![\"\"](\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2022\/02\/supersonic_77_01.jpg\")
<\/a><\/p>\n <\/p>\n O japanskoj tvrtki Supersonic ltd. te\u0161ko je izvu\u0107i neke nedvojbene podatke jer je “supersonic” \u010desto kori\u0161ten naziv raznih proizvo\u0111a\u010da i marki radio ure\u0111aja \u0161iroke potro\u0161nje u razdoblju od 1950-tih godina do danas. Uz oznaku japanskog proizvo\u0111a\u010da Supersonic ltd. vidimo i broj odobrenja njema\u010dkog Sredi\u0161njeg tehni\u010dkog ureda za telekomunikacije (FTZ – Fernmeldetechnische Zentralamt). Mo\u017eemo zaklju\u010diti da je na\u0161 ure\u0111aj proizveden krajem 1970-tih godina u Japanu, a zatim uvezen u tada\u0161nju SR Njema\u010dku gdje je vjerojatno kupljen od strane nekog na\u0161eg gastarbajtera.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Za Radio kasetofon SUPERSONIC 77 nemamo nikakvih podataka, pa da vidimo \u0161to mo\u017eemo zaklju\u010diti sa prednje plo\u010de. Prema skali i sklopkama jasno se uo\u010dava kako je rije\u010d o radio prijemniku sa \u010detiri prijemna opsega:<\/p>\n Osim gumba za odabir prijemne frekvencije (radio postaje) ugra\u0111ene su jo\u0161 dvije funkcije kontrole radio prijemnika na UKV FM podru\u010dju. To je sklopka za izbor izme\u0111u STEREO i MONO prijema, te sklopka za uklju\u010divanja automatske frekvencijske kontrole (AFC).<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n AFC je \u010desta funkcija na FM prijemnicima iz 1970-tih godina kada lokalni FM UKV oda\u0161ilja\u010di uglavnom jo\u0161 nisu bili tehnolo\u0161ki visoko razvijeni. Ovo se najvi\u0161e o\u010ditovalo u njihovoj frekvencijskoj nestabilnosti pa bi tijekom oda\u0161iljanja nose\u0107a frekvencija znala bje\u017eati nekoliko (desetaka) kHz, naj\u010de\u0161\u0107e zbog promjene temperaturnih uvjeta rada oda\u0161ilja\u010da. Tako je primarna namjena AFC funkcije na prijemniku bila automatsko pode\u0161avanje na to\u010dnu frekvenciju prijemne radio postaje u slu\u010daju ofseta iste, no ova funkcija tako\u0111er olak\u0161ava i precizno ru\u010dno uga\u0111anje prijemnih frekvencija. Elektri\u010dki gledano to je obi\u010dno povratna veza razlike napona iz FM demodulatora (faznog diskriminatora) na varikap diodu u krugu lokalnog oscilatora FM prijemnika.<\/p>\n Ista 3-polo\u017eajna sklopka koja na FM prijemu ima funkciju uklju\u010denja ili isklju\u010denja AFC-a (ON\/OFF\/ON), na AM prijemnim opsezima ima OSC funkciju (.\/..\/…). Ovo je funkcija promjene frekvencije bias oscilatora kasetofona. Bias oscilator koristi se za predmagnetiziranje tonske glave i napajanje glave za brisanje prilikom snimanja i obi\u010dno radi na frekvenciji 40 kHz i vi\u0161e. Problem nastaje kada se preko kasetofona \u017eeli snimati radio program sa AM radio podru\u010dja. Tada vi\u0161i harmonici uklju\u010denog kasetofonskog bias oscilatora mogu upasti u podru\u010dje rada sklopova tunera AM prijemnika te izazivati ne\u017eeljene modulacije istog \u0161to u kona\u010dnici rezultira sna\u017enim smetnjama (pi\u0161tanje) u demoduliranom i snimljenom audio signalu. Na\u0161 kasetofon je stoga opremljen sklopkom kojom se frekvencija bias oscilatora kasetofona mo\u017ee pomaknuti na tri razli\u010dite frekvencije, odnosno odabrati ona koja ne\u0107e stvarati smetnje na trenutno odabranoj prijemnoj radijskoj frekvenciji.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Kasetofon je tako\u0111er opremljen funkcijom prilagodbe uvjeta snimanja i reprodukcije na dva naj\u010de\u0161\u0107a tipa kasetnih traka: NORMAL \u0161to se odnosi na standardne \u017eeljezo-oksidne trake (Type-I ili Fe2O3) te CrO2 \u0161to se odnosi na ne\u0161to kvalitetnije tzv. \u201chigh-bias\u201d krom-oksid trake (Type-II) kojima se posti\u017ee manji \u0161um i linearniji frekvencijski odziv na vi\u0161im audio frekvencijama.<\/p>\n Za snimanje Type-II traka potreban je 2,5 puta ve\u0107i napon bias-oscilatora od Type-I traka i u praksi je to oko 35V za Type-I kasete i oko 90V za Type-II kasete. Tako\u0111er, svaki tip kasete ima definiranu ne\u0161to druga\u010diju amplitudno-frekvencijsku karakteristiku zapisa kako bi se maksimalno smanjili gubici u pojedinim frekvencijskim podru\u010djima i postigao \u0161to bolji odnos signal\/\u0161um. Stoga je za vjernu reprodukciju potrebno za svaki tip kasete uklju\u010diti ne\u0161to druga\u010diji audio filtar (ekvilajzer) kako bi se ta karakteristika linearizirala. Proizvo\u0111a\u010di su odredili da vremenska konstanta za Type-I kazete iznosi 120 \u03bcs, dok je za ostale tipove kaseta postavljena na ni\u017eu vrijednost od 70 \u03bcs. To zna\u010di da \u0107e u na\u0161em slu\u010daju kod odabira Type-I kaseta bias-napon kod snimanja iznositi 35V, a kod reprodukcije \u0107e biti uklju\u010den ekvilajzer sa vremenskom konstantom od 120 \u03bcs. Isto tako, ako se odabere Type-II kaseta onda \u0107e bias-napon kod snimanja iznositi 90V, a kod reprodukcije \u0107e biti uklju\u010den ekvilajzer sa vremenskom konstantom od 70 \u03bcs. Naravno, ove vrijednosti se mogu i malo razlikovati ovisno o vrsti upotrijebljenih magnetskih glava, no za to\u010dne podatke morali bi svakako imati i originalnu servisnu dokumentaciju.<\/p>\n Kasetofon je nadalje opremljen ru\u010dnom ili automatskom kontrolom razine signala za snimanje (MANUAL\/ALC) te sa dva kondenzatorska mikrofona (svaki za jedan stereo kanal) ukoliko \u017eelimo na kasetu snimati vanjske zvukove.<\/p>\n Ugra\u0111ena su dva vi\u0161efunkcionalna analogna mjera\u010da\/indikatora. Oni mogu raditi kao stereo mjera\u010di ja\u010dine audio signala (VU-metri) kod snimanja i reprodukcije, a osim toga na lijevom instrumentu se mo\u017ee o\u010ditati napon baterija (BATT) dok se na desnom instrumentu mo\u017ee o\u010ditati ja\u010dina prijemnog RF signala (TUNING).<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n \u0160to se ti\u010de izlaznog stereo audio poja\u010dala, vidimo da je opremljeno standardnim VOLUME, TONE i BALANCE potenciometrima. No osim jednostavne kontrole boje tona koju \u010dini potenciometar za izdizanje visokih ili niskih tonova (LOW-HIGH) tu je i sklopka LOUDNESS. Ova sklopka uklju\u010duje poseban tonski filtar koji je dizajniran tako da frekvencijsku karakteristiku poja\u010dala poku\u0161a prilagoditi frekvencijskoj karakteristici ljudskog uha. Znamo da ljudsko uho ne reagira na sve \u010dujne frekvencije jednako, odnosno zvukove istih ja\u010dina na razli\u010ditim frekvencijama ne \u010dujemo jednako glasno (Fletcher Munsonova krivulja). Tako se pod nazivom LOUDNESS na Hi-Fi audio ure\u0111ajima obi\u010dno podrazumijeva filter koji uzdi\u017ee ni\u017ee i vi\u0161e frekvencije audio opsega kako bi se glasno\u0107a pojedinih frekvencija prilagodila osjetljivosti ljudskog uha na iste.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Sa zadnje strane nalaze se nekada standardne ulazne DIN priklju\u010dnice za spajanje vanjskog mikrofona, gramofona ili magnetofona te izlazne priklju\u010dnice za spajanje vanjskih stereo zvu\u010dnika. U antenskom dijelu mogu se spojiti vanjske antene za UKV FM i kratkovalno podru\u010dje, a tu je i sklopka LOCAL\/DX za promjenu ulazne osjetljivosti prijemnika (lokalne ili udaljene radio postaje) na kratkovalnom podru\u010dju. Napajanje ure\u0111aja mo\u017ee biti mre\u017eno (110\/220 V), baterijsko (“D” veli\u010dina, 6 x 1,5 V) ili nekim vanjskim izvorom istosmjernog napona od 9 V.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Kod na\u0161eg primjerka radio kasetofona SUPERSONIC 77 uo\u010deno je nekoliko kvarova:<\/p>\n O\u010dito je prvo potrebno otkloniti ove kvarove da vidimo da li jo\u0161 ne\u0161to ne radi kako treba. Pa zapo\u010dnimo sa rastavljanjem ku\u0107i\u0161ta.<\/p>\n <\/p>\n Elektronika je kao \u0161to se vidi smje\u0161tena na dvije tiskane plo\u010dice: na jednoj plo\u010dici su komponente radio prijemnika, a na drugoj plo\u010dici su komponente stereo pretpoja\u010dala i poja\u010dala, krugovi bias oscilatora kasetofona, poja\u010dala za VU-metre i drugi sklopovi.<\/p>\n Uo\u010dava se puno prljav\u0161tine u cijeloj unutra\u0161njosti ure\u0111aja kao i tragovi korozije na metalnim dijelovima sklopki, potenciometara i mehanizma kasetofona. Neke kontrole se te\u0161ko pokre\u0107u, a neke su skroz blokirane. O\u010dito da je ure\u0111aj dugo vremena stajao zapu\u0161ten i neza\u0161ti\u0107en od talo\u017eenja prljav\u0161tine i kondenzacije vlage. Ve\u0107 sada je jasno da popravak ovog radio-kasetofona zahtijeva potpunu restauraciju svih pokretnih kontrola i mehanizama. Svaku sklopku i potenciometar potrebno je rastaviti, o\u010distiti, te ponovno podmazati i sastaviti. Isto vrijedi i za kompletan mehanizam kasetofona, uklju\u010duju\u0107i i zamjenu pogonskih gumica.<\/p>\n Prskanje sprejevima koji otapaju hr\u0111u i masno\u0107e (razni kontakt sprejevi, WD-40 i sli\u010dno) ne\u0107e imati potpun i trajan u\u010dinak. Otapalo ne mo\u017ee prodrijeti na sve kontakte u unutra\u0161njosti, a ako i u tome uspijemo, otopljena prljav\u0161tina i stara stvrdnuta maziva i dalje \u0107e ostati u unutra\u0161njosti, elektri\u010dki degradirati kontaktne povr\u0161ine i vrlo brzo se ponovno skoriti na njima.<\/p>\n S prakti\u010dne strane gledano, odlemljivanje, rastavljanje i \u010di\u0161\u0107enje svake sklopke nije lak ni brz posao, a vrlo lako se mo\u017ee dogoditi mehani\u010dki lom ili puknu\u0107e nekog dijela sklopke nakon \u010dega se ista vi\u0161e ne\u0107e mo\u0107i ponovno dovesti u funkciju. Isto vrijedi i za potenciometre. Vi\u0161epolne slo\u017eene sklopke za prebacivanje radio opsega i za prebacivanje na\u010dina rada NF poja\u010dala (radio\/kasetofon) posebno su komplicirane za rastavljanje i njih je bez prijeke potrebe najbolje ne dirati.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Radio prijemnik<\/strong><\/p>\n <\/p>\n Tiskana plo\u010dica radio prijemnika: strana s elementima lijevo i strana s tiskanim vezama desno. Dijagonalno po sredini smje\u0161tena je vi\u0161epolna sklopka za prebacivanje prijemnih opsega. Desno od sklopke su elementi AM i FM tunera, a lijevo od sklopke slijede MF poja\u010dala, AM i FM demodulatori te stereo dekoder. Prijemnik svakako sadr\u017ei i krugove za AGC, AFC i poja\u010dalo za S-metar no samo promatranjem plo\u010dice te\u0161ko \u0107emo detektirati gdje su ti krugovi smje\u0161teni.<\/span> <\/em><\/p>\n <\/p>\n Radio prijemnik sadr\u017ei dva integrirana kruga:<\/p>\n Oba ova integrirana kruga nalazimo ugra\u0111ene u razli\u010dite radio prijemnike uglavnom japanskih i evropskih proizvo\u0111a\u010da potro\u0161a\u010dke elektronike iz razdoblja od 1970-tih do 1990-tih godina. Stereo demodulator LA3350 je PLL tipa, a to je u biti integrirani matri\u010dni stereodekoder kod kojeg se regeneriranje pomo\u0107nog nosioca 38 kHz obavlja PLL postupkom. Za dekodiranje stereo signala u prijemniku (razdvajanje na lijevi i desni kanal) koristi se vi\u0161e postupaka (dekoder anvelope, matri\u010dni dekoder, dekoder sa sklopkom, PLL dekoder) koji se me\u0111usobno razlikuju po na\u010dinu dekodiranja (frekvencijski ili vremenski multipleks), no svi koriste pilot frekvenciju od 19 kHz (naj\u010de\u0161\u0107e udvostru\u010denu na originalnu potisnutu nose\u0107u frekvenciju od 38 kHz) kako bi razdvojili prijenosne pojaseve zbroja i razlike dva stereo kanala. Princip rada integriranog matri\u010dnog stereodekodera opisali smo u objavi Clarion Compo Car Stereo G-501<\/a>. Integrirana MF poja\u010dala unutar LA1201 sadr\u017ee samo tranzistore tako da im je potrebno dodati vanjske selektivne MF transformatore za AM i FM. MF su vrlo vjerojatno na standardnih 10,7 MHz (FM) i 455 kHz (AM). Nismo zamijetili nikakve dodatne kerami\u010dke ili kristalne MF filtre za postizanje bolje selektivnosti MF dijela, no oni su do 1970-tih godina zapravo rijetko ugra\u0111ivani u ovakvu klasu radio prijemnika.<\/p>\n Kako je uobi\u010dajeno za to razdoblje, AM i FM tuneri su tranzistorski, za FM demodulaciju se koristi neka od izvedbi faznog diskriminatora ili ratio-detektora, a za AM demodulaciju dioda sa filtarskim kondenzatorom. \u00a0Na plo\u010dici smo izbrojili desetak tranzistora od \u010dega ve\u0107ina vjerojatno otpada na AM i FM tunere sa ulaznim RF poja\u010dalima.<\/p>\n U na\u0161em slu\u010daju sam prijemnik je ispravan, no skoreno staro mazivo sklopke za prebacivanje radio opsega potpuno je blokiralo njezin rad. Potrebno je odlemiti desetke vodova i tiskanih lemnih mjesta da bi se ova sklopka uop\u0107e izvadila sa plo\u010dice, a onda je upitno do koje razine ju je mogu\u0107e sigurno dalje rastavljati da se pristupi \u010di\u0161\u0107enju samih kliznih kontakata. Mehani\u010dki smo uspjeli odlijepiti i malo “razraditi” kliza\u010d ove sklopke, te ako se poka\u017ee funkcionalnim ne\u0107emo i\u0107i u daljnje rastavljanje iste.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Audio stereo poja\u010dalo<\/strong><\/p>\n <\/p>\n Na plo\u010dici mo\u017eemo jasno uo\u010diti dva identi\u010dna poja\u010dala, svako za jedan stereo kanal. Zapravo, svaki kanal se sastoji od tri funkcijska poja\u010dala: pretpoja\u010dalo za reprodukciju sa tonske glave, poja\u010dalo za snimanje preko tonske glave i zvu\u010dni\u010dko audio poja\u010dalo.<\/p>\n Prema upotrijebljenim elementima mo\u017eemo zaklju\u010diti da se zvu\u010dni\u010dko audio poja\u010dalo sastoji od tri stupnja: pretpoja\u010dalo, driver poja\u010dalo i izlazno poja\u010dalo. Ovo je zapravo poja\u010dalo u protufaznom “push-pull” spoju sa transformatorima \u0161to je vrlo karakteristi\u010dno za dizajn poja\u010dala snage na ure\u0111ajima do kraja 1970-tih godina. Ovakva poja\u010dala ve\u0107 smo u nekoliko navrata opisivali u na\u0161im objavama. Lijepo se uo\u010davaju dva ne\u0161to ve\u0107a izlazna transformatora pored kojih su na hladilima montirana dva izlazna tranzistora. Ovi transformatori dvije zasebno poja\u010dane pozitivne i negativne komponente audio signala ponovno spajaju u jedan cjeloviti izmjeni\u010dni audio signal. Manji pogonski (driver) transformatori imaju ulogu okretanja jedne faze signala kako bi se izbjegla potreba za upotrebom komplementarnih parova izlaznih tranzistora (NPN\/PNP) koji su do 1970-tih godina jo\u0161 uvijek bili rijetki. Pretpoja\u010dalo osigurava potrebnu razinu signala dobivenog iz radio demodulatora\/dekodera, odnosno kasetofonske tonske glave i ovdje je izvedeno potpuno tranzistorski.<\/p>\n Tre\u0107i par transformatora pak sasvim sigurno pripada poja\u010dalima za snimanje (dovo\u0111enje poja\u010danog audio signala na tonsku glavu tijekom snimanja). Naime, kod jednostavnijih kasetofonskih snima\u010da obi\u010dno se audio poja\u010dalo koje poja\u010dava zvuk za zvu\u010dnih kod reprodukcije, u obrnutom smjeru tako\u0111er koristi i kao poja\u010dalo za snimanje. Kod na\u0161eg ure\u0111aja to nije mogu\u0107e jer tijekom snimanja moraju biti aktivna oba poja\u010dala, kako ono za magnetofonsku glavu tako i ono za paralelnu reprodukciju onog \u0161to se snima na zvu\u010dnike. Poja\u010dala za snimanje obi\u010dno sadr\u017eavaju 3-4 stupnja tranzistorskog poja\u010danja, a transformator je samo izlazni element za prilagodbu impedancije na tonsku glavu.<\/p>\n Osim opisana dva zasebna para poja\u010dala (za snimanje i za zvu\u010dnike), na plo\u010dici se sasvim sigurno nalazi i par tranzistorskih pretpoja\u010dala za poja\u010danje signala iz tonske glave prilikom reprodukcije. Tako\u0111er, mali transformator u donjem desnom kutu (sli\u010dan MF transformatoru) je u krugu bias-oscilatora.<\/p>\n Dvije duga\u010dke sklopke slu\u017ee za preklapanje ulaza i izlaza odgovaraju\u0107ih poja\u010dala, bias-oscilatora te tonskih glava, ovisno o na\u010dinu rada ure\u0111aja: radio prijem, reprodukcija sa kasetofona, snimanje preko kasetofona, reprodukcija ili snimanje preko vanjskih ure\u0111aja. I ove sklopke su ve\u0107 bile slijepljene te ih je bilo potrebno mehani\u010dki razraditi.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Vlasnik ovog radio-kasetofona sre\u0107om ima realna o\u010dekivanja te \u0107e biti dovoljno ako dovedemo u funkciju samo rad FM radio prijemnika. Nakon \u0161to smo deblokirali sklopke za radio opsege i prebacivanja poja\u010dala, kr\u010danje kod uga\u0161enog ure\u0111aja se malo smanjilo no i dalje imamo negdje ne\u017eeljeni kontakt koji propu\u0161ta napon na izlazno poja\u010dalo kad bi ono trebalo biti uga\u0161eno.<\/p>\n Najizgledniji problem bi mogao biti u krugu mikrosklopki koje uklju\u010duju potrebna napajanja kad se pritisne neka od pogonskih kontrola kasetofona (PLAY\/FWD\/REW). Na mehanizmu smo na\u0161li dvije takve mikrosklopke: jedna koja uklju\u010duje rad pogonskog elektromotora i jedna koja uklju\u010duje rad kasetofonskih poja\u010dala. Iako je \u010ditav mehanizam kasetofona pra\u0161njav i djelomi\u010dno korodirao ove dvije sklopke definitivno razdvajaju kontakte kad kazetofon nije uklju\u010den. O\u010dito da problem nije u mikrosklopkama kasetofona.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Slijede\u0107i krivac mo\u017ee biti sama sklopka TAPE\/RADIO. Uobi\u010dajeno za ve\u0107inu sli\u010dnih radio-kasetofona iz 1970-tih godina, tiskane plo\u010dice me\u0111usobno nisu povezane razdvojivim konektorima nego trajno zalemljenim \u017eicama koje su minimalne potrebne du\u017eine i uz to jo\u0161 me\u0111usobno uvezane u snopove. Vidimo da plo\u010dicu sa sklopkama jedva mo\u017eemo donekle izokrenuti od \u0161ume \u017eica kojima je povezana sa ostalim komponentama ure\u0111aja.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n S obzirom da nemamo nikakvu elektroni\u010dku shemu potrebno je puno napora da se u ovakvoj monta\u017ei razazna koja \u017eica vodi na koje sklopove. Nakon \u0161to smo odlemili neke \u017eice da bi dobili kakav-takav pristup donjoj strani plo\u010dice sa tiskanim vezama, odmah se uo\u010dila neka nelogi\u010dnost u spojevima. Naime, sklopka TAPE\/RADIO sastoji se od \u010detiri 3-pinska izmjeni\u010dna segmenta. Nama je najzanimljiviji gornji lijevi segment (606, 607, 602) koji uklju\u010duje glavno napajanje.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n U polo\u017eaju RADIO kontakti 607 i 602 su spojeni i sklopovi radio prijemnika dobivaju napajanje. U polo\u017eaju TAPE spojeni su kontakti 607 i 606, a po\u0161to 606 nije spojen nigdje onda je napajanje isklju\u010deno. Me\u0111utim, paralelno kontaktima 607 i 602 spojena je mikrosklopka kasetofona, pa \u010dim se aktivira neka pogonska tipka kasetofona uklju\u010diti \u0107e se i napajanje.<\/p>\n Ono \u0161to je vrlo \u010dudno, to je \u0161to su kontakti 602 i 607 me\u0111usobno prelemljeni. Time je premo\u0161tena mikrosklopka kasetofona te \u0107e ure\u0111aj uvijek dobivati napajanje, kako u polo\u017eaju RADIO tako i u polo\u017eaju TAPE. O\u010dito da je netko ve\u0107 poku\u0161ao popraviti ovaj ure\u0111aj, odnosno neispravni segment sklopke zadu\u017een za preklapanje glavnog napajanja. Vide se i masni tragovi nekog kontakt spreja, pa kad to nije pomoglo kontakti sklopke napajanja su kratko spojeni. Time se radio mogao paliti i gasiti jedino izvla\u010denjem mre\u017enog kabla iz uti\u010dnice. Sada je jasno za\u0161to smo uz radio-kasetofon dobili mre\u017eni kabao sa ugra\u0111enim prekida\u010dem, pa se radio palio kao kakva stolna svjetiljka.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Ommetrom smo potvrdili da segment sklopke zadu\u017een za preklapanje napajanja ne radi tako da ne preostaje drugo nego poku\u0161aj popravka iste. Originalnu sklopku ovog tipa sasvim sigurno nigdje ne\u0107emo na\u0107i, a poku\u0161aj ugradnje neke druge sli\u010dne sklopke sa 4×3 kontakta mogao bi biti vrlo problemati\u010dan zbog vrlo malo slobodnog monta\u017enog prostora i velikog broja tiskanih vodova te zasebnih \u017eica koje su lemljene izravno na kontakte. Sklopka u na\u010delu preklapa dvije audio linije (stereo signal) i dvije naponske linije \u0161to i nije tako komplicirano, no zbog tijesnog i jako ograni\u010denog prostora bilo kakve improvizacije koje se razlikuju od originala zahtijevaju grube zahvate na postoje\u0107oj tiskanoj plo\u010dici i dijelu plasti\u010dnog ku\u0107i\u0161ta.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Evo kako izgleda na\u0161a sklopka izlemljena sa tiskane plo\u010dice. Nakon \u0161to smo ju rastavili odmah se uo\u010dava i problem sa istom. Kontaktni kliza\u010d jednog od \u010detiri segmenta je djelomi\u010dno potrgan i takav kliza\u010d svakako ne mo\u017ee ostvariti potrebni kontakt. No osim toga, mo\u017ee se primijetiti i zna\u010dajno tro\u0161enje ve\u0107ine kontakata na bo\u010dnim stranama, gdje ih poluga za preklapanje gura na jednu ili drugu stranu. U jednom trenutku, zbog istro\u0161enosti tih bo\u010dnih strana klizni kontakti prilikom prebacivanja vi\u0161e ne\u0107e biti pozicionirani to\u010dno na fiksne kontakte \u0161to \u0107e uzrokovati nove probleme.<\/p>\n <\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n
\n\n
<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n
\n\n
<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n
\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n\n
\n<\/a>Tiskana plo\u010dica audio stereo poja\u010dala: strana s elementima lijevo i strana s tiskanim vezama desno.<\/span> <\/em><\/p>\n<\/a><\/p>\n
\n<\/a>Mikrosklopke na mehanizmu kasetofona: za uklju\u010denje pogonskog elektromotora (lijevo) i za ukljku\u010denje glavnog napajanja poja\u010dala (desno).<\/em><\/span><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a>Dostup tiskanim vezama i kontaktima sklopke vrlo je ograni\u010den velikim brojem razli\u010ditih \u017eica koje se sa pinova sklopke granaju na razne sklopove ure\u0111aja. Samo za elektri\u010dnu provjeru sklopki potrebno je prili\u010dno spretnosti, a za demonta\u017eu istih nu\u017eno je prvo odlemiti ve\u0107inu \u017eica sa donje strane plo\u010dice.<\/span> <\/em><\/p>\n<\/a>Me\u0111usobno prelemljeni kontakti 607 i 602 jasni su pokazatelj da je netko ve\u0107 poku\u0161avao popraviti ovaj ure\u0111aj jednostavnim kratkim spajanjem neispravnog segmenta sklopke RADIO\/TAPE. Ovo je rezultiralo time da se ure\u0111aj vi\u0161e nije mogao ugasiti preko te sklopke. Rje\u0161enje je osmi\u0161ljeno stavljanjem mre\u017ene sklopke na sam mre\u017eni kabao.<\/span><\/em><\/p>\n<\/a><\/p>\n
\n<\/a><\/p>\n