![\"\"](\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2022\/03\/ammann_as6_06.jpg\")
<\/a><\/p>\n <\/p>\n Tvrtka Ammann Lasertechnik AG osnovana je 1980. godine i bavila se proizvodnjom i prodajom mjernih, kontrolnih, niveliraju\u0107ih i sli\u010dnih laserskih ure\u0111aja primarno namijenjenima za gra\u0111evinsku industriju. Tvrtka je likvidirana 2014. godine nakon \u010dega je jedan od osniva\u010da, Thomas Ammann, osnovao novu tvrtku naziva Ammann Baulasertechnik GmbH koja je usko sura\u0111ivala sa tvrtkom Leica Geosystems. Tijekom 2021. godine tvrtku Ammann Baulasertechnik GmbH preuzela je \u0161vicarska korporacija GEOINFO.<\/p>\n Na koferu je tako\u0111er naljepnica njema\u010dkog dobavlja\u010da i servisera razli\u010dite gra\u0111evinske mjerne tehnike K\u00f6hler Vermessungstechnik GmbH. Ova tvrtka i danas prodaje cijevne laserske nivelire proizvo\u0111a\u010da Leica, Topcon i Quante.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Mjerni laseri za postavljanje cjevovoda naj\u010de\u0161\u0107e se prodaju pod komercijalnim nazivom “pipe laser” te svi izgledaju i rade na vrlo sli\u010dan na\u010din. To su samoniveliraju\u0107i laseri smje\u0161teni u valjkasto ku\u0107i\u0161te tako da se lako ume\u0107u u cijev cjevovoda. Na po\u010detak cjevovoda postavi se laser sa pode\u0161enim \u017eeljenim kutom nagiba (pada), a na kraj cijevi koju upravo postavljamo stavlja se plo\u010dica sa mjernom metom. Cijev se poravna tako da laser poga\u0111a sredi\u0161te mete.<\/p>\n Na\u0161 laserski nivelir za postavljanje cjevovoda AS 6 je jedan od prvih ure\u0111aja te vrste. Opremljen je osnovnim kontrolama za vertikalni i horizontalni pomak (offset) te LED displejom za grafi\u010dki i numeri\u010dki prikaz namje\u0161tenog pomaka (nagiba). U kompletu je daljinski upravlja\u010d na \u017eici, tri seta razli\u010ditih duljina no\u017eica kojima se laser prilago\u0111ava promjeru cijevi, mjerne mete sa nosa\u010dima i libelama te kabel za napajanje vanjskom baterijom.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n S obzirom da kabel za napajanje ima na svom kraju akumulatorske kleme mo\u017eemo pretpostaviti da se napaja istosmjernim naponom od 12 ili 24 V. Postepenim podizanjem napona uo\u010dili smo da sve funkcije prorade negdje na 10 V (paljenje LED displeja, rad-servo motora za samoniveliranje i paljenje lasera) tako da je nominalni napon napajanja vjerojatno 12 V. Ipak, na 12 V nismo uspjeli dobiti funkciju ru\u010dne kontrole upravljanja nagibom lasera ni preko tipaka ni preko daljinske sklopke. Mo\u017eda je potreban ve\u0107i napon (24 V) no to ne\u0107emo isprobavati napamet jer se mogu\u0107e radi i o nekoj unutra\u0161njoj neispravnosti sklopova ure\u0111aja. Radije \u0107emo ukloniti ku\u0107i\u0161te te pregledom komponenti za napajanje utvrditi nominalni napon napajanja.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Moderni ure\u0111aji ovog tipa imaju naravno be\u017ei\u010dne daljinske upravlja\u010de (IR ili radio), ugra\u0111ene interne punjive baterije i obi\u010dno intuitivne grafi\u010dke LCD displeje koji osim osnovnih vrijednosti pomaka u grafi\u010dkom i numeri\u010dkom obliku mogu prikazivati i neke druge izra\u010dune ili indikacije rada ure\u0111aja. Tako\u0111er, mogu\u0107e je da neki bolji moderni ure\u0111aji imaju i br\u017eu mehaniku za stabilizaciju i pomak laserske zrake, mo\u017eda i ve\u0107u to\u010dnost, ve\u0107i maksimalni kut stabilizacije i pomaka i tako dalje, no to ne mo\u017eemo provjeriti jer za ovaj na\u0161 ure\u0111aj nemamo apsolutno nikakve tvorni\u010dke podatke.<\/p>\n Recimo jo\u0161 samo da su ovakvi ure\u0111aji obi\u010dno opremljeni poluvodi\u010dkim (diodnim) laserom snage do najvi\u0161e 5 mW (klasa 3R) koji mo\u017ee projicirati lasersku to\u010dku upotrebljive vidljivosti do daljina cca 150-300 metara (ovisno o tipu ure\u0111aja i uvjetima njegove upotrebe). To\u010dnost projiciranja laserske to\u010dke obi\u010dno kre\u0107e u rangu \u00b15 mm na duljini od 100 m. U svakom slu\u010daju laserski niveliri za cjevovode su vrlo robusno napravljeni ure\u0111aji otporni na vanjske utjecaje (posebno vodu i prljav\u0161tinu) \u0161to se primarno i tra\u017ei od svakog gra\u0111evinskog instrumenta za terensku upotrebu.<\/p>\n <\/p>\n Pa zapo\u010dnimo sa rastavljanjem…<\/p>\n Na prednjoj plo\u010di uz tipkovnicu postavljene su dvije tiskane plo\u010dice. Na jednoj je mikroprocesor sa pripadaju\u0107im vanjskim memorijama i driverima, odnosno su\u010deljima (interface) za upravljanje vanjskim sklopovima te logi\u010dki krugovi za ulazno izlazne kontrole. Na drugoj plo\u010dici su LED displeji i pripadaju\u0107i driveri.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Evo popisa integriranih krugova na prvoj plo\u010dici:<\/p>\n Zanimljivo je da se koriste dvije vrste ROM memorije: EPROM i EEPROM. EPROM memorija se bri\u0161e osvjetljavanjem \u010dipa UV zrakama preko transparentnog prozor\u010di\u0107a na gornjoj strani ku\u0107i\u0161ta dok se EEPROM memorija bri\u0161e elektroni\u010dki (elektri\u010dnim impulsima) dakle jednako kako se i programira. Prozor\u010di\u0107 EPROM memorije se nakon programiranja obi\u010dno prekrije nekom neprozirnom naljepnicom kako bi se sprije\u010dilo eventulano djelovanje okolnog svjetlosnog zra\u010denja na povr\u0161inu memorijskog \u010dipa. EEPROM memorija je u 1990-tim godinama po\u010dela sve vi\u0161e zamjenjivati EPROM memorijske \u010dipove upravo zbog jednostavnijeg i br\u017eeg na\u010dina brisanja sadr\u017eaja memorije prije novog programiranja. Na\u0161 ure\u0111aj je primjer te prijelazne tehnologije gdje uz ugra\u0111en novi EEPROM nalazimo i jedan EPROM koji je odabran vjerojatno zbog jeftinih zaliha ili ni\u017ee cijene po koli\u010dini ugra\u0111ene memorije.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Na drugoj plo\u010dici su montirani samo driver \u010dipovi za LED displeje:<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Slijede\u0107e slike prikazuju laser sa pripadaju\u0107im opti\u010dkim, elektri\u010dnim i mehani\u010dkim komponentama za generiranje, stabilizaciju i kontrolu pomaka laserske zrake.<\/p>\n <\/p>\n Kao \u0161to vidimo rije\u010d je o preciznoj i kompleksnoj kombinaciji optike, mehanike i elektronike te raznovrsnih senzora, servo-motora i mikrosklopki te se svakako ne\u0107emo upu\u0161tati u rastavljanje ovog slo\u017eenog stroja. Postoje velike \u0161anse da nakon rastavljanja nikad vi\u0161e ne\u0107emo uspjeti vratiti sve na svoje mjesto jer elemente nije dovoljno samo sklopiti nego ih je potrebno i me\u0111usobno precizno podesiti. \u0160to se ti\u010de optike vrlo lako je zaprljati ili o\u0161tetiti osjetljive opti\u010dke elemente, a time je onda prakti\u010dno uni\u0161tena i funkcija \u010ditavog ure\u0111aja.<\/p>\n <\/p>\n Prvo \u0161to odmah primje\u0107ujemo to je ugra\u0111eni helij-neonski (He-Ne) tip lasera oznake LT2RB, proizvod \u0161vicarske tvrtke Medilas. Ova tvrtka je osnovana 1982. godine i bavi se proizvodnjom lasera primarno namijenjenih za medicinske ure\u0111aje, aparate i laboratorije. Nigdje nismo prona\u0161li tvorni\u010dke podatke za ovu konkretnu lasersku cijev no s obzirom na dimenzije od cca 180 x 30 mm vjerojatno nema snagu ve\u0107u od 1,5 mW. Daje intenzivno crveno svjetlo. Osim u laserske nivelire ova laserska cijev ugra\u0111ivala se i u druge gra\u0111evinske i geodetske mjera\u010de i instrumente, zatim u industrijske (stolne) \u010dita\u010de bar-kodova, holografske aparature i sli\u010dno.<\/p>\n Na laseru i njegovom DC\/DC pretvara\u010du nalaze se i kontakt podaci tvrtke Aerotech, kako sjedi\u0161ta u SAD-u tako i podru\u017enice u Njema\u010dkoj. Ova tvrtka osnovana je 1970. godine i bavi se proizvodnjom ure\u0111aja koji uklju\u010duju automatiku i preciznu kontrolu gibanja, pozicioniranja i mjerenja.<\/p>\n Desno na slici vidi se plo\u010dica kontrolera sklopova za pozicioniranje izlaznog kuta laserske zrake. Sadr\u017ei slijede\u0107e integrirane krugove:<\/p>\n <\/p>\n Prvi He-Ne laseri konstruirani su po\u010detkom 1960-tih godina i bili su me\u0111u prvim \u0161iroko kori\u0161tenim tipovima laserima. Kao laserski medij koristi se mje\u0161avina plinova helija i neona koji se pobu\u0111uju pomo\u0107u visokonaponskog izvora, a laserski efekt se posti\u017ee pomo\u0107u opti\u010dkog rezonatora. He-Ne laser najefikasnije radi u crvenom dijelu vidljivog spektra, no mogu\u0107e je posti\u0107i zra\u010denje i na drugim valnim duljinama koje daju zeleno, \u017euto i naran\u010dasto svjetlo, kao i u IC podru\u010dju. Snaga ovih lasera kre\u0107e se u rasponu 0,5 do 50 mW, a o\u010dekivani vijek trajanja mo\u017ee biti \u010dak i do 50 000 sati, sve ovisno o veli\u010dini laserske cijevi.<\/p>\n He-Ne laser sposoban je izravno emitirati kvalitetnu zraku u vidljivom djelu spektra koja ostaje fokusirana i na velikim udaljenostima. Svojevremeno je bio jeftin i jednostavan za proizvodnju, lako dostupan i kompaktan tip lasera koji je zahtijevao relativno jednostavno napajanje i u radu se nije jako zagrijavao. Najve\u0107i nedostatak He-Ne lasera je \u0161to su maksimalne snage koje se mogu njima posti\u0107i relativno male (do 50 mW) no unato\u010d tome je prona\u0161ao \u0161iroku upotrebu u industrijskim \u010dita\u010dima bar-kodova, ure\u0111ajima za mjerenje udaljenosti i polo\u017eaja, ure\u0111ajima za niveliranje, za \u010ditanje opti\u010dkih diskova, za lasersko printanje, zatim u holografiji, metrologiji, velocimetriji, vibrometriji, interferometriji, mikroskopiji te za razne opti\u010dke pokuse.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n U sredini se isti\u010de HP-ov opti\u010dki enkoder brzine za servo motor oznake HEDS-5310. Ovakve opti\u010dke enkodere za mjerenje brzine elektromotora danas mo\u017eemo vidjeti u gotovo svim ra\u010dunalnim pisa\u010dima. Desno vidimo plo\u010dicu napajanja He-Ne lasera. Radi se o DC\/DC pretvara\u010du koji istosmjerni napon 10-15 V pretvara u istosmjerni napon 1200-2000 V potreban za rad laserske cijevi. Me\u0111utim, ovo je samo radni napon koji je potreban za odr\u017eavanje ionizacije dok je napon paljenja laserske cijevi nekoliko puta ve\u0107i (oko 6000 V). Taj visoki napon potrebno je osigurati samo za po\u010detno paljenje cijevi (proboj elektri\u010dne iskre kroz plin) koje traje djeli\u0107 sekunde. Nakon toga je za odr\u017eavanje iskre dovoljan napon ne\u0161to ve\u0107i od 1000 V. Za male He-Ne lasere poput na\u0161eg potro\u0161nja struje je 3-5 mA dok za ve\u0107e lasere ona mo\u017ee iznositi do 20 mA.<\/p>\n Osim DC\/DC pretvara\u010da na plo\u010dici se nalazi Siemensov fototranzistorski opto-par SFH 610-4 preko kojeg se vjerojatno vr\u0161i upravljanje paljenjem lasera.<\/p>\n <\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a>Natpisna plo\u010dica na donjoj strani ku\u0107i\u0161ta lasera je vrlo pohabana te se nazire samo oznaka tipa AS 6 i godina proiozvodnje 1991.<\/em><\/span><\/p>\n
\n<\/a><\/p>\n<\/a>Promjer laserskog nivelira AS 6 je 140 mm. Na njemu su no\u017eice\/odstojnici du\u017eine 5 mm te je kao takav pripremljen za postavljanje u cijevi promjera 150 mm. U kompletu su jo\u0161 no\u017eice duljina 30, 55 i 80 mm za cijevi promjera 200, 250 i 300 mm. No\u017eice omogu\u0107avaju postavljanje nivelira unutar cijevi ukoliko se radi o podzemnim cjevovodima koji se odmah zatrpavaju, no tako\u0111er omogu\u0107avaju i postavljanje na vanjski rub cijevi, u kanal i sli\u010dno gdje se onda pomo\u0107u podesivih meta namjesti centar laserske to\u010dke.<\/span><\/em><\/p>\n<\/a>U opremi smo dobili i dvije mjerne mete sa nosa\u010dima opremljenim libelama. Manja meta je namijenjena za umetanje u cijevi do 300 mm, a ve\u0107a meta je za ve\u0107e cijevi i druge upotrebe.<\/span><\/em><\/p>\n<\/a>Sklopka za daljinsko upravljanje preko \u017eice i kabel za akumulatorsko napajanje ure\u0111aja.<\/span><\/em><\/p>\n
\n
\n<\/a><\/p>\n\n
<\/a><\/p>\n\n
<\/a><\/p>\n<\/a>Na vrp\u010dastom (flat) kablu prona\u0161li smo naljepnicu sa datumom proizvodnje.\u00a0 <\/em><\/span><\/p>\n
\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n\n
\n
\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n