Sada je potrebno definirati ostale elemente koje prikazuje slika:<\/p>\n Kada sve ovo uzme u obzir jasno je da se otpor uzemljenja mora mjeriti izme\u0111u uzemljiva\u010da i neke to\u010dke na referentnoj zemlji kako bi mjerenjem bio obuhva\u0107en sav otpor unutar naponskog lijevka. Spoj sa referentnom zemljom mo\u017eemo izvesti jedino preko nekog pomo\u0107nog mjernog uzemljiva\u010da – sonde. Ako uzmemo u obzir da je polumjer naponskog lijevka malih uzemljiva\u010da oko 5 metara, onda mjerna sonda mora biti udaljena barem 10 metara od uzemljiva\u010da kojeg mjerimo jer se i oko mjerne sonde stvara naponski lijevak, dodu\u0161e ne\u0161to manjeg polumjera jer je i mjerna sonda manja od uzemljiva\u010da kojem mjerimo otpor. U praksi se preporu\u010duje da sonde i uzemljiva\u010di budu na razmaku 15-20 metara i me\u0111usobno postavljeni u istoj liniji. Sonde su obi\u010dno metalne \u0161ipke duljine oko pola metra, a na instrument se spajaju vodi\u0107em presjeka 4-6 mm2.<\/p>\n Nakon ovog uvoda mo\u017eemo ne\u0161to re\u0107i o metodama mjerenja otpora uzemljenja. Postoje dvije osnovne metode:<\/p>\n Gornja slika prikazuje strujno naponsku metodu ili metodu pada napona. Napomenimo da se ovom metodom mo\u017ee mjeriti uz pomo\u0107 samo jedne sonde ili uz pomo\u0107 dvije sonde kako je to prikazano na gornjoj slici. Ukoliko se otpor uzemljiva\u010da mjeri uz pomo\u0107 jedne sonde ista mora biti spojena na neko dobro uzemljenje sa minimalnim otporom uzemljenja koje predstavlja dobar spoj sa referentnom zemljom. Time se posti\u017ee da ta mjerna sonda ima minimalan (zanemariv) otpor pa se sav izmjereni otpor odnosi samo na otpor uzemljiva\u010da. U praksi \u010desto nemamo pristup nekom dobrom uzemljenju u blizini na\u0161eg uzemljiva\u010da kojeg treba ispitati, a osim toga ovo mjerenje ne daje precizne rezultate pa se i rijetko koristi. Mjerenje sa dvije sonde (strujnom i naponskom) daje puno to\u010dnije rezultate, me\u0111utim zbog dosta slo\u017eene procedure i pripreme elemenata i ova metoda se koristi samo u specifi\u010dnim slu\u010dajevima, kao npr. kod velikih povr\u0161inskih uzemljiva\u010da sa vrlo malenim otporom gdje je ovo jedina metoda kojom se mo\u017ee dovoljno to\u010dno izmjeriti otpor uzemljenja. Bez obzira na navedeno, princip mjerenja otpora uzemljenja stujno naponskom metodom je najlak\u0161e shvatiti pa \u0107emo ga u nastavku ukratko opisati.<\/p>\n Princip mjerenja strujno naponskom metodom je jednostavan: izmjeni\u010dni strujni krug zatvoren je preko uzemljiva\u010da kojeg mjerimo i sonde S2 te se stoga na uzemljiva\u010du i sondi S2 stvaraju naponski lijevci, odnosno dolazi do pada napona. Nas zanima samo pad napona na uzemljiva\u010du, a s obzirom da ne znamo ni koliki je pad napona na sondi S2, istu moramo nekako isklju\u010diti iz mjerenja. To \u0107emo izvesti tako da voltmetar spojimo jednim krajem na uzemljiva\u010d, a drugim krajem negdje na referentnu zemlju gdje nema pada napona, odnosno dalje od naponskog lijevka sonde S2. Za taj spoj koristimo sondu S1 i tako zaobilazimo mjerenje pada napona na sondi S2 koji nas i ne zanima. Ovdje \u0107emo samo napomenuti da voltmetar mora biti \u0161to ve\u0107eg unutarnjeg otpora kako kako bi bio \u0161to manji utjecaj naponske sonde S1 na rezultat mjerenja (kako se zbog prevelike struje u tom mjernom krugu ne bi i oko nje po\u010deo stvarati naponski lijevak), a strujna sonda S2 pak mora imati \u0161to manji vlastiti otpor uzemljenja kako ne bi bile potrebne velike struje za zatvaranje toga kruga.<\/p>\n Uz sve to, kod mjerenja otpora uzemljenja uvijek vrijedi pravilo da jedno mjerenje nikad nije pouzdano. Treba izvr\u0161iti vi\u0161e mjerenja sa razli\u010ditim polo\u017eajima sondi (kako to prikazuje gornja slika). Ukoliko mjernu naponsku sondu S1 pomaknemo za 10% udaljenosti prema jednom ili drugom krajnjem uzemljiva\u010du\u00a0 (prema Z ili prema S2) i pri tome dobijemo razli\u010dite vrijednosti otpora, onda to zna\u010di da sonda S1 nije dovoljno odmaknuta od naponskih lijevaka, odnosno ne nalazi se na referentnoj zemlji. \u0160to se ti\u010de me\u0111usobnog razmaka sondi i uzemljiva\u010da napomenimo jo\u0161 da postoji tzv. pravilo 62%, a to, kako je vidljivo na slici, predstavlja idealnu udaljenost naponske sonde S1 s obzirom na raspored napona (potencijala) izme\u0111u uzemljiva\u010da i sonde S2.<\/p>\n Kod mjerenja se mora koristiti izmjeni\u010dna struja kako bi se izbjegao efekt polarizacije (elektrolize) u kemijskom sastavu zemlje \u0161to bi utjecalo na o\u010ditani rezultat. U tu svrhu neki stariji instrumenti za mjerenje otpora uzemljenja imaju ugra\u0111en ru\u010dni generator izmjeni\u010dnog napona (alternator), dok noviji imaju elektroni\u010dke generatore pravokutnog izmjeni\u010dnog napona frekvencija u rsponu od 77 do 820 Hz. Ve\u0107ina novijih instrumenata za mjerenje otpora uzemljenja ima \u010detiri priklju\u010dnice (\u010detvrta je ozna\u010dena sa P ili PU). To zna\u010di da instrument ima mogu\u0107nost mjerenja specifi\u010dnog otpora tla. Naime, \u010detiri sonde postavljenje u zemlju na jednakim dovoljno velikim razmacima koriste se za mjerenje specifi\u010dnog otpora tla. Pri tome se na dvije vanjske sonde spaja izmjeni\u010dni izvor napona i ampermetar (jednako kako na gornjoj slici), a na dvije unutarnje sponde spaja se voltmetar sa velikim unutarnjim otporom. Ovo mjerenje se vr\u0161i kako bi se kod projektiranja uzemljenja mogle izra\u010dunati dimenzije uzemljiva\u010da. No i mjerenje otpora uzemljenja mo\u017ee se vr\u0161iti uz pomo\u0107 sve \u010detiri priklju\u010dnice i tri sonde, gdje se priklju\u010dnice Z i S1 obje spajaju na uzemljiva\u010d. To omogu\u0107uje preciznija mjerenja manjih otpora kao i mjerenja u slu\u010dajevima da je instrument vezan za uzemljiva\u010d vodi\u0107em du\u017eim od 3 metra (u na\u010delu se instrument na uzemljiva\u010d spaja kra\u0107im vodi\u0107em, a na sonde du\u017eim).<\/p>\n Sada se pozabavimo mosnom metodom mjerenja otpora uzemljenja. Postoji vi\u0161e mosnih metoda od kojih su najpoznatije Wiechertova, Stosselova i Behrendova mosna metoda. Sve metode su vrlo sli\u010dne i u principu analogne Wheatstoneovom mostu s mjernom \u017eicom, s time da svaka ima neke svoje prednosti i nedostatke te je time i vi\u0161e ili manje podesnija za odre\u0111ena mjerenja. Kod prve dvije metode potrebna su dva mjerenja, gdje se onda rezultat dobiva ra\u010dunanjem (Wiechertova metoda) ili neposrednim o\u010ditanjem na mjernoj \u017eici ba\u017edarenoj u ohmima (Stosselova metoda). Najprakti\u010dnija pak je Behrendova metoda jer omogu\u0107uje izravno o\u010ditanje otpora uzemljenja na mjernoj \u017eici iz samo jednog mjerenja.<\/p>\n Uvidom u kontrole i unutra\u0161njost na\u0161eg primjerka mjera\u010da otpora uzemljenja TIP-MU3 mo\u017ee se zaklju\u010diti da koristi Behrendovu kompenzacijsku metodu (koja je i naj\u010de\u0161\u0107a kod ovakvih tipova instrumenata) pa \u0107emo se malo vi\u0161e posvetiti ovoj metodi. Gornja slika prikazuje pojednostavljenu shemu mjerenja otpora uzemljenja pomo\u0107u Wheatstoneova mosta. Kad se mjernom \u017eicom (potenciometrom) postigne ravnote\u017ea mosta (na nulinstrumentu nema otklona) tada je napon U1 (izme\u0111u Z i S1) jednak padu napona U2 (izme\u0111u Z i dijela klizne \u017eice R1). Uz konstantnu struju na taj na\u010din se veli\u010dina otpora uzemljenja mo\u017ee izravno o\u010ditati na skali mjerne \u017eice. Pri tome otpor sonde S1 ne treba uzimati u obzir jer u postignutoj ravnote\u017ei kroz sondu ne te\u010de nikakva struja.<\/p>\n Na kraju donosimo principijelnu shemu mjera\u010da otpora uzemljenja TIP-MU3. U strujnom krugu koji se napaja izmjeni\u010dnom strujom nalazi se transformator sa mogu\u0107no\u0161\u0107u izbora prijenosnog omjera, \u010dime se u istom omjeru dobiju mjerni opsezi. U sekundarnom strujnom krugu transformatora nalazi se mjerni otpornik i to je zapravo pomo\u0107ni strujni krug kompenzatora. Instrumet napon dobiva preko svojeg tranformatora za odvajanje, koji se prehodno poja\u010dava u dvostupanjskom tranzistorskom poja\u010dalu, a zatim ispravlja punovalnim diodnim ispravlja\u010dem. U krugu instrumenta nalazi se potenciometar za pode\u0161avanje osjetljivosti. Mjerenje se vr\u0161i dovo\u0111enjem mosta u ravnote\u017eu, odnosno kliza\u010d mjerne \u017eice pomi\u0107emo sve dok kroz sekundarni krug ne prestane te\u010di struja i instrument pokazuje nulu.<\/p>\n Transformatori za odvajanje koriste se da sklopovi instrumenta imaju \u0161to manji utjecaj jedni na druge ali i za prilagodbu impedancije. U na\u0161em slu\u010daju sisnusni izmjeni\u010dni napon frekvencije oko 4.1 kHz dobiva se iz oscilatora izvedenog sa dva tranzistora i VF transformatorom sa feritnom jezgrom, ne\u0161to sli\u010dno kao \u0161to prikazuje donja slika. Jezgra transformatora pri radu proizvodi zvuk frekvencije 4,1 kHz pa je to ujedno indikacija da generator izmjeni\u010dne struje radi.<\/p>\n Prije mjerenja potrebno je ispitati ispravnost baterije od 4,5V (polo\u017eaj preklopnika 4,5V), a s obzirom da skala instrumenta ima podjelu 0-100 o\u010ditavamo vrijednost 45V (stvaran napon x10). Pogledajmo izbliza instrument za mjerenje otpora uzemljenja TIP-MU3.<\/p>\n Na instrumentu je odmah jasno \u0161to je \u0161to:<\/p>\n Identifikacijska plo\u010dica izbliza…<\/p>\n Prostor za plosnatu bateriju 4,5V…<\/p>\n Pogled u unutra\u0161njost instrumenta: gore lijevo je plo\u010dica oscilatora sa pripadaju\u0107im transformatorom, dolje lijevo je sklopka za odabir mjernih opsega i strujni transformator, a desno je plo\u010dica poja\u010dala sa mjernim transformatorom i instrumentom smje\u0161tenim ispod plo\u010dice.<\/p>\n Pogled s druge strane: lijevo je instrument sa svojim poja\u010dalom i mjernim transformatorom, a desno je oscilator sa svojim transformatorom. Ispod se vidi mjerna \u017eica – \u017ei\u010dani potenciometar.<\/p>\n Ispod plo\u010dice poja\u010dala uo\u010dava se potenciometar za osjetljivost, sklopka za uklju\u010divanje instrumenta i priklju\u010dnice Z, S1, S2.<\/p>\n Bolji pogled na poja\u010dalo: radi se o klasi\u010dnom dvostupanjskom\u00a0 tranzistoskom poja\u010dalu u spoju zajedni\u010dkog emitera. Ispod mjernog transformatora uo\u010davaju se dvije od ukupno \u010detiri ispravlja\u010dke diode za instrument.<\/p>\n Bolji pogled na sklopku za mjerne opsege i struni transformator. Odabirom druga\u010dijeg odnosa prijenosa struje sa primara na sekundar transformatora u istom odnosu biraju se i mjerni opsezi instrumenta.<\/p>\n![\"mjerac_otpora_uzemljenja_tip_mu3_01\"](\"http:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2016\/10\/mjerac_otpora_uzemljenja_tip_mu3_01.jpg\")
<\/a><\/p>\n\n
\n
<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n\n
<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n