![\"\"](\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2022\/04\/riz_50mhz_03.jpg\")
<\/a><\/p>\n <\/p>\n Tvornica RIZ (Radio industrija Zagreb) nastala je 1948. godine. Proizvodni program tvrtke zapo\u010det je proizvodnjom audio poja\u010dala i zvu\u010dnika, a slijedili su gramofoni, radio i TV prijemnici te srednjevalni radio oda\u0161ilja\u010di. RIZ je tako\u0111er imao vlastitu proizvodnju elektronskih cijevi i tranzistora. U 1970-tim godinama RIZ je ve\u0107 potpuno pre\u0161ao na tranzistorsku tehniku te pro\u0161iruje proizvodnju na primopredajnike za vojne potrebe i potrebe civilnih dr\u017eavnih slu\u017ebi, razvija nove modele komercijalnih RTV prijemnika i kazetofona, tako\u0111er proizvodi svoje modele osciloskopa i kalkulatora. Na vrhuncu proizvodnje RIZ je zapo\u0161ljavao 4000 radnika, a do 2020. godine proizvodnja tvrtke (RIZ-Oda\u0161ilja\u010di d.d.) svedena na KV i SV oda\u0161ilja\u010de, te brojila elektri\u010dne energije, kada je pokrenut ste\u010dajni postupak i za ovaj preostali ogranak tvrtke.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Ure\u0111aj naziva GENERATOR 50 MHz vjerojatno je namjenski izra\u0111en servisni signal generator za potrebe testiranja nekih RIZ-ovih ure\u0111aja tijekom procesa proizvodnje istih. Vidimo da je rije\u010d o vrlo jednostavnom ure\u0111aju koji generira RF signal na frekvenciji 50 MHz.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n \u010citav sklop se bazira na \u010detiri tranzistora. Ono \u0161to odmah zamje\u0107ujemo to je kristal sa oznakama 49600 i 159,50 te oznakom tipa CR-77\/U.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Ve\u0107 smo pisali u na\u0161im objavama da se kristali u praksi ozna\u010davaju na razli\u010dite na\u010dine. Naj\u010de\u0161\u0107e se upisuje stvarna osnovna frekvencija kristala, ponekad se upisuje overtonska (vi\u0161a harmoni\u010dna) frekvencija, a ponekad se upisuje ona frekvencija koja odgovara izlaznoj frekvenciji specifi\u010dnog kruga koji se bazira na predmetnom kristalu. Frekvencije se vrlo \u010desto upisuju u skra\u0107enom broj\u010danom obliku bez mjerne jedinice (kHz, MHz). Na nekim kristalima \u0107emo umjesto oznake frekvencije na\u0107i samo oznaku kanala nekog primopredajnika za koji je taj kristal predvi\u0111en. Stoga, ukoliko imamo neki kristal kojem ne znamo porijeklo ni o\u010dekivanu frekvenciju, a ista nije u cijelosti ispisana na tijelu kristala, te\u0161ko \u0107emo iz same oznake mo\u0107i zaklju\u010diti to\u010dnu frekvenciju kristala.<\/p>\n Ako se sad vratimo na\u0161em kristalu (49600, 159,50, CR-77\/U), znamo da se kristali tipa CR-77\/U izra\u0111uju za frekvencije u rasponu 17-62 MHz pa mo\u017eemo pretpostaviti da oznaka 49600 zna\u010di da na\u0161 kristal radi na osnovnoj frekvenciji od 49,600 MHz. No, otkuda onda urezana frekvencija od 159,50 MHz. Jedino logi\u010dko obja\u0161njenje za ovu frekvenciju nalazimo u tome da je ovdje rije\u010d o tre\u0107oj overtonskoj frekvenciji kristala (3 x 49,6 = 148,8 MHz) uve\u0107anoj za vrijednost naj\u010de\u0161\u0107e kori\u0161tene MF za FM radio ure\u0111aje od 10,7 MHz (148,8 + 10,7 = 159,5 MHz). Radi se dakle o frekvenciji koja se o\u010dekuje na izlazu iz nekog sklopa koji uklju\u010duje ovaj kristal (VHF superheterodinski primopredajnik za 2-metarsko podru\u010dje).<\/p>\n Sada znamo da se na\u0161 Generator 50 MHz bazira na kristalnom oscilatoru, no da bi saznali ulogu ostalih komponenti moramo nacrtati elektroni\u010dku shemu \u010ditavog sklopa. Krenimo s napajanjem.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Mre\u017eni transformator ima sekundarni namotaj od 24 V sa srednjim izvodom (2 x 12 V). Mre\u017ena indikacijska \u017earuljica (pilot lampa) spojena je na izvode od 12 V, a preko ispravlja\u010dke diode ispravlja se puni izmjeni\u010dni napon od 24 V. Tako dobivamo poluvalno ispravljen i kondenzatorom filtriran napon od 17 V. Ovaj napon dalje se vodi na tranzistorski stabilizator napona.<\/p>\n Stabilizator \u010dini otpornik od 1,5 k\u2126 te tranzistor BC219 i zener dioda. Postoje dva osnovna tipa tranzistorskih stabilizatora napona: serijski (tranzistor serijski spojen s tro\u0161ilom) i paralelni (tranzistor spojen paralelno s tro\u0161ilom). Do sada smo u na\u0161im objavama redovno sretali serijske tranzistorske regulatore napona i ovo je prvi sklop gdje smo nai\u0161li na paralelni tranzistorski regulator napona koji se zbog na\u010dina rada jo\u0161 naziva i shunt regulator. Tranzistor u ovom krugu vr\u0161i regulaciju izlaznog napona na na\u010din da preuzima na sebe onoliko struje da preostala struja kroz tro\u0161ilo daje konstantan napon (U=IR). Drugim rije\u010dima tranzistor se koristi kao promjenjivo optere\u0107enje koje tro\u0161i onaj vi\u0161ak struje koji bi uzrokovao porast napona na tro\u0161ilu. Time napon na tro\u0161ilu ostaje konstantan. Vidimo da tranzistor zapravo djeluje kao svojevrsni promjenjivi strujni shunt preko kojeg se vi\u0161ak struje odvodi na masu kako bi odr\u017eao konstantan napon na korisnom optere\u0107enju. Izlazni napon je jednak zbroju zener napona\u00a0 i BE napona tranzistora.<\/p>\n Oba tipa regulatora, serijski i paralelni, imaju svoje prednosti i nedostatke. Kod paralelnog regulatora znatan dio struje osim kroz tro\u0161ilo te\u010de i kroz sam regulator pa se na njemu tro\u0161i puno snage i stvaraju ne\u017eeljeni gubici. Stoga se paralelni regulatori obi\u010dno koriste za stabilizaciju napona samo na tro\u0161ilima vrlo male snage gdje je apsorbirana snaga zanemariva. Dobra je strana \u0161to paralelni regulatori sami po sebi \u010dine za\u0161titu od kratkog spoja (prevelike struje kroz tro\u0161ilo), no te\u0161ko je izvesti varijabilnu regulaciju izlaznog napona. Paralelni regulatori se zbog niske korisnosti i te\u017eeg dobivanja to\u010dno \u017eeljenog napona daleko rje\u0111e koriste u praksi od serijskih regulatora. Vidio sam ih u nekim pomo\u0107nim sklopovima za dobivanje referentnih napona (kod mjernih instrumenata), no nikad za stabilizaciju napona napajanja kao kod ovog na\u0161eg ure\u0111aja.<\/p>\n Nastavimo sa crtanjem sheme samog generatora RF signala…<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Odmah se uo\u010davaju tri osnovna sklopa: kristalni VF oscilator, NF oscilator i modulator. \u010cini se dakle da je na\u0161 ure\u0111aj dizajniran za generiranje fazno moduliranog RF signala frekvencije 50 MHz. No, krenimo redom.<\/p>\n Kristalni oscilator bazira se na prvom tranzistoru BF266 i vidimo da je rije\u010d o kristalnom oscilatoru sa titrajnim krugom (C1-L1). Titrajni krug se pode\u0161ava na frekvenciju kristala kako bi oscilacije bile najja\u010de. VF signal 50 MHz sa kristalnog oscilatora uzima se preko namota L2. Vidimo da je kristalni oscilator potpuno samostalan, radi na osnovnoj frekvenciji kristala, izlazna sprega je induktivna i modulacija se ne vr\u0161i na samom oscilatoru. Sve ovo osigurava vrlo stabilan rad VF oscilatora.<\/p>\n Donji sklop sa tranzistorom BF241 izgleda kao ina\u010dica RC oscilatora sa faznim pomakom. Znamo da je oscilator zapravo poja\u010dalo sa pozitivnom povratnom spregom. Signal doveden na bazu tranzistora izlazi na kolektoru poja\u010dan ali i fazno pomaknut za 180\u00b0. Kako bi ostvarili pozitivnu povratnu spregu i time oscilacije, dio signala sa izlaza moramo vratiti ponovno na ulaz (bazu) tranzistora, no taj signal mora biti u fazi sa ulaznim, dakle moramo ga ponovno zakrenuti za 180\u00b0. Ovo se posti\u017ee RC mre\u017eom i to obi\u010dno trostrukom gdje svaki stupanj zakre\u0107e fazu za 60\u00b0. U na\u0161em slu\u010daju iza baze tranzistora mo\u017eemo uo\u010diti te trostruke RC elemente preko kojih se signal sa kolektora vra\u0107a na bazu tranzistora, no donekle u netipi\u010dnom spoju. Posebno zbunjuje \u0161to je ovdje upotrijebljen VF tranzistor. Naime, RC oscilatori sa faznim pomakom u praksi stabilno rade do frekvencija cca 200 kHz, u najboljem slu\u010daju do 1 MHz, a preko toga se ve\u0107 obavezno javljaju ne\u017eeljene harmoni\u010dne oscilacije. Ovo bi po svemu sude\u0107i trebao biti NF (audio) oscilator modulacijske frekvencije ne ve\u0107e od 1 kHz, no isti u na\u0161em slu\u010daju ne radi i ne mo\u017eemo to prakti\u010dno provjeriti. Izvadili smo kristal i time isklju\u010dili bilo kakav utjecaj VF oscilatora, no ni u jednoj to\u010dki nismo potvrdili rad ovog NF oscilatora. Izlaz iz oscilatora vodi se na podesive RC filtre, diodu i mjernu to\u010dku gdje se prema natpisu mjeri istosmjerna komponenta napona od -3,2 V i izmjeni\u010dna od 0,55 Veff. S obzirom da RC oscilator ne radi nismo mogli ispitati funkciju trimer-potenciometara i pripadaju\u0107e sklopke, no sasvim sigurno se radi o regulaciji izlazne amplitude signala za dobivanje \u017eeljene dubine modulacije.<\/p>\n <\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n