![\"\"](\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2022\/07\/tesla_bm566_01.jpg\")
<\/a><\/p>\n <\/p>\n BM566 je dvokanalni osciloskop za vertikalnim poja\u010dalima maksimalne frekvencije 2 x 120MHz i osjetljivosti 10mV\/div (max. 130 V). Specifi\u010dan je po tome \u0161to ima dvije vremenske baze (A i B), pri \u010demu se vremenska baza B koristi samo u svrhu zumiranja nekog dijela signala koji se ve\u0107 prikazuje pomo\u0107u vremenske baze A. Dakle, dodatna vremenska baza B samo se nadovezuje se na vremensku bazu A, ne mo\u017ee raditi samostalno i zapravo se koristi samo u jednokanalnom na\u010dinu rada za dodatno zumiranje nekog dijela signala. Postoje i osciloskopi koji imaju ba\u0161 dvije potpuno nezavisne vremenske baze, svaku za svoj kanal. To su onda konstrukcijski dva potpuno nezavisna osciloskopa koji dijele samo zajedni\u010dki ekran, no takvi su osciloskopi vrlo rijetki.<\/p>\n Dodatna vremenska baza za zumiranje je korisna kod promatranja slo\u017eenih signala koji se sastoje od segmenata razli\u010ditih frekvencija. To su npr. video signali ili nizovi digitalnih (podatkovnih) impulsa razli\u010ditih \u0161irina. Pri takvom prikazu dijelovi signala ni\u017ee frekvencije biti \u0107e dobro razdvojeno prikazani, dok \u0107e dijelovi signala vi\u0161e frekvencije biti zbijeni u jedan svjetlosni obris. Pomo\u0107u vremenske baze B mo\u017eemo te zbijene dijelove vi\u0161e frekvencije selektirati te prikazati u novom prikazu na drugoj br\u017eoj vremenskoj bazi.<\/p>\n \u0160to se ti\u010de dvokanalnog rada, kao i kod ve\u0107ine drugih osciloskopa na raspolaganju su dva na\u010dina prikaza: ALT (alternate) i CHOP (chopped). Znamo da katodna cijev osciloskopa mo\u017ee imati i kontrolirati samo jedan elektronski snop i on ne mo\u017ee u istom vremenu biti na dva mjesta. Da bi se “istovremeno” prikazala dva signala sa dva kanala koristi se jedan mali trik. Elektronski snop se u vrlo brzom ritmu naizmjeni\u010dno prebacuje s prikaza jednog signala na prikaz drugog signala. Zbog perzistencije fosfornog premaza i tromosti ljudskog oka imati \u0107emo dojam da su istovremeno prikazana oba signala.<\/p>\n ALT i CHOP na\u010dini prikaza se stoga oba baziraju na tom naizmjeni\u010dnom prebacivanju izme\u0111u prikaza dva kanala, razlika je samo u na\u010dinu na koji se isto vr\u0161i. Kod ALT na\u010dina prebacivanje se vr\u0161i frekvencijom same vremenske baze (pilastog napona), a kod CHOP na\u010dina prebacivanje se vr\u0161i frekvencijom koju daje posebni oscilator (fiksne frekvencije) samo za tu namjenu. Kod ALT na\u010dina \u0107e se stoga prvo prikazati jedan signal u \u010ditavoj \u0161irini ekrana, a zatim drugi signal u \u010ditavoj \u0161irini ekrana. Ovo dobro funkcionira kod brzih signala, no ako su signali spori, za vrijeme dok se iscrta jedan signal, onaj drugi se ve\u0107 ugasio na ekranu, pa dobijemo titravu sliku. Zato je za spore signale bolje koristiti CHOP mod gdje je prebacivanje izme\u0111u dva prikaza signala puno br\u017ee. U na\u0161em slu\u010daju to je frekvencijom 500 kHz, no kod boljih osciloskopa te frekvencije su tipi\u010dno preko 1 MHz. S obzirom da je ovdje frekvencija preklapanja vrlo visoka, u svakom ciklusu sti\u0107i \u0107e se prikazati tek djeli\u0107 promatranog signala te \u0107e se signal vidjeti kao niz to\u010dkica umjesto kao kontinuirana linija (chopped – isjeckano). \u0160to je frekvencija preklapanja ve\u0107a to \u0107e to\u010dkice biti gu\u0161\u0107e te \u0107e signal biti prikazan “u ve\u0107oj rezoluciji”. Prednost ovog na\u010dina prikaza je \u0161to \u0107e bez obzira na frekvenciju promatranih signala oba signala biti iste svjetline.<\/p>\n Koji \u0107emo mod dvostrukog prikaza odabrati, ALT ili CHOP, ovisi dakle o frekvenciji i obliku promatranih signala i prakti\u010dno se jednostavno odabere onaj na kojem dobijemo bolji prikaz.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n BM566 je prili\u010dnih gabarita za jedan tranzistorski osciloskop, da bi ga smjestili na stol trebat \u0107e vam prostor od barem 41×55 cm, visina je oko 17 cm, te\u017eak je oko 20 kg. Tko se malo susretao s osciloskopima iz 1970\/80-tih godina primijetiti \u0107e da ovaj BM566 svakako ne predstavlja vrhunac tada\u0161nje tehnologije u izradi komercijalnih osciloskopa, primjerice Hameg, Tektronix i sli\u010dni renomirani proizvo\u0111a\u010di tada su ve\u0107 nudili puno manje i tehnolo\u0161ki puno naprednije osciloskope sa\u00a0 boljim rje\u0161enjima sklopova vremenske baze i okidanja iste (trigger).<\/p>\n Testom smo utvrdili da na\u0161 osciloskop nije posve ispravan, odnosno vi\u0161e je neispravan nego ispravan. Vremenska baza B je potpuno van funkcije, a vremenska baza A radi samo na ni\u017eim frekvencijama i ne mo\u017ee se okidati signalom sa B ulaza. Sinkronizacija vremenske baze sa signalom se vrlo te\u0161ko posti\u017ee i vrlo je nestabilna, radi samo u automatskom modu (AUT) s dodatnom ru\u010dnom korekcijom (LEVEL). U radu se \u010desto dogodi da osciloskop potpuno ispadne iz sinkronizacije i na ekranu nema nikakvog prikaza. Osciloskop zapravo dobro radi jedino u XY modu tako da mo\u017eemo zaklju\u010diti kako su krugovi za napajanje CRT cijevi, te vertikalna i horizontalna otklonska poja\u010dala ispravni, dok je gre\u0161ka vjerojatno negdje u sklopovima za poja\u010danje, sinkronizaciju, oblikovanje i selekciju okida\u010dkih impulsa vremenske baze (trigger). Za po\u010detak, idemo vidjeti kako su izvedeni sklopovi unutar ovog osciloskopa.<\/p>\n <\/p>\n Na gabarite osciloskopa BM566 najvi\u0161e utje\u010de ugra\u0111ena je ruska osciloskopska cijev oznake 11\u041b\u041e101\u0418 (11LO101I). Ova cijev ima ravni pravokutni ekran dimenzija 80×60 mm, a mre\u017ea (skala) se sastoji od 10 horizontalnih polja \u0161irine 8 mm i 6 vertikalnih polja \u0161irine 8 mm (80 x 48 mm). Moramo re\u0107i da je za cijev du\u017eine 41 cm ovo prili\u010dno mala povr\u0161ina radnog dijela ekrana.\u00a0 Za rad cijevi11\u041b\u041e101\u0418 potreban je anodni napon 5-13 kV, u na\u0161em slu\u010daju razlika potencijala izme\u0111u anode i katode je 12 kV. Ovako visoki napon vjerojatno je potreban zbog dvostrukih elektroda za akceleraciju ugra\u0111enih u ovu cijev. Kod ozna\u010davanja ove osciloskopske cijevi \u010desto se mije\u0161a slovo \u201eO\u201c sa brojkom \u201e0\u201c te se te\u0161ko pronalaze podaci. Treba slijediti standardni ruski na\u010din ozna\u010davanja elektronskih cijevi:<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Vidimo kako osciloskop nije ba\u0161 konstruiran na na\u010din da olak\u0161a servis i ispitivanje. Modularno je izveden svega jedan sklop na kojem su krugovi elektroni\u010dkih sklopki za kontrolu moda rada vremenske baze, odnosno koja vremenska baza: A, B ili obje (ALT) \u0107e kontrolirati horizontalni prikaz. Svi drugi sklopovi i elementi su raspore\u0111eni na desetak ve\u0107ih ili manjih tiskanih plo\u010dica koje su uglavnom vrlo nepristupa\u010dno montirane na \u0161asiju. Za nijednu plo\u010dicu nema pristupa i s donje i s gornje strane te se u svrhu ispitivanja i servisiranja svaka plo\u010dica mora skidati uklanjanjem vijaka ali i \u0161to je puno gore obaveznim odlemljivanjem poveznih \u017eica sa drugim plo\u010dicama ili elementima na \u0161asiji.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Ispravlja\u010d za niske napone napajanja<\/strong><\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Ispravlja\u010d niskih napona napajanja od +5V, +12V, -12V, +48V i +80V. Za dobivanje svih ovih pet napona koriste se zasebni sekundarni namotaji transformatora, zasebni diodni ispravlja\u010di i kondenzatorski filtri, te zasebni krugovi serijske tranzistorske regulacije napona upravljani operacijskim poja\u010dalima MAA741 u povratnoj (senzorskoj) petlji. Jedino je za granu od +12V ugra\u0111en integrirani stabilizator napona MAA7812\u00a0 umjesto serijskog tranzistorskog regulatora. Ovime se dobivaju me\u0111usobno nezavisne i dobro stabilizirane grane napajanja. Iz istog mre\u017enog transformatora dobiva se i napon +120V (poseban namotaj) za izlazno horizontalno otklonsko poja\u010dalo CRT cijevi, kao i napon za napajanje \u017earuljica za osvjetljenje skale ekrana (iz grane za +5V).<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Ispravlja\u010d za visoke napone napajanja – pogon CRT cijevi <\/p>\n <\/p>\n Ispravlja\u010d visokog napona za pogon CRT cijevi: +2000V za prvu re\u0161etku, -1950V za katodu, 12kV za anodu. Ovi naponi dobivaju se preko transformatorskog DC\/DC pretvara\u010da, te diodnih ispravlja\u010da i udvostru\u010diva\u010da napona. Na ovom bloku se nalazi i Z-poja\u010dalo za kontrolu (modulaciju) svjetline svjetlosnog traga na ekranu potrebno za selekciju dijela signala koji \u017eelimo zumirati pomo\u0107u vremenske baze B.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Vertikalna poja\u010dala<\/strong><\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Vertikalna poja\u010dala kao i kod svakog osciloskopa sastoje se od ulaznog atenuatora, poja\u010diva\u010dkih stupnjeva te kontrolnih i sinkronizacijskih krugova za izdvajanje dijela signala iz kojeg \u0107e oblikovati impulsi za okidanje vremenske baze (trigger). Atenuator je standardni kapacitivno kompenziran otporni\u010dki djelitelj napona. Poja\u010dalo se sastoji od ulaznog stupnja sa FET tranzistorima, zatim dva stupnja poja\u010danja sa BJT tranzistorima preko kojih se vr\u0161i korekcija osjetljivosti a izlazni stupanj je poja\u010dalo u kvazi-komplementarnom spoju sa negativnom povratnom spregom i temperaturnom kompenzacijom. Linearnost poja\u010danja, odnosno konstantna razina izlaznog napona s obzirom na frekvenciju osigurava se regulacijskim krugom sa operacijskim poja\u010dalom MAA741. Slijede opet dva stupnja poja\u010dala za vanjsku kontrolu poja\u010danja (potenciometar unutar sklopke atenuatora za kontinuirano\/nekalibrirano namje\u0161tanje poja\u010danja) zatim jo\u0161 \u010detiri stupnja kaskadnih poja\u010dala sa korekcijskim krugovima, krugovima za simetriju, sinkronizaciju A i B kanala, pomak prikaza na ekranu i sli\u010dno te u kona\u010dnici izlazno poja\u010dalo za vertikalne otklonske plo\u010de. Uzorci signala za trigger uzimaju se sa svakog poja\u010dala zasebno ili sa zajedni\u010dkog signala na vertikalnom otklonskom poja\u010dalu.<\/p>\n U nastavku na lijevom kraju plo\u010dice nalaze se logi\u010dki integrirani krugovi 7400 (4 NAND vrata sa dva ulaza) i 7472\u00a0 (dvostruki D flip-flop) te tranzistorske sklopke. Krug 7400 proizvodi impulse frekvencije 500kHz kojima se kontrolira prebacivanje prikaza izme\u0111u A i B kanala u CHOP. modu rada. Pri ovom prebacivanju do\u0161lo bi i do iscrtavanja svjetlosnog traga na putu prebacivanja zrake, pa se ona mora prekidati u trenucima kad prelazi put izme\u0111u dvije to\u010dke naizmjeni\u010dnog iscrtavanja A i B traga. Za generiranje takvih sinkroniziranih blanking impulsa (impulse zatamnjenja zrake) tako\u0111er se koristi 7400. Kad se pak koristi ALT mod ovaj IC slu\u017ei za formiranje impulsa iz vremenske baze kojima se kontrolira brzina prebacivanja izme\u0111u A i B prikaza. Integrirani krug 7472 pak je sama \u201egating\u201c sklopka koja prebacuje izlaze iz A i B vertikalnih poja\u010dala ovisno o tome koji mod rada je odabran (samo A kanal, samo B kanal, XY mod, dvostruki CHOP ili ALT mod ili prikaz zbroja\/razlike kanala A\u00b1B).<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Sinkronizacijsko poja\u010dalo i linija za ka\u0161njenje<\/strong><\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Ovdje vidimo na posebnoj plo\u010dici izvedeno sinkronizacijsko poja\u010dalo koje sa oba kanala vertikalnog poja\u010dala uskla\u0111uje okidne impulse za vremensku bazu, ovisno o tome koji triger kanal je odabran (A, B, A\u00b1B ili se koristi \u010disti XY mod).<\/p>\n Oko sinkronizacijskog poja\u010dala namotana je petlja linije za ka\u0161njenje preko koje je zadnji stupanj zajedni\u010dkog vertikalnog poja\u010dala povezan sa izlaznim stupnjem vertikalnog poja\u010dala. Linije za ka\u0161njenje postavljaju se da se usklade brzine dolaska horizontalnog i vertikalnog otklonskog signala na CRT plo\u010de. Naime, horizontalni signal zahtijeva puno manje obrade od vertikalnog signala. Horizontalni signal vodi se samo preko nekoliko stupnjeva poja\u010danja izravno na horizontalne otklonske plo\u010de. Za vertikalni signal pak je potreban \u010ditav niz procesuiranja jednog dijela horizontalnog signala (pretvorba u prikladne impulse kojima se okida vremenska baza i provedba kroz vi\u0161e logi\u010dkih i tranzistorskih sklopki) te \u0107e vertikalni signal kasniti na plo\u010de u odnosu na horizontalni. Stoga se horizontalni signal vodi preko linije za ka\u0161njenje da \u201epri\u010deka\u201c obradu i dolazak vertikalnog signala. U na\u0161em slu\u010daju najve\u0107e zaostajanje nastaje zbog same \u0161irine okidnih impulsa vremenske baze koji zauzimaju i odre\u0111enu \u0161irinu\/vrijeme promatranog signala, odnodno potrebno je odre\u0111eno vrijeme da se iz ulaznog signala naprave okidni impulsi i da oni zatim pokrenu sweep generator.<\/p>\n To ka\u0161njenje je reda 50-60 ns i kod starijih osciloskopa linija za ka\u0161njenje nije ni\u0161ta drugo nego vod odre\u0111ene duljine u kojem nastaje to ka\u0161njenje. Elektricitet, a pri tome se ne misli na pojedina\u010dne elektrone, u vodi\u0107u se prenosi brzinom cca 300000 km\/s ili 0,3 m\/ns. Za ka\u0161njenje od 50 ns treba nam dakle \u017eica duljine 15 metara. \u017dica ne mo\u017ee biti namotana ba\u0161 bilo kako jer se moraju maksimalno smanjiti gu\u0161enje i smetnje, odnosno mora se omogu\u0107iti odre\u0111ena frekvencijska propusnost, pa se izvodi kao koaksijalni vod pri \u010demu vanjski oplet \u010dini spiralno motana (poput opruge) \u017eica za ka\u0161njenje. Time je prilago\u0111ena impedancija i dobivena maksimalno skra\u0107ena fizi\u010dka duljina linije. U novijim ure\u0111ajima koriste se ultrasoni\u010dne linije za ka\u0161njenje od piezoelektri\u010dnog materijala koje su vrlo precizne i puno manjih dimenzija.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Trigger i vremenska baza<\/strong><\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Ovo je plo\u010dica sa elementima vremenske baze (sweep generator) i kontrolu okidanja iste (trigger). To je najslo\u017eeniji sklop osciloskopa i zapravo najvi\u0161e utje\u010de na performanse istog glede mogu\u0107nosti prikaza razli\u010ditih slo\u017eenih signala. Onaj osciloskop koji ima slo\u017eenije i kvalitetnije izvedenu kontrolu vremenske baze, jednostavno re\u010deno, biti \u0107e bolji i skuplji osciloskop sposoban bolje prikazati razli\u010dite vrste signala. Takvi sklopovi mogu biti vrlo slo\u017eeni, izvedeni na razli\u010dite na\u010dine i potrebno je vi\u0161e vremena da se uz kvalitetnu servisnu shemu shvati na\u010din funkcioniranja svakog segmenta u specifi\u010dnim rje\u0161enjima ovih sklopova.<\/p>\n Sklopovi za oblikovanje impulsa za okidanje vremenske baze (trigger) sastoje se od sinkronizacijskih poja\u010dala i krugova za oblikovanje pravokutnih trigger impulsa, nakon \u010dega slijede kontrolna poja\u010dala, integratori i start\/stop krugovi za svaki kanal te \u201eretaining\u201c krug za vremensku bazu B. Svaka vanjska funkcija ima svoj popratni sklop (one-shot, automatska kontrola okidanja, poja\u010dala za izlazne impulse). Sve je ovo opet povezano preko logi\u010dkih \u201egating\u201c krugova sa elektroni\u010dkim sklopkama za preklapanje vanjskim kontrolama odabranih modova rada triggera i vremenskih baza. Za tu funkciju koriste se \u010detiri logi\u010dka integrirana kruga:\u00a0 2 x 7400, 7403 (4 NAND vrata sa dva ulaza i 7404 (6 invertera). Re\u0107i \u0107emo samo da su ovi sklopovi u BM566 jo\u0161 relativno jednostavni u usporedbi s onima kakvi su ugra\u0111eni u bolje osciloskope.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Jedini modularno izveden sklop je ovo kontrolno poja\u010dalo ugra\u0111eno izme\u0111u sweep oscilatora i horizontalnog poja\u010dala na kojem su krugovi elektroni\u010dkih sklopki za kontrolu prikaza glede moda rada vremenskih baza: A (prikaz osnovnog signala), B (prikaz zumiranog dijela signala) ili ALT (“istovremeni”, odnodno naizmjeni\u010dni prikaz i osnovnog i zumiranog dijela signala).<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Izlazno horizontalno i vertikalno otklonsko poja\u010dalo<\/strong><\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Ve\u0107 smo rekli da su na na\u0161em osciloskopu gotovo potpuno u kvaru funkcije triggera i vremenske baze (sweep generator).<\/p>\n Za po\u010detak smo snimili izlaze pravokutnih napona, odnosno okidnih impulsa za kontrolu vremenske baze A i B (BNC priklju\u010dnice na zadnjoj strani osciloskopa). O\u010dekivano, okidni impulsi prisutni su samo na vremenskoj bazi A, dok na bazi B oni izostaju u svim modovima. Na zadnjoj strani se nalaze tri BNC konektora:<\/p>\n Nakon ovog poku\u0161ali smo vremensku bazu okidati vanjskim pravokutnim impulsima dovedenima na BNC priklju\u010dnice EXT. TRIG. na prednjoj plo\u010di, no bez uspjeha. Sada ve\u0107 mo\u017eemo selektirati kvar na sklopove triggera jer se vanjski trigger signali ne uvode izravno na sweep generator nego preko trigger poja\u010dala jednako i signali iz vertikalnih poja\u010dala.<\/p>\n S obzirom da su (na sre\u0107u) visokonaponski krugovi vjerojatno ispravni (osciloskop uredno radi u XY modu), prvo bi onda svakako trebali provjeriti prisutnost niskih napona napajanja +5V, +12V, -12V, +48V i +80V. Naravno da bi trebalo preventivno zamijeniti i sve filtarske elektrolite u tim linijama napajanja, no zbog slo\u017eenosti posla mi to za sada ne\u0107emo raditi ukoliko snimljeni naponi budu stabilni i bez fluktuacija (ripple). Plo\u010dica sa regulatorima i stabilizatorima ovih napona nema nikakve korisne oznake (kao uostalom ni nijedna druga) pa moramo prvo sami detektirati na kojoj \u017eici treba biti prisutan koji napon. Mjerenjem i snimanjem valnog oblika utvrdili smo da su svi naponi napajanja ispravni.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Slijede\u0107i kandidati za tra\u017eenje kvara su logi\u010dki integrirani krugovi. Ovi \u010dipovi uvelike sudjeluju u oblikovanju, preklapanju i op\u0107enito ukupnom procesuiranju trigger impulsa, a sre\u0107om su montirani na podno\u017eja pa se lako zamijene.\u00a0 Prvo naravno mjerimo prisutnost napona napajanja na svakom pojedinom \u010dipu. Ugra\u0111eno je ukupno devet \u010dipova: 7400(x5), 7403, 7404, 7472 (x2). Svi ovi logi\u010dki \u010dipovi pripadaju istoj TTL skupini koja se napaja sa 5 V i imaju pozitivan pol napajanja na pinu 14 i masu na pinu 7. Mjerenjem smo utvrdili da je napon od 5V prisutan na svim \u010dipovima. Zamjenom \u010dipova nismo dobili nikakve promjene pa mo\u017eemo pretpostaviti da su isti ispravni.<\/p>\n Ovo nas vra\u0107a na trigger krugove i sweep generator. Vidi se da je ve\u0107 bilo poku\u0161aja popravka na tim plo\u010dicama, odnosno netko je istu ve\u0107 rastavljao jer nedostaju vijci, vide se tragovi naknadnog lemljenja na poveznim \u017eicama i potrgan je dio podno\u017eja jednog \u010dipa vjerojatno tijekom nespretnog va\u0111enja. No, \u0161to mi ovdje mo\u017eemo uraditi? Prvo naravno provjeravamo napone +5V, +12V, -12V, +48V. Svi naponi su prisutni na obje plo\u010dice.<\/p>\n Sada moramo i\u0107i po redu. Prvo provjeravamo da li sinkronizacijsko poja\u010dalo proslje\u0111uje signal sa vertikalnih poja\u010dala na trigger modul. Snimili smo uredne signale sa A i B kanala na ulazu u trigger modul. Sada moramo provjeriti da li trigger modul ulazne signale pretvara u impulse za okidanje vremenske baze. Snimili smo da na izlazu iz triggera dobivamo impulse samo na kanalu A \u0161to je i o\u010dekivano, no ti impulsi su vrlo niske razine od cca 20 mVpp i prili\u010dno zaga\u0111eni \u0161umom. Trigger impulsi dobivaju se preko tunelskih dioda koje se napaju preko izvora konstantne struje. Sve ukazuje na neispravne tranzistore u strujnom izvoru ili neispravne tunel diode. Diode se kontroliraju ulaznim signalom iz verikalnih poja\u010dala ali i preko kontrolnog (gating) kruga sa sweep generatora.<\/p>\n <\/p>\n Pogled na plo\u010dicu sweep generatora (vremenske baze) za A i B kanal.\u00a0<\/em><\/p>\n <\/p>\n Pogled na plo\u010dicu triggera za A i B kanal (iz faze popravka kad su detektirani neispravni tranzistori u izlaznom poja\u010dalu, odlemljene tunelske diode i prekinuta veza sa sweep generatorom).\u00a0<\/em><\/p>\n <\/p>\n Tijekom rada na ovom osciloskopu dogodilo se da je i trigger kanal A u jednom trenutku neo\u010dekivano prestao sa radom. Uzrok ovome nije jasan pa sada moramo provjeriti signale kroz sklopove triggera. Trigger sklop je potpuno simetri\u010dan za oba kanala i jedino zajedni\u010dko im je ulaz iz sinkronizacijskog poja\u010dala. Ovaj ulaz se uvodi preko prekida\u010dke (switching) diode KA136, pa \u0107emo prvo provjeriti njenu ispravnost. Dioda je ispravna.<\/p>\n Sada provjeravamo signal na bazama ulaznih FET-ova da vidimo da nije problem u samim selekcijskim preklopnicima na prednjoj plo\u010di. Signal preko sklopki uredno dolazi na ulaz trigger poja\u010dala.<\/p>\n Mogu\u0107a gre\u0161ka se opet su\u017eava na izlazni stupanj sa tunelskim diodama pa mjerimo emiterske napone na izlaznim parovima PNP tranzistora u krugu napajanja tunelskih dioda konstantnom strujom. Ovdje dolazimo do zanimljive situacije, na jednom paru tranzistora napon je punih 48V, a na drugom paru je 6,5V (nakon emiterskog otpornika). To zna\u010di da na prvom paru up\u0107e nema pada napona pa su ovi tranzistori vjerojatno u prekidu. Mjerenje je potvrdilo da su oba tranzistora tipa BSX29 neispravna.<\/p>\n BSX29 visokofrekvencijski tranzistor (700MHz) koji se koristi za brze prekida\u010dke sklopove i VF\/RF poja\u010dala. Zanimljivo je da su ovi tranzistori doma\u0107eg proizvo\u0111a\u010da EI iako je najve\u0107i broj drugih komponenti proizvod \u010de\u0161ke tvornice Tesla. VF tranzistore PNP tipa nemamo na lageru, no \u010dak i da zamijenimo i ta dva neispravna tranzistora u jednom kanalu to opet ne obja\u0161njava za\u0161to ne radi ni drugi kanal triggera.<\/p>\n Onda smo primijetili kako je na plo\u010dici sweep generatora netko olovkom stavio oznaku pored jednog tranzistora. Izvadili smo ga iz podno\u017eja te uo\u010dili da ima vrlo kratke izvode koji lako prekidaju jer ne sjede dobro u podno\u017eju. Vjerojatno je pomicanje \u0161asije prilikom manipulacije bilo dovoljno da ovaj tranzistor prekine. Ovime smo imali prekid u triger modulu kanala A i prekid u sweep modulu kanala B. I ovaj osciloskop se polako pretvara u osciloskop iz pakla \ud83d\ude42<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Nadalje, zamijetili smo da je plo\u010dici sweep generatora tako\u0111er zamijenjen i jedan tranzistor koji nije originalnog tipa. Sad je postala problemati\u010dna i ova plo\u010dica pa moramo ispitati njezin rad. Odlemili smo veze triggera prema sweep generatoru i signal triggera nadomjestili pravokutnim impulsima iz vanjskog signal generatora. Nakon ovoga dobili smo vremenskim bazama posve upravljivi prikaz A i B signala na ekranu \u010dime smo potvrdili da je vrlo vjerojatno kvar u plo\u010dici triggera, eventualno u kontrolnom poja\u010dalu na plo\u010dici sweep generatora. No problem je \u0161to neki tranzistori na plo\u010dici sweep generatora imaju lo\u0161 kontakt sa svojim podno\u017ejem te sitni pomaci i tre\u0161nje vrlo lako mogu prekinuti taj kontakt i staviti sweep generator van funkcije. Sada kod popravka plo\u010dice triggera moramo paziti da ne naru\u0161imo slabe spojeve tranzistora na plo\u010dici sweep generatora. Najradije bi problemati\u010dne tranzistore zalemili izravno na plo\u010dicu no za to moramo rastaviti pola osciloskopa.<\/p>\n Vratimo se na trigger. S obzirom da nemamo zamjenske tranzistore BSX29 onda \u0107emo sa ispravnim parom naizmjeni\u010dno testirati rad izvora konstantne struje za tunelske diode. \u010cini se da strujni izvori sa BSX29 funkcioniraju i da su vrlo vjerojatno neispravne same tunelske diode.<\/p>\n Tunelske diode pak se ne mogu provjeriti na neki jednostavan na\u010din (provjerom otpora), za njih je potrebno ba\u0161 snimiti njihovu naponsko-strujnu karakteristiku i vidjeti da li se pona\u0161aju prema specifikacijama.<\/p>\n <\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n
\n<\/a><\/p>\n\n
<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n
\n<\/a><\/p>\n<\/a>Tri tranzistora na hladilima (slika desno) pripadaju krugovima za serijsku tranzistorsku regulaciju niskih napona.<\/em><\/span><\/p>\n
\n
\n<\/strong><\/p>\n<\/a>Dva tranzistora na hladilima (slika desno) pripadaju krugovima za serijsku tranzistorsku regulaciju niskih napona, a jedan tranzistor (KD502) je iz kruga drivera za transformator DC\/DC pretvara\u010da.\u00a0<\/em> <\/span><\/p>\n<\/a>Z – poja\u010dalo<\/span><\/em><\/p>\n
\n<\/a><\/p>\n
\n<\/a><\/p>\n
\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n
\n<\/a>Izlazno horizontalno otklonsko poja\u010dalo smje\u0161teno okomito uz CRT cijev. Iznad njega vidi se strana tiskanih veza plo\u010dica triggera i sweep oscilatora.<\/span><\/em><\/p>\n<\/a>Izlazno vertikalno otklonsko poja\u010dalo smje\u0161teno okomito uz CRT cijev. Iznad njega vidi se strana tiskanih veza plo\u010dice sa ulaznim vertikalnim poja\u010dalima.<\/em><\/span><\/p>\n
\n\n
<\/a><\/p>\n
\n<\/a>\u00a0<\/em><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n
\n<\/a>Netko je olovkom ozna\u010dio problemati\u010dan tranzistor. Kad smo ga izvadili iz ku\u0107i\u0161ta vidjeli smo da ima vrlo kratke no\u017eice koje jedva da imaju kontakt s podno\u017ejem. Desno na slici se vidi o\u0161te\u0107eni kerami\u010dki kondenzator i podno\u017eje jednog integriranog kruga \u0161to zna\u010di da je netko prije nas vjerojatno ve\u0107 vadio ove \u010dipove.<\/em> <\/span><\/p>\n<\/a>Dva neispravna tranzistora BSX29 u izraznom poja\u010dalu triggera kanala B i famozni “skra\u0107eni” tranzistor KC509 u poja\u010dalu sweep generatora kanala A. Ovom tranzistoru trebalo bi dolemiti no\u017eice te ga vratiti u podno\u017eje.
\n<\/span><\/em><\/p>\n