![\"\"](\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2022\/06\/grundig_go15z_02.jpg\")
<\/a><\/p>\n <\/p>\n Tvrtku Grundig osnovao je proizvo\u0111a\u010d radio aparata Max Grundig odmah nakon rata 1945. godine. U po\u010detku je proizvodnja bila orijentirana na radio prijemnike, a ve\u0107 1952. godine Grundig proizvodi svoj prvi televizor i prijenosni magnetofon. Do sredine 1950-ih Grundig je postao najve\u0107i proizvo\u0111a\u010d radio aparata u Europi, a do kraja desetlje\u0107a ponuda tvrtke pro\u0161irena je na i sve druge audio ure\u0111aje potro\u0161a\u010dke elektronike (tranzistorski radio prijemnici, prijenosni magnetofoni, diktafoni, razni ku\u0107ni stereo audio ure\u0111aji i sli\u010dno). Grundig je 1957. godine stekao ve\u0107inski udio u tvrtkama za proizvodnju pisa\u0107ih strojeva Triumph i Adler, a od 1960-tih godina \u0161iri proizvodne pogone i izvan Njema\u010dke (Portugal).<\/p>\n U idu\u0107im desetlje\u0107ima sve do danas tvrtka Grundig je stalno u trendu sa najnovijom tehnologijama potro\u0161a\u010dke elektronike te je \u010desto prva u Evropi po proizvodima koji uklju\u010duju nove tehnologije. Tako ve\u0107 1960. godine Grundig plasira televizor sa mogu\u0107nostima VHF prijema i predstavlja prvi be\u017ei\u010dni ultrazvu\u010dni daljinski upravlja\u010d.\u00a0 Godine 1967. Grundig je predstavio kompaktni kasetofon, a nakon toga i kasetofon za automobile. Godine 1969. je proizveo prvo Hi-Fi poja\u010dalo s ugra\u0111enim ekvilajzerom za evropsko tr\u017ei\u0161te. U ranim 1970-im godinama uvodi kvadrofonski sistem reprodukcije stereo kanala. Slijede uspjesi u proizvodnji ku\u0107nih videorekordera i digitalnih radio satova s budilicom. U drugoj polovici 1970-tih godina Grundig ve\u0107 ima auto-radije sa automatskim tra\u017eenjem stanica, AM\/FM prijemom, dekoderom stanja u prometu i kasetofonom. U 1980-tim godinama nastavlja se proizvodnja video-rekordera sa najnovijim funkcijama (videotekst, prikaz polo\u017eaja trake u stvarnom vremenu), elektroni\u010dkih notesa, predstavljen je satelitski TV prijemnik i televizor u boji s tehnologijom 100 Hz. U 1990-tim godinama Grundig predstavlja svoj prvi DAB pilot prijemnik, prvi u svijetu predstavlja tehnologiju be\u017ei\u010dnog infra-crvenog prijenosa Hi-Fi signala i \u0161iri proizvodnju na be\u017ei\u010dne telefone. U proizvodnji televizora Grundig stalno slijedi nove tehnologije (interaktivna korisni\u010dka su\u010delja, ravni zaslon, smart TV s pristupom internetu), a 1998. godine lansira softver za prepoznavanje glasa pod nazivom Voice Office mobil za svoje digitalne diktafone. U 2000-tim godinama slijede MP3 i DVD ure\u0111aji, auto-navigacijski ure\u0111aji, a posljednjih deset godina Grundig je uz \u0161irok spektar potro\u0161a\u010dke elektronike pro\u0161irio asortiman i na ku\u0107anske aparate i bijelu tehniku.<\/p>\n \u0160to se ti\u010de mjernih i testnih ure\u0111aja za radio tehniku i elektroniku tvrtka Grundig je u po\u010detku bila primorana razviti vlastite mjerne instrumente. Tako su ve\u0107 1945. godine razvili svoj ispitiva\u010d elektronskih cijevi te svojevrsni univerzalni mjerni instrument Novatest za razli\u010dita mjerenja napona, struje, otpora i kapaciteta. Tijekom svojeg daljnjeg razvoja Grundig je preuzeo ili ostvario poslovne suradnje sa vi\u0161e srodnih tvrtki te je ubrzo proizvodio gotovo sve vrste mjernih i testnih ure\u0111aja za elektroniku: pojedina\u010dne ili kombinirane instrumente za mjerenje napona, struje, otpora, kapaciteta i drugih elektri\u010dnih veli\u010dina poput impedancije, rezonancije (grid-dip), frekvencije i sli\u010dno. Tako\u0111er, proizvodili su se i specijalizirani laboratorijski i testni ure\u0111aji za razvoj i proizvodnju televizora, radija i audio ure\u0111aja, kao i mjera\u010di za pode\u0161avanje na satelitske i TV signale. Grundig je lansirao i svoje modele razli\u010ditih generatora audio, video i RF signala te voblera, zatim osciloskopa, te ispitiva\u010da elektronskih cijevi, tranzistora i dioda. Naravno razvijeni su i razli\u010diti izvori laboratorijskih napajanja te druga sli\u010dna oprema za elektroni\u010dka istra\u017eivanja, ispitivanja i testiranja. U razdoblju od 1945-1990. godine mjerna oprema iz Grundiga pro\u0161la je razvoj od analognih cijevnih ure\u0111aja do digitalne visoko integrirane tehnologije.<\/p>\n \u0160to se ti\u010de vlasni\u0161tva, jo\u0161 od 1972. godine dionice Grundiga polako po\u010dinje prikupljati tvrtka Philips Electronics, koja je do 1984. preuzela poslovno upravljanje kompanijom, a do 1993. godine je stekla i potpunu ekonomsku kontrolu nad Grundigom. Grundig1998. godine raskida partnerstvo sa tvrtkom Philips zbog njezine prevelike dominacije, a zatim je 2003. godine, zbog nastalih promjena na tr\u017ei\u0161tu, bio prisiljen pokrenuti ste\u010dajni postupak. Gotovo svi pogoni Grundiga su nakon uspje\u0161nih pregovora ipak uspjeli pre\u017eivjeti ste\u010daj te nastavljaju nositi naziv Grundig (Grundig Intermedia, Delphi Grundig, Grundig Car Inter Media System GmbH, Grundig SAT Systems GmbH, Grundig Business Systems GmbH). Godine 2007. Grundig Intermedia GmbH postaje dio turske kompanije Ar\u00e7elik A.\u015e., proizvo\u0111a\u010da bijele tehnike u vlasni\u0161tvu Koc Holdinga, koji obuhva\u0107a deset brandova: Ar\u00e7elik,\u00a0Beko, Grundig,\u00a0Blomberg,\u00a0Elektrabregenz, Arctic, Leisure, Flavel, Defy i Altus.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Osciloskop Grundig GO 15Z je dvokanalni analogni osciloskop za frekvencije do 15MHz i vertikalne osjetljivosti 5 mV\/cm. Maksimalni napon koji mo\u017eemo dovesti na ulazne priklju\u010dnice je 250 V. Opremljen je samo osnovnim kontrolama koje su pregledno grupirane i ozna\u010dene bojama \u0161to ga \u010dini jednostavnim za rukovanje te posebno pogodnim za edukacijske svrhe. Od specifi\u010dnosti mo\u017eemo samo izdvojiti predefinirano okidanje vremenske baze na najbolji prikaz kompozitnog video signala (TV TRIGGER) te veliki ekran sa mre\u017eom 10×8 cm (ugra\u0111ena je osciloskopska cijev D13-620GH promjera 13 cm).<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Sklopovi osciloskopa montirani su na tri tiskane plo\u010dice \u0161to vrlo pregledno prikazuje originalna tvorni\u010dka blok shema.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Plo\u010dica sa elementima generiranja i kontrole vremenske baze, visokonaponskog DC\/DC pretvara\u010da za pogon CRT cijevi i izlaznih otklonskih poja\u010dala.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Plo\u010dica sa elementima ulaznih vertikalnih otklonskih poja\u010dala i elementima za ispravljanje i stabilizaciju napona napajanja.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Plo\u010dica sa mre\u017enim transformatorom i konektorima mati\u010dne plo\u010de.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Na\u0161 osciloskop do\u0161ao je u prili\u010dno zapu\u0161tenom stanju, vidljiva su manja o\u0161te\u0107enja plasti\u010dnog dijela ku\u0107i\u0161ta, mre\u017eni kabao je odrezan. Unutra\u0161njost je tako\u0111er prili\u010dno zaprljana, elektrolitski kondenzatori za filtriranje napajanja stari preko 40 godina ne ulijevaju povjerenje u pouzdan rad.<\/p>\n Ugraditi \u0107emo stoga mre\u017eni kabao i zamijeniti elektrolitske kondenzatore te vidjeti daje li na\u0161 osciloskop ikakve znakove \u017eivota.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Osim \u0161to svijetli kontrolna LED osciloskop ne daje druge znakove \u017eivota. Prvo provjeravamo napajanja:<\/p>\n Detektirali smo sve napone osim napona od -15 V. Utvr\u0111eno je da je neispravan mosni diodni punovalni ispravlja\u010d (Graetz). Nakon zamjene istog napon od -15 V je dobiven, no na ekranu CRT cijevi i dalje nema nikakvog prikaza ni u jednom modu rada osciloskopa.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n S obzirom da CRT cijev i dalje ne daje nikakav prikaz sve upu\u0107uje na gre\u0161ku u visokonaponskom DC\/DC pretvara\u010du. Prona\u0111en je neispravan elektrolitski kondenzator u krugu oscilatora za napajanje primara VN transformatora. Ovaj kondenzator je probio te se pona\u0161ao vi\u0161e kao otpornik nego kao\u00a0 kondenzator. Nakon ovoga visoki anodni napon je proradio i na ekranu smo dobili svjetlu to\u010dku.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Svjetla to\u010dka koju smo dobili na ekranu se ni u jednom modu rada osciloskopa ne mo\u017ee pomaknuti \u0161to dalje upu\u0107uje na gre\u0161ku otklonskih stupnjeva. Malo je neobi\u010dno da ne radi ni horizontalni ni vertikalni otklonski stupanj tako da sve upu\u0107uje na sam napon napajanja ovog stupnja od 280 V (cca135 V na samim plo\u010dama). No, izlazna otklonska poja\u010dala kontroliraju se logi\u010dkim sklopovima (start\/stop) te mehani\u010dkim i tranzistorskim sklopkama tako da gre\u0161ka zapravo mo\u017ee biti na velikom broju komponenti. Za po\u010detak smo provjerili otpornike preko kojih se uvodi napajanje, a s obzirom da su svi bili ispravni provjerili smo i izlazne tranzistore. Na\u0161li smo da je neispravan jedan tranzistor BF459 u vertikalnom otklonskom poja\u010dalu i istog smo zamijenili.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Nakon zamjene tranzistora osciloskop i dalje nije imao otklon, no sada smo u\u010dili kako je drasti\u010dno pao napon napajanja sa 280 V na svega nekoliko volti. \u010cini se da negdje postoji kratki spoj ili ne radi diodni mosni ispravlja\u010d u ovoj grani napajanja. Osim ispravlja\u010dkih dioda, u ovoj grani se nalaze samo ulazni i izlazni filtarski kondenzatori. Provjerom svih ovih elemenata utvrdili smo da su isti ispravni. Testovi se naravno vr\u0161e instrumentima sa malim pogonskim naponima i strujama tako da isti ne mogu biti pouzdan pokazatelj kako se pojedina komponenta pona\u0161a na visokom radnom naponu. Stoga smo zamijenili sve diode u mosnom ispravlja\u010du i izvadili ulazne kondenzatore kako bi eliminirali njihovo eventualno curenje struje na visokom naponu.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Nakon zamjene dioda osciloskop i dalje nije imao nikakav otklon, te smo sada potpuno izolirali granu napajanja 280 V od ostataka sklopovlja kako bi provjerili rad iste. Potpuno neo\u010dekivano zamijetili smo da se izlazni filtarski kondenzator vrlo sporo nabija na pun napon. To zna\u010di da sekundar transformatora nije u stanju isporu\u010diti dovoljno jaku struju. Mre\u017eni transformator ima \u0161est sekundarnih namota:<\/p>\n Ispitivanjem transformatora utvrdili smo da je sekundarni namotaj za +280V zapravo u prekidu, odnosno gotovo u prekidu (mjerimo otpor reda nekoliko M\u2126). Detaljnim pregledom izvoda transformatora na\u0161li smo da je prekid namota nastao gotovo na samom zavr\u0161etku i to pregaranjem \u017eice na vrlo uskom sloju. Tako je pougljenjeni sloj bakra i laka jo\u0161 uvijek odr\u017eavao neku slabu vodljivu vezu te je u praznom hodu na izvodima bio prisutan napon. Voltmetrom sa velikim unutra\u0161njim otporom bez problema mjerimo ovaj napon, a struja kroz pougljenjeni sloj dovoljna je i za nabijanje filtarskog kondenzatora, dodu\u0161e potrebno je ne\u0161to vi\u0161e vremena (desetak sekundi). Tako \u0107emo u praznom hodu ili pod malim optere\u0107enjem (zahvaljuju\u0107i nabijenom filtarskom elektrolitu) uredno mjeriti o\u010dekivani istosmjerni napon reda 280 V \u0161to nas upu\u0107uje na pogre\u0161an zaklju\u010dak da je ova grana napajanja ispravna. No, kad smo zamijenili neispravni tranzistor u vertikalnom poja\u010dalu i kad je time potro\u0161nja struje zna\u010dajno porasla, inducirani napon i filtarski elektrolit vi\u0161e nisu mogli u realnom vremenu isporu\u010diti dovoljno jaku struju te je napon drasti\u010dno pao.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Iako je prekid namota nastao na samom rubu, ipak je nemogu\u0107e fizi\u010dki zalemiti izvod na dostupan ostatak \u017eice koji nije dulji od 1 mm, a uz to je jo\u0161 i uvu\u010den u izolaciju izme\u0111u namota. Neispravan namotaj je tre\u0107i po redu (vanjski namotaj je za grijanje CRT cijevi, ispod njega je namotaj za triger 50 Hz, a ispod njega namotaj za 280 V) no zbog na\u010dina motanja i izolacije pojedinih slojeva nikako se ne mo\u017ee pouzdano utvrditi koji slojevi \u017eice pripadaju kojem dijelu namota tako da je velika vjerojatnost da \u0107emo poku\u0161ajem popravke ovog transformatora zapravo napraviti samo dodatnu \u0161tetu na ispravnim namotajima.<\/p>\n S prakti\u010dne strane gledano rastavljanje jezgre transformatora i prematanje mre\u017enog transformatora sa tako puno razli\u010ditih namotaja je prili\u010dno zahtjevan posao i ukoliko nemamo specijalne alate i iskustvo najbolje se ne upu\u0161tati u taj posao. Jednostavnije je prona\u0107i kakav drugi mali mre\u017eni transformator samo za napon 200 V kojim \u0107emo napajati otklonska poja\u010dala. S obzirom da je napon vrlo blizu naponu napajanja, mo\u017eda bi se otklonska poja\u010dala mogla napajati i izravno iz mre\u017ee preko kakvog otpornika.<\/p>\n Za po\u010detak moramo to\u010dno izmjeriti koji ulazni izmjeni\u010dni napon daje ispravljeni napon od 280 V i kolika je potro\u0161nja struje u toj grani napajanja. U tu svrhu \u0107emo neispravan sekundar transformatora privremeno nadomjestiti variakom.<\/p>\n Nakon \u0161to smo uklju\u010dili mre\u017eno napajanje transformator osciloskopa je po\u010deo vu\u010di previ\u0161e struje. Vjerojatno smo \u010deprkanjem po izvodima transformatora i rezanjem dijelova izolacije u \u017eelji da se do\u010depamo drugog izvoda namotaja ipak uspjeli negdje izazvati kratki spoj (najvjerojatnije preko vodljive folije za elektrostati\u010dku za\u0161titu) i sad je transformator do kraja neupotrebljiv. S obzirom da ne znamo to\u010dnu konstrukciju slojeva i namota transformatora bilo kakvi daljnji poku\u0161aja popravke \u201ena slijepo\u201c samo \u0107e pogor\u0161ati stvar. Nije lijepo da elektroni\u010dar prilikom popravke napravi vi\u0161e \u0161tete nego koristi pa \u0107emo sad za kaznu ipak rastaviti transformator i premotati neispravne namotaje.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Transformatorska jezgra sastoji se od 80 jednodijelnih tafo-limova koje je potrebno vaditi jedan po jedan.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n \u0160to se ti\u010de slojeva namota, gledano izvana prema unutra redoslijed je slijede\u0107i:<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n
\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n
\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n
\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n
\n<\/a>Kod zamjene elektrolitskih kondenzatora sasvim dobro mogu poslu\u017eiti oni iz gomile razli\u010ditih (napajanja) suvremenih elektroni\u010dkih ure\u0111aja \u0161iroke potro\u0161nje koji naj\u010de\u0161\u0107e nisu bili u pogonu nekoliko mjeseci ili godinu-dvije, prije nego su potpuno ispravni zamijenjeni novim modelima. Malo prilagodbe izvoda sigurno nije tolika gnjava\u017ea koliko bi bilo nabavljanje i pla\u0107anje novih kondenzatora za horizontalnu monta\u017eu koji se danas ve\u0107 vrlo rijetko koriste i te\u0161ko nabavljaju. Da se netko ne uvrijedi, evo stavljam napomenu kako se ovo ne radi kod profesionalnih popravaka, iako su prakti\u010dno gledano jednake \u0161anse da otka\u017ee potpuno novi kondenzator kao i onaj koji je godinu ili dvije ve\u0107 bio u (povremenom) pogonu. \u010cak bi se drznuo re\u0107i da su provjereni kondenzatori sigurniji od novih \ud83d\ude42 Mo\u017eda su originalnost i marka proizvo\u0111a\u010da neki put garancija kvalitete, no kupac \u0107e uvijek dobiti samo one podatke koje trgovac \u017eeli da \u010dujete<\/span>.<\/span> Na kraju krajeva, mi se ovdje bavimo zabavom, edukacijom i samogradnjom \ud83d\ude42\u00a0<\/span> <\/em><\/p>\n\n
<\/a>Elementi ispravlja\u010da, stabilizatora i regulatora napona napajanja od +280 V, +24 V, -15 V i +5 V.<\/em><\/span><\/p>\n<\/a>Kod zamjene diodnog mosnog ispravlja\u010da (Graetz) treba biti oprezan sa rasporedom izvoda. Iako svi ovi elementi izgledaju sli\u010dno u rasporedu izvoda mogu\u0107e su sve kombinacije. Vidimo da je na originalnom Graetzu kosim kutom ozna\u010den negativni pol ispravljenog napona, dok je na na\u0161em zamjenskom Graetzu kosim kutom ozna\u010den pozitivni pol ispravljenog napona. Tako\u0111er, slijed izvoda nije jednak na oba Graetza. Neki put mo\u017eete potro\u0161iti sate i dane tra\u017ee\u0107i Graetz koji \u0107e biti dimenzijama, te razmakom i rasporedom no\u017eica jednak onom kojeg mijenjate. Najbolje je stoga “preurediti” neki dostupan Graetz kako smo i mi to u\u010dinili. Originalni Graetz bio je za 40V\/1A, zamijenili smo ga jednim za 600V\/4A kakav nam se na\u0161ao na lageru.<\/span> <\/em><\/p>\n<\/a>Elementi DC\/DC pretvara\u010da sa napona -15 V na napon -2000 V. Transformator se pobu\u0111uje tranzistorskim oscilatorom, a izlazni napon se dodatno pove\u0107ava naponskim udvostru\u010diva\u010dem (kombinacija dioda i kondenzatora).<\/span> <\/em><\/p>\n<\/a>Na plo\u010dici desno od problemati\u010dnog kondenzatora vidimo kako je jedna prigu\u0161nica vi\u0161e nagorjela od druge \u0161to zna\u010di da je vjerojatno bila izlo\u017eena prevelikim strujama. To je bio indikator za sumnju na neispravni kondenzator. Elektrolitski kondenzatori ovog tipa (slike desno) ina\u010de \u010desto otkazuju u starim ure\u0111ajima.<\/span> <\/em><\/p>\n<\/a>Elementi izlaznih otklonskih poja\u010dala. <\/em><\/span><\/p>\n<\/a>Neispravni tranzistor BF459 na slici lijevo zamijenili smo istim tipom tranzistora nekad davno izva\u0111enim iz nekog televizora (na slici desno). Da nismo imali ovaj tranzistor, ugradili bi neki sli\u010dnih karakteristika: 300 V, 300 mA, 90 MHz.<\/span><\/em><\/p>\n<\/a>Kod zamjene ispravlja\u010dkih dioda treba biti jednako oprezan kao i kod zamjene Graetza. Vidimo da je na originalnim diodama kosim kutom ozna\u010dena anoda, dok je na zamjenskim Iskrinim diodama kosim kutom ozna\u010dena katoda. Originalne diode bile su za 1200V\/1A, zamijenili smo diodama za 1000V\/1,2A kakve su nam se na\u0161le na lageru.<\/span><\/em><\/p>\n\n
<\/a>Mo\u017ee se zamijetiti rupa ispod bijele \u017eice gdje je na dubini cca 5 mm ostatak drugog kraja namota za 280 V. U ovakvim okolnostima nikako i ni\u010dime ne mo\u017eemo napraviti pouzdan spoj s tim jedva vidljivim ostatkom \u017eice.<\/em><\/span><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n\n
<\/a>Prvi namotaj 6,3 V za grijanje CRT cijevi (lijevo) i drugi namotaj za triger 50 Hz (desno).\u00a0<\/span> <\/em><\/p>\n