. godine slijedi spajanje s tvrtkom Metrawatt, koja tako\u0111er pripada R\u00f6chling grupi i koja je prije bila jedan od najva\u017enijih konkurenata Gossenu u industrijskom sektoru. Tvrtka Gossen odustaje od svog sjedi\u0161ta u Erlangenu i seli se u N\u00fcrnberg na lokaciju Metrawatt GmbH te ove spojene tvrtke nastavljaju poslovanje kao Gossen-Metrawatt GmbH. Krajem 1997. godine od tvrtke Gossen-Metrawatt GmbH formira se nova podru\u017enica \u201cFoto und Lichtmesstechnik\u201d koja od tada djeluje kao neovisna tvrtka pod imenom Gossen Foto und Lichtmesstechnik GmbH.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Na\u0161 primjerak AVO metra Mavometer Gossen predstavlja bazni instrument za mjerenje struje, napona i otpora, kojem je potrebno priklju\u010diti vanjske otpornike i shuntove za dobivanje \u017eeljenih mjernih opsega. Mavometer se u prakti\u010dno nepromijenjenom obliku proizvodio preko 30 godina (u razdoblju od 1925. do 1958. godine) te je proizveden u vi\u0161e od 250 tisu\u0107a primjeraka i izvezen u mnoge zemlje svijeta.<\/p>\n S obzirom da je na samom instrumentu otisnuto vrlo malo tvorni\u010dkih oznaka i nema serijskog broja te\u0161ko je datirati kojem to\u010dno razdoblju pripada pojedini primjerak instrumenta. Prema nekim podacima, mogu\u0107e ih je grubo razvrstati s obzirom na oznaku njema\u010dkog patentnog zavoda na skali instrumenta. U na\u0161em slu\u010daju je to je oznaka DRP, no mogu\u0107e su oznake i DRPa te DRGM. Oznaka DRGM (Deutsches Reichsgebrauchsmuster) je oznaka njema\u010dkog registracijskog zavoda koji je pru\u017eao trogodi\u0161nju za\u0161titu dizajna i upotrebe odre\u0111enog predmeta (za\u0161tita je mogla biti produ\u017eena na jo\u0161 tri godine). DRP (Deutsches Reichspatent) i DRPa (Deutsches Reichspatent angemeldet) su pak oznake njema\u010dkog patentnog zavoda koji je pru\u017eao za\u0161titu samog patenta. Oznake oba ova zavoda po\u010dele su se primjenjivati od kraja 1800-tih godina i zadr\u017eale su se do kraja 2. svjetskog rata, no s obzirom na trajanje za\u0161tite nalazimo ih na proizvodima sve do kraja listopada 1952. godine, nakon \u010dega se po\u010dinju koristiti oznake DBP (Deutsches Bundespatent) i DBGM (Deutsches Bundesgebrauchsmuster). Po nekoj logici Mavometri s oznakom DRGM trebali bi biti iz ranijih razdoblja (jo\u0161 nije bio prijavljen patent), oni s oznakom DRGM\/DRPa trebali bi biti iz kasnijeg razdoblja (\u010dekanje na odobrenje patenta), a oni s oznakom DRP bi bili iz kasnijih serija kada se patent ve\u0107 bio odobren. S obzirom da iza oznake DRP nema broja patenta, onda ne mo\u017eemo istra\u017eiti ni kada je isti dodijeljen, a i \u010ditava procedura od prijave do registracije patenta mo\u017ee biti vrlo kratka. Iz svega navedenog mi ovdje zapravo mo\u017eemo biti samo sigurni da je na\u0161 ure\u0111aj proizveden prije 1952. godine, no nemamo nikakvih drugih elemenata za preciznije datiranje istog.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Mavometer je zami\u0161ljen kao kombinacija baznog ure\u0111aja i vanjskih mjernih otpornika, te se mogao zasebno kupiti bazni ure\u0111aj i zasebno potrebni mjerni otpornici, no nudili su se i razli\u010diti kompleti sa ve\u0107im ili manjim garniturama strujnih i naponskih (ujedno omskih) mjernih otpornika. Osnovni instrument ima unutra\u0161nji otpor od 50 \u2126 i istim je izravno mogu\u0107e mjeriti napone do 100 mV i struje do 2 mA. Prema uputama otisnutima na pole\u0111ini instrumenta vidimo da je na raspolaganju bilo 28 razli\u010ditih strujnih shuntova za pro\u0161irenje strujnih mjernih opsega do najvi\u0161e 20 A, no postojale su i garniture od 31 razli\u010ditog shunta za mjerenja do 250 A. Tako\u0111er, za pro\u0161irenje naponskih mjernih opsega moglo se kupiti 30 razli\u010ditih (pred)otpornika \u010dime se omogu\u0107avalo mjerenje napona do 2000 V. Otpornici za pro\u0161irenje mjernih opsega mogli su se kupiti pojedina\u010dno ili vi\u0161e njih kombinirano u kutiju sa preklopnikom \u010dime bi se ve\u0107 dobilo ne\u0161to sli\u010dno multimetru.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Bazni mjerni instrument sa zakretnim svitkom nema nikakve ispravlja\u010de napona te je kao takav prikladan samo za mjerenje istosmjernih napona i struja (Mavometer G, G = Gleich, istosmjerni). Za mjerenje izmjeni\u010dnih veli\u010dina mogao kupiti poseban dodatak sa mjernim otpornicima, suhim ispravlja\u010dem i izmjeni\u010dnim skalama trgova\u010dkog naziva Maweco. Svakako bi bilo skupo ugra\u0111ivati ispravlja\u010d za svaki pojedina\u010dni mjerni otpornik pa su dodaci za izmjeni\u010dna mjerenja obi\u010dno sadr\u017eavali \u0161est mjernih otpornika koji bi se preklapali preko kratkospojnika. Na ku\u0107i\u0161tu su bile iscrtane i korekcijske skale s obzirom na pad napona na suhom ispravlja\u010du. Kasnije je Gossen po\u010deo proizvoditi ina\u010dicu baznog instrumenta Mavometer WG sa ugra\u0111enim suhim ispravlja\u010dem i sklopkom za prebacivanje izme\u0111u istosmjernih i izmjeni\u010dnih mjerenja (Mavometer WG, WG = Wechsel Gleich, izmjeni\u010dni, istosmjerni).<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Elektri\u010dki gledano, mjerenje struje i napona ovdje se vr\u0161i kao i svakog drugog voltmetra, ampermetra ili multimetra sa vi\u0161e mjernih opsega, osim \u0161to mjerni otpornici nisu ugra\u0111eni u sam instrument nego se dodaju izvana. Jednako tako za mjerenje otpora koristi se izvor istosmjernog napona i naponski mjerni otpornici za dobivanje omskih mjernih podru\u010dja, dakle opet jednako kao i kod ve\u0107ine AVO multimetara osim \u0161to ovdje izvor mjernog napona i mjerni otpornici opet nisu ugra\u0111eni u sam instrument nego se dodaju izvana.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Bazni mjerni instrument ima svega dvije skale, jednu sa podjelama do 50 i jednu sa podjelama do 75. Mjerni opsezi su, ovisno o upotrijebljenom otporniku ili shuntu, imali koeficijente 1 \/ 1,5 \/ 2 \/ 2,5 \/ 3 \/ 5 \/ 7,5 tako da je trebalo pa\u017eljivo odrediti mno\u017eitelj kako bi se o\u010ditana vrijednost prera\u010dunala u stvarnu. U prvom stupcu su oznake mjernih otpornika gdje strujni shuntovi imaju sufiks “a”, a naponski predotpori imaju sufiks “v”. Shuntovi su fizi\u010dki kra\u0107i i spajaju se na stezaljke SR-S, a naponski otpornici su dulji i spajaju se na stezaljke SR-R. Tako ne mo\u017ee do\u0107i do pogre\u0161nog spajanja ili slu\u010dajne zamjene strujnih i naponskih mjernih otpornika. U drugoj koloni ispisani su mjerni opsezi koji se posti\u017eu odre\u0111enim mjernim otpornicima. U tre\u0107oj i \u010detvrtoj koloni pak su pojedini mjerni opsezi razvrstani na odgovorajaju\u0107e skale (do 50 i do 75) te je dana vrijednost mno\u017eitelja za izra\u010dun stvarne vrijednosti struje ili napona.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Znamo iz do sada opisanih multimetara i AVO metara da naponske i omske skale nikako nisu me\u0111usobno linearne i uvijek se kod takvih kombiniranih instrumenta za o\u010ditanje otpora koristi zasebna skala. No, na\u0161 Mavometar nema posebnu omsku skalu pa je o\u010ditane vrijednosti sa naponskih skala potrebno nekako prera\u010dunati u stvarne vrijednosti otpora. Za ovo postoje dva na\u010dina: prera\u010dunavanjem pomo\u0107u prilo\u017eene tablice za pojedine vrijednosti otpora i prera\u010dunavanjem pomo\u0107u posebne formule na osnovu izmjerenog pada napona na nepoznatom otporniku.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Prvim na\u010dinom se koristi tablica otisnuta na zadnjoj strani instrumenta. Ovdje je potrebno dovesti vanjski izvor istosmjernog napona to\u010dno odre\u0111ene stabilne vrijednosti od 2, 4, 110, 220 ili 440 V te priklju\u010diti jedan od naponskih mjernih otpornika za 2,5, 5, 150, 300 ili 500 V. Ovisno o upotrijebljenom mjernom naponu i mjernom otporniku, u tablici su dane vrijednosti koje dosti\u017ee kazaljka na odre\u0111enoj skali za pojedinu vrijednost nepoznatog otpora. Primjerice, ukoliko koristimo napon od 2 V i naponski mjernih otpornik za 2,5 V, onda \u0107e za vrijednost nepoznatog otpornika od 300 \u2126 kazaljka pokazivati vrijednost od 32 na skali sa podjelama do 50. Naravno, tablica je ispisana samo za krajnje vrijednosti 14 omskih opsega, tako da se sve vrijednosti otpora izme\u0111u njih moraju prera\u010dunati prema nekom linearnom obrascu. Prakti\u010dno gledano, ovdje je u prvom redu te\u0161ko bilo osigurati to\u010dne stabilne vrijednosti napona, a onda je i prera\u010dunavanje o\u010ditane vrijednosti u stvarnu prema prilo\u017eenoj tablici za svega nekoliko vrijednosti otpora zahtijevalo prili\u010dno opreza da se ne potkrade pogre\u0161ka u izboru polja i kalkulacijama izme\u0111u dvije grani\u010dne vrijednosti.<\/p>\n Drugim na\u010dinom mjerenja otpora to\u010dna vrijednost mjernog napona nije kriti\u010dna, a to je mjerenjem pada napona na nepoznatom otporniku gdje se onda stvarna vrijednost nepoznatog otpora \u00a0dobiva uz pomo\u0107 jednostavne formule tako\u0111er opisane na zadnjoj strani instrumenta:<\/p>\n Vidimo da je ovdje dovoljno izmjeriti prvo napon izvora, a zatim pad napona izvora kad se ubaci nepoznati otpornik, nakon \u010dega se jednostavnim izra\u010dunom na osnovu ukupnog unutra\u0161njeg otpora instrumenta dobiva stvarna vrijednost nepoznatog otpornika.<\/p>\n Naravno, i jedna i druga metoda mjerenja otpora zahtijeva vremena i pa\u017enje u mjerenjima i izra\u010dunima te nikako nije pogodna za brzo ispitivanje ve\u0107eg broja razli\u010ditih otpornika. Za neke serije Mavometra napravljene su posebne kalibrirane skale za mjerenje otpora, kapaciteta i induktiviteta. Tako\u0111er se mogao naru\u010diti i Mavometar sa kazaljkom instrumenta u sredi\u0161njem polo\u017eaju (galvanometar).<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Skidanjem poklopca sa uputama o kori\u0161tenju instrumenta dobivamo pogled na jednostavnu unutra\u0161njost instrumenta. Ovdje je posebno zanimljiva izvedba tipkala za uklju\u010divanje svakog mjerenja (bijela tipka na prednjoj plo\u010di). Ovo tipkalo ima dva stupnja: prvo se kontakt sa mjernim sistemom ostvaruje preko otpornika cca 1,5 k\u2126, a zatim se potpunim pritiskom tipkala ovaj otpornik kratko spaja te je instrument izravno spojen na vanjske stezaljke. Ovo funkcionira kao svojevrsni mehanizam za\u0161tite instrumenta od preoptere\u0107enja. Prilikom spajanja instrumenta u mjerni strujni krug on je zapravo isklju\u010den te ne mo\u017ee do\u0107i do ne\u017eeljenih posljedica po instrument uslijed pogre\u0161nog spajanja. Kad smo sve spojili (mjerne otpornike i stezaljke) sada lagano priti\u0161\u0107emo tipkalo i time prvo spajamo mjerni sistem preko otpornika 1,5 k\u2126. Ako ve\u0107 tu dobivamo pretjerani otklon kazaljke zna\u010di da smo odabrali premali mjerni otpornik ili smo izvr\u0161ili pogre\u0161no spajanje instrumenta u mjerni krug. Ukoliko pak je otklon mali, onda mo\u017eemo pritisnuti tipkalo do kraja i izvr\u0161iti stvarno o\u010ditanje mjerene vrijednosti sa izravno spojenim mjernim sistemom.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a>Mavometer je zami\u0161ljen kao modularni instrument vrlo \u0161irokog opsega mjerenja (60 mjernih opsega) no posjeduje svega dvije linearne mjerene skale. Stoga je za prera\u010dunavanje o\u010ditane vrijednosti u stvarnu potrebno prvo odabrati ispravnu skalu, a zatim i ispravni mno\u017eitelj za pojedini mjerni opseg. Tome slu\u017ee tablice, formule i druge upute koje dolaze sa korisni\u010dkim priru\u010dnikom ali su otisnute i na zadnjoj strani instrumenta jer bez ovih podataka mjerenje ne bi bilo mogu\u0107e. Interesantno je \u0161to su dane i vrijednosti pojedinih mjernih otpornika koje je potrebno koristiti za neka uobi\u010dajena mjerenja struja i napona toga doba.<\/span> <\/em><\/p>\n<\/a><\/p>\n
\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a>gdje je:<\/p>\n\n
\n<\/a><\/p>\n<\/a>Bakelitno-stakleni poklopac skale instrumenta lako se skida uklanjanjem tri mjedene matice u unutra\u0161njosti bakelitnog ku\u0107i\u0161ta.<\/span><\/em><\/p>\n<\/a>Skinuli smo i skalu, limeno zrcalo za kompenzaciju paralakse o\u010ditanja te mali grani\u010dnik krajnjeg polo\u017eaja kretanja kazaljke, nadaju\u0107i se da \u0107emo mo\u017eda prona\u0107i ispisanu kakvu datumsku ili sli\u010dnu tvorni\u010dku oznaku. Na \u017ealost, ni\u0161ta takvo nismo uo\u010dili.<\/em> <\/span><\/p>\n<\/a>Jedine oznake su one ispisane na skali, a iste ne otkrivaju puno o godini nastanka na\u0161eg primjerka instrumenta koja bi mogla biti u bilo kojem razdoblju od cca 1930-1950. godine.<\/em><\/span><\/p>\n<\/a>Iako na internetu mo\u017eete na\u0107i puno fotografija mjernih instrumenta i kompleta Mavometer Gossen, nigdje nema prikaza samog mjernog sistema koji se krije ispod skale. \u0160teta je posjedovati jedan ovakav gotovo 100 godina star mjerni instrument, a ne zaviriti u tehnologiju toga doba, posebice jer je dovoljno minimalno opreza i pa\u017enje da se ovaj instrument rastavi i sastavi bez ikakvih tragova koji bi naru\u0161ili njegovu autenti\u010dnost.<\/span> <\/em><\/p>\n