![\"\"](\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2022\/08\/iskra_mm_160_profi_02.jpg\")
<\/a><\/p>\n <\/p>\n Tvrtka Iskra vu\u010de korijene iz 1946. godine te je sve do danas prisutna na tr\u017ei\u0161tu. Mo\u017eemo re\u0107i da se radi o jednoj od najuspje\u0161nijih i najdugovje\u010dnijih tvrtki sa podru\u010dja biv\u0161e Jugoslavije koja je pre\u017eivjela procese restrukturiranja i privatizacije tijekom 1990-tih godina te otada bilje\u017ei tendenciju ponovnog rasta, razvoja i \u0161irenja na svjetska tr\u017ei\u0161ta. Kroz \u010ditavo razdoblje postojanja nudi \u0161irok spektar proizvoda iz podru\u010dja elektronike, elektrotehnike, telekomunikacija, energetike, automatizacije, elektri\u010dnih alata i ure\u0111aja i tome srodnih proizvodnih grana. \u0160to se ti\u010de aparata za zavarivanje Iskra ima u ponudi sve standardne tipove: MIG\/MAG, TIG (DC ili AC), MMA (REL), a tako\u0111er nudi i aparate za rezanje plazmom.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n MIG (Metal Inert Gas)<\/em> \/ MAG (Metal Active Gas)<\/em> aparati za zavarivanje kao taljivu elektrodu koriste \u017eicu namotanu na kolut koja se tijekom zavarivanja automatski odmotava, odnosno stalno izvla\u010di na vrh pi\u0161tolja za zavarivanje. Kako bi se dobio \u0161to kvalitetniji var te da se sprije\u010di rasprskavanje vara i pregorijevanje tankih materijala tijekom zavarivanja, samo zavarivanje se vr\u0161i u okru\u017eju posebnih plinova koji se dovode i ispu\u0161taju na vrhu pi\u0161tolja za zavarivanje. Nekad se za MIG zavarivanje koristio \u010disti argon, a za MAG zavarivanje \u010disti ugljikov dioksid (CO2), no danas se uobi\u010dajeno koriste mje\u0161avine ova dva plina ponekad sa udjelom kisika, helija, vodika ili du\u0161ika, sve ovisno o vrsti i debljini materijala koji se vari kao i o ostalim uvjetima zavarivanja. Aparat za zavarivanje Iskra M\/M 160 Profi nema elektri\u010dni plinski ventil ni bilo koju drugu elektri\u010dnu kontrolu protjecanja za\u0161titnog plina tijekom zavarivanja pa se mi ovdje tim dijelom ne moramo baviti.<\/p>\n Vlasnik ovog aparata za zavarivanje navodi da ure\u0111aj ne odmotava \u017eicu za zavarivanje. Tako\u0111er, ure\u0111aj je ve\u0107 bio na popravku i dijagnosticiran je problem u elektronici koja kontrolira rad motora za odmatanje \u017eice za zavarivanje. Prethodni serviser je popravljao plo\u010dicu, no prilikom testa do\u0161lo je do kratkog spoja na istoj pri \u010demu su od vidljivih o\u0161te\u0107enja izgorjele neke tiskane veze na plo\u010dici. Stoga je isti serviser plo\u010dicu ponovno uzeo na popravak, no nakon nekoliko mjeseci zavla\u010denja vra\u0107ena je bez nekog korisnog komentara. Sada je ta plo\u010dica zavr\u0161ila kod mene.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Vidi se da su pokrpane dvije tiskane veze koje su pregorjele usred kratkog spoja. S obzirom da sam prvo dobio samo plo\u010dicu bez kompletnog aparata, mogao sam jedino provjeriti rad dva klju\u010dna elementa: rad triaka za uklju\u010denje transformatora za zavarivanje koji se preko optopara okida sklopkom na pi\u0161tolju za zavarivanje i rad tranzistora za regulaciju brzine vrtnje elektromotora za odmatanje \u017eice.<\/p>\n Triak smo bez problema okidali preko optopara, a test tranzistora je pokazao da je isti ispravan. Tako\u0111er, krug mre\u017enog ispravlja\u010da 12 V za osiguranje napona za okidanje triaka je ispravan. Ovdje vi\u0161e ni\u0161ta ne mo\u017eemo napraviti pa smo zatra\u017eili \u010ditav aparat za zavarivanje.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Aparat je do\u0161ao bez pola ku\u0107i\u0161ta, kontrola za brzinu vrtnje rasklimana, korozija na mehanizmu za vo\u0111enje \u017eice, nedostaju uvodnice za kablove pa isti stru\u017eu po o\u0161trom limu ku\u0107i\u0161ta, vod za elektrodu (pozitivan pol) ima znatno o\u0161te\u0107enu izolaciju… Najgore je to \u0161to se 5-polni konektor mo\u017ee bez problema ukop\u010dati na plo\u010dicu sa obje strane, a i tri ostala priklju\u010dka za plo\u010dicu nisu ni\u010dim ozna\u010dena i potrebno je utvrditi njihova ispravna spojna mjesta. \u0160tovi\u0161e, postoje jo\u0161 tri priklju\u010dka od kojih dva moraju biti za spajanje tastera, a jedan koji je vezan izravno na plus pol, odnosno na kabel za elektrodu transformatora za zavarivanje, mogu\u0107e je za napajanje\/kontrolu nekog vanjskog ure\u0111aja (elektri\u010dni ventil).<\/p>\n <\/p>\n \u00a0<\/em><\/p>\n <\/p>\n Aparat za zavarivanje radi na opasan mre\u017eni napon koji je prisutan na ve\u0107ini elemenata, a osim toga transformator za zavarivanje mo\u017ee isporu\u010diti veliku struju (160 A) i tu nikako nije po\u017eeljno izazvati kratki spoj. Stoga \u0107emo si prvo nacrtati shemu aparata za zavarivanje Iskra M\/M 160 Profi kako bi to\u010dno znali \u0161to radimo i gdje pratiti eventualne probleme.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Transformatorom za zavarivanje upravlja se preko primarnih namotaja (gdje su manje struje) tako da se grebenastom sklopkom uklju\u010duju kombinacije od dva namota (pozicije 2, 3, 4) ili za najja\u010du struju sve tri sekcije primarnog namota (pozicija 1). Mre\u017eni napon se na primarne namotaje dovodi preko upravlja\u010dkog kruga sa triakom MAC 224 koji djeluje kao elektroni\u010dka sklopka za izmjeni\u010dnu struju. Triak se preko optopara okida naponom od 12 V sa posebnog mre\u017enog ispravlja\u010da koji se uklju\u010duje preko tastera na pi\u0161tolju za zavarivanje.<\/p>\n Kada se dakle upravlja\u010dkim krugom preko triaka na primar transformatora za zavarivanje dovede mre\u017eni napon, na sekundaru se pojavljuje napon 15,5 – 22 V (struja 30-160 A). Taj napon, osim za zavarivanje, slu\u017ei i za napajanje elektromotora za pokretanje \u017eice preko serijski spojenog tranzistora BDW93C za regulaciju napona, a time i brzinu vrtnje elektromota. Vidimo dakle da napon za zavarivanje dolazi izravno i na elektroni\u010dku plo\u010dicu te nikako nije dobro napraviti negdje kratki spoj sa tim naponom.<\/p>\n Napon sa sekundara transformatora za zavarivanje ispravlja se punovalnim diodnim mosnim ispravlja\u010dem \u0161to zna\u010di da \u0107emo na izlazu dobiti pulsiraju\u0107i ispravljeni napon frekvencije 100 Hz. Te\u017ei pak se dobivanju \u0161to stabilnijeg istosmjernog napona za zavarivanje sa \u0161to manjim fluktuacijama tako da se lak\u0161e uspostavi i odr\u017eava stabilan elektri\u010dni luk. Stoga je i ovdje kao i kod svakog drugog ispravlja\u010da potrebno ugraditi filtar napona, a to su redovno kondenzatori ili prigu\u0161nice. Aparat Iskra M\/M 160 Profi u tu svrhu koristi prigu\u0161nicu, no neki drugi aparati umjesto nje mogu imati filtarske kondenzatore velikog kapaciteta.<\/p>\n Unutar transformatora za zavarivanje ugra\u0111ena je temperaturna sklopka koja \u0107e u slu\u010daju pregrijavanja istog isklju\u010diti mre\u017eni napon za napajanje upravlja\u010dke elektronike (napon za okidanje triaka), a time posljedi\u010dno i napon za napajanje transformatora. Tada \u0107e svijetliti samo serijski spojena kontrolna \u017earuljica na koju \u0107e biti raspore\u0111ena ve\u0107ina mre\u017enog napona. Ventilator za hla\u0111enje radi konstantno nakon uklju\u010denja aparata za zavarivanje.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Sada kada znamo kako funkcionira na\u0161 aparat za zavarivanje mo\u017eemo oprezno spojiti sve \u017eice na kontrolnu plo\u010dicu. Prije toga smo naravno testirali ispravnost samog elektromotora, provjerili smo rad grebenaste sklopke, uvjerili se da je temperaturni prekida\u010d zatvoren, ispitali i popravili potenciometar za brzinu elektromotora, ventilator radi, izolirali smo opasna mjesta…<\/p>\n Aparat za zavarivanje M\/M 160 Profi kao \u0161to vidimo sa prednje plo\u010de mo\u017ee povu\u0107i i do 20 A struje tako da je za njegov rad potrebno osigurati adekvatnu mre\u017enu priklju\u010dnicu. Kao elektroni\u010dar ne volim ba\u0161 rad sa velikim naponima i strujama, no \u0161to je tu je, probno testiranje sad moramo napraviti.<\/p>\n Nakon prvog uklju\u010divanja aparat je proradio, no regulacija brzine vrtnje elektromotora za povla\u010denje \u017eice ne radi ba\u0161 dobro (motor se pokre\u0107e i regulira tek na zadnjih 20% regulacije) i pretjerano se griju otpornici u regulacijskom krugu. Sada je jasno da je netko ve\u0107 mijenjao ove elemente, te \u0107emo za po\u010detak izdvojeno nacrtati samo ovaj krug.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Obi\u010dno se paralelno elektromotoru (kao i releju i drugim induktivnim tro\u0161ilima) spaja dioda kako bi se kratko spojili naponi i naponski pikovi koje eventualno mo\u017ee inducirati sam elektromotor u radu i koji bi mogli uni\u0161titi tranzistor. No ovdje vidimo pomalo neuobi\u010dajenu situaciju gdje dioda nije spojena paralelno ve\u0107 serijski u krug sa tranzistorom i elektromotorom. Da bi shvatili o \u010demu se radi, moramo nacrtati kompletnu unutra\u0161nju strukturu tranzistora BDW93C. Vidimo da je to zapravo Darlingtonov spoj NPN tranzistora u jednom ku\u0107i\u0161tu sa ugra\u0111enom za\u0161titnom diodom i dva otpornika. Dioda koja je sastavni dio BDW93C obrnuto je polarizirana, dok je dioda 1N540 polarizirana u propusnom smjeru.<\/p>\n Kolektorski istosmjerni motori preko kolektora ili komutatora naizmjeni\u010dno mijenjanju polaritet napona na zavojnici rotora kako bi se ona neprekidno okretala u permanentnom magnetskom polju koje stvara fiksni magnet statora. To u principu zna\u010di da se zavojnica elektromotora stalno uklju\u010duje i isklju\u010duje naizmjeni\u010dno na pozitivni i negativni pol napajanja.<\/p>\n Tijekom svakog isklju\u010denja zavojnice dio preostalog magnetskog toga koji se gasi inducira u zavojnici kratkotrajni napon i u tom djeli\u0107u vremena elektromotor zapravo radi kao generator. S obzirom da se magnetski tok vra\u0107a u zavojnicu suprotnim smjerom nego je prethodno iz nje potisnut, taj povratni generirani napon je suprotnog polariteta. Vrijednosti tog reverznog impulsnog napona mogu biti relativno velike i frekvencije koja odgovara brzini vrtnje i broju polova elektromotora. Stoga se o\u010dituje kao svojevrsni visokofrekvencijski \u0161um koji zbog suprotnog polariteta mo\u017ee o\u0161tetiti osjetljive tranzistore. Ovaj VF napon se obi\u010dno premo\u0161\u0107uje jednostavnim RC filtrom koji se popularno zove “snubber” filtar. U na\u0161em slu\u010daju sastoji se od kondenzatora 100 nF i otpornika 33 \u2126.<\/p>\n U trenutku kada se elektromotor isklju\u010di iz napajanja, rotor se uslijed inercije mo\u017ee jo\u0161 jedno vrijeme okretati i u tom vremenu \u0107e elektromotor zapravo raditi kao generator (izme\u0111u DC elektromotora i generatora nema neke principijelne razlike) s time da \u0107e napon na stezaljkama opet biti suprotnog polariteta. Napon \u0107e se naravno pojaviti i ako se ru\u010dno ili mehani\u010dki zakrene rotor elektromotora (iz bilo kojeg razloga). Takav napon ve\u0107 mo\u017ee imati ve\u0107u vrijednost i du\u017ee trajati, odnosno pona\u0161ati se kao istosmjerni napon suprotnog polariteta. Njega stoga ne mo\u017eemo filtrirati kondenzatorom nego se premosti (kratko spoji) diodom polariziranom za taj smjer napona.<\/p>\n Tako \u0107e dioda za nominalni polaritet napona predstavljati jako veliki otpor i struja u tom smjeru ne\u0107e te\u0107i kroz nju. No za ne\u017eeljene reverzne struje dioda \u0107e funkcionirati kao kratki spoj i sva struja \u0107e pote\u0107i preko nje umjesto preko tranzistora. Na\u0161 BDW93C ve\u0107 ima interno ugra\u0111enu takvu diodu koja ga \u0161titi od pojave reverznih struja i napona. Tako\u0111er su interno ugra\u0111ena i dva B-E shunt otpornika na oba tranzistora. Otpornik na prvom (pogonskom) tranzistoru osigurava da isti uvijek ima kolektorsku struju iznad minimalne za postizanje prihvatljivog poja\u010danja izlaznog tranzistora. Otpornik na izlaznom tranzistoru minimalizira utjecaj struje curenja. Naime svaki tranzistor ima neku struju curenja preko baze, pa da se ta struja ne bi vi\u0161estruko poja\u010davala na izlaznom tranzistoru (\u010dime bi on uvijek bio blago otvoren) ugra\u0111en je ovaj otpornik. Tako\u0111er, oba otpornika omogu\u0107uju br\u017ee isklju\u010divanje tranzistora kad rade u brzom prekida\u010dkom modu jer prazne zaostali naboj na internom kapacitetu BE spoja tranzistora.<\/p>\n Ostaju nam direktno polarizirane diode 1N540 i 1N4004. Za ove diode ne vidim drugu ulogu osim za\u0161tite od pogre\u0161nog polariteta napajanja. Naime, \u010ditav krug za pogon elektromotora napaja se sa sekundara transformatora za zavarivanje, a to su zapravo vanjski kablovi od koji jedan zavr\u0161ava klije\u0161tama za masu (negativan pol), a drugi pi\u0161toljem sa elektrodom za zavarivanje (pozitivan pol). Manipulacijom sa ta dva kabla moglo bi do\u0107i do nekog ne\u017eeljenog spajanja sa drugim elektri\u010dnim krugovima u okru\u017eju rada, pa su ove diode vjerojatno stavljene da sprije\u010de prodor nekog reverznog napona ili naponskog impulsa na regulacijski krug elektromotora preko vanjskih kablova za zavarivanje.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Sada se mo\u017eemo vratiti na sam regulacijski krug s potenciometrom. Vidimo da je to zapravo djelitelj napona za bazu tranzistora. Izra\u010dunali smo da je disipacija snage na otpornicima R2, R3 i R4 oko 3 W (kada je potenciometar na najmanjem otporu) te nije ni \u010dudo \u0161to se isti izrazito griju (otpornici su dizajnirani za snage max 0,25 W). Sve je ovo bilo o\u010dito ve\u0107 i na prvi pogled jer je ukupni otpor od cca 50 \u2126 premali na naponu od 22 V te samo taj krug tro\u0161i pola ampera struje. Vrlo vjerojatno da ovo nisu originalni elementi i da je netko poku\u0161ao modificirati ovaj krug.<\/p>\n BDW93C je predvi\u0111en za napone do 100 V i struje do 12 A. Elektromotor nema nikakve oznake, no uobi\u010dajeno su takvi elektromotori predvi\u0111eni za nominalni napon 24 V, maksimalno mogu povu\u0107i 2-3,5 A struje i \u017eicu pokre\u0107u brzinom 0,6-24 m\/min (uobi\u010dajeno 2-18 m\/min).<\/p>\n Testiranjem na\u0161eg motora na\u0161li smo da se isti pokre\u0107e ve\u0107 na cca 4 V i tu tro\u0161i 250-350 mA ovisno o optere\u0107enju. Brzina izvla\u010denja \u017eice pri tome je bila cca 2 m\/min. Na maksimalnom naponu koji daje transformator za zavarivanje 16 – 22 V brzina \u017eice je cca 12 – 18 m\/min. Motor tro\u0161i manje od 500 mA struje. Ovaj test nam je pokazao da je nominalni napon motora vrlo vjerojatno 24 V i da je regulaciju potrebno izvesti linearno u \u010ditavom podru\u010dju 4-22 V kako bi se dobile brzine izvla\u010denja \u017eice 2- 18 m\/min.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Regulacija se naravno vr\u0161i promjenom napona na bazi tranzistora, a ta promjena napona mo\u017ee biti linearna (kao u na\u0161om slu\u010daju) ili impulsna (PWM ili PFM). Ako se koristimo linearnom regulacijom tranzistor radi u linearnom na\u010dinu rada, a ako se koristimo impulsima tranzistor radi u prekida\u010dkom na\u010dinu rada. Impulsi su uvijek jednake amplitude, no mogu biti razli\u010dite \u0161irine (odnos izme\u0111u trajanja impulsa i pauze) \u010dime se dobiva PWM upravljanje ili iste \u0161irine no razli\u010dite frekvencije \u010dime se dobiva PFM upravljanje. U oba slu\u010daja zapravo sni\u017eavamo efektivnu vrijednost napona koji se dovodi na elektromotor. \u0160to su impulsi kra\u0107i u odnosu na pauzu (PWM), odnosno \u0161to su rje\u0111i (PFM) to \u0107e efektivni napon na elektromotoru biti manji.<\/p>\n Kod linearne regulacije su ne\u0161to ve\u0107i gubici, no u na\u0161em slu\u010daju imamo prili\u010dnu rezervu snage i motor je male potro\u0161nje pa to ne dolazi do izra\u017eaja. Tranzistor se ovdje koristi kao promjenjivi otpor, dakle serijski spojen sa tro\u0161ilom (elektromotorom), pa \u0107e se napon napajanja rasporediti dio na tranzistor (ovisno o njegovom trenutnom unutra\u0161njem otporu), dio na elektromotor. To je klasi\u010dni spoj linearnog regulatora sa serijski spojenim tranzistorom. Ako pogledamo na\u0161e sheme, jasno se uo\u010davaju dvije paralelne grane: jednu \u010dine otpornici u djelitelju napona za bazu tranzistora, a drugu \u010dini tranzistor (CE) serijski vezan sa tro\u0161ilom. U tom paralelnom spoju napon jedne grane izravno utje\u010de na napon druge grane. Ako se primjerice napon izlazne grane smanji (npr. uslijed ve\u0107eg tereta tro\u0161ila), pove\u0107ati \u0107e se napon na bazi tranzistora (BE) u ulaznoj (regulacijskoj) grani pa \u0107e se tranzistori bolje otvoriti (smanjiti \u0107e se otpor) \u010dime \u0107e se posljedi\u010dno pove\u0107ati izlazni napon. Vrijedi naravno i obrnuto. Kako se pove\u0107a napon na izlazu, tako se smanji napon na ulazu (na djelitelju napona) \u010dime se preko promjene otpora tranzistora automatski ostvaruje konstantna regulacija napona.<\/p>\n Originalni djelitelj napona je u na\u0161em slu\u010daju je donekle zakompliciran. \u010cini se da je Iskra ovdje koristila potenciometre koji interno imaju spojen jedan kraj sa kliza\u010dem, tako da se u djelitelju napona vr\u0161i promjena vrijednosti samo u jednoj grani. Puno bolje rje\u0161enje je koristiti potenciometar kao gotov djelitelj napona, gdje se promjena odnosa otpora vr\u0161i istovremeno u obje grane. Shemu koju \u0107emo mi primijeniti nacrtali smo na tre\u0107oj slici. Upotrijebljen je potenciometar od 10 k\u2126 na kojem disipacija snage ne\u0107e biti ve\u0107a od 20 mW, a struja kroz bazu tranzistora s obzirom na na\u0161e tro\u0161ilo biti \u0107e cca 50 \u00b5A. Mogli bismo ovdje zapravo upotrijebiti bilo koji potenciometar raspona 1 – 100 k\u2126. Sa manjim potenciometrom biti \u0107e ne\u0161to ve\u0107a disipacija snage i ve\u0107a struja na bazi tranzistora i obrnuto. Probali smo potenciometre od \u00a010 k\u2126 i 100 k\u2126 i oba posve dobro reguliraju brzinu elektromotora u punom rasponu.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Otpornik 2,8 – 5 k\u2126 u negativnoj grani odre\u0111uje minimalan napon na elektromotoru (najmanju podesivu brzinu). Na naponu od 16 V taj otpornik bi trebao biti oko 5 k\u2126, a na naponu od 22 V oko 2,8 k\u2126. S obzirom da aparat za zavarivanje, ovisno o odabranoj snazi, daje razli\u010dite izlazne napone (16-22 V) to \u0107e se i brzina vrtnje elektromotora mijenjati s promjenom snage. Ovu situaciju mo\u017eemo stabilizirati zener-diodom, no tada \u0107emo najve\u0107u podesivu brzinu ograni\u010diti na onu na naponu 16 V (12 m\/min). Nikad nisam zavarivao sa ovakvim aparatom pa ne znam da li je na svim ampera\u017eama nu\u017eno osigurati i one najmanje (2 m\/min) i one najve\u0107e (18 m\/min) brzine vrtnje, no ukoliko \u017eelimo zadr\u017eati istu pode\u0161enu brzinu na sva \u010detiri nivoa snage aparata, onda se krajnje vrijednosti brzina moraju donekle \u017ertvovati.<\/p>\n \u010cisto iz preventivnih razloga dodali smo i otpornik od 1 k\u2126 koji ograni\u010dava struju baze na 22 mA (najvi\u0161e dozvoljeno je 200 mA) kako ne bi do\u0161lo do uni\u0161tenja tranzistora uslijed nekog kvara na potenciometru, kratkog spoja elektromotora i sli\u010dno.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Primijetio sam i da grebenasta sklopka vi\u0161e ne radi ba\u0161 glatko, \u0161to i nije \u010dudo za ovako star aparat. Grebenasta sklopka je modularnog tipa, odnosno sastoji se od tri segmenta svaki sa po dvije sklopke. Rad svake sklopki u svakom pojedina\u010dnom segmentu kontroliraju posebni grebenasti ulo\u0161ci koji na odre\u0111enom kutnom polo\u017eaju uklju\u010de ili isklju\u010de svaku od sklopki. Grebenasti mehanizam je plasti\u010dan i s vremenom dolazi do njegovog habanja, te se sklopka sve te\u017ee okre\u0107e i sve vi\u0161e zapinje. Pohabani plasti\u010dni grebenasti ulo\u0161ci i pritiskiva\u010di se ne mogu popraviti i sklopku je potrebno zamijeniti.<\/p>\n Nova grebenasta sklopka (u na\u0161em slu\u010daju Tecnomatic model HD 16) ne\u0107e raditi ispravno prije nego se poslo\u017ee grebenasti ulo\u0161ci svakog segmenta na ispravne kutne pozicije, tako da se dobije ispravna shema preklapanja za svaki od polo\u017eaj sklopke. Stoga je kod zamjene grebenaste sklopke potrebno znati shemu uklju\u010divanja kontakata za svaki polo\u017eaj te je potrebna i odre\u0111ena spretnost da se ista pravilno sastavi.<\/p>\n <\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a>Elektroni\u010dka plo\u010dica koja kontrolira rad aparata za zavarivanje Iskra M\/M 160 Profi. Vide se krpane tiskane veze koje su izgorjele prilikom kratkog spoja, te neki zahvati na upravlja\u010dkim elementima: triak MAC224 za uklju\u010denje transformatora za zavarivanje i tranzistor BDW93C za kontrolu brzine vrtnje elektromotora za doziranje (odmatanje) \u017eice za zavarivanje.<\/span><\/em><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a>Mjesto predvi\u0111eno za smje\u0161taj elektroni\u010dke plo\u010dice. Spojni kablovi i konektor nisu ni na koji na\u010din ozna\u010deni i bez sheme ne mo\u017eemo sa sigurno\u0161\u0107u znati kamo i kako se spajaju. Desno se vidi prigu\u0161nica za filtraciju istosmjernog napona za zavarivanje koji se dobiva preko diodnog mosnog ispravlja\u010da. <\/span><\/em><\/p>\n<\/a>Reduktor i mehanizam za povla\u010denje \u017eice za zavarivanje. Ovaj mehanizam bi morao dozirati \u017eicu podesivom brzinom u rasponu cca 2-18 m\/min, no neki aparati mogu tu brzinu regulirati i u \u0161irim rasponima (0,6-24 m\/min). Brzina ovisi o odabranoj debljini \u017eice i ampera\u017ei tijekom zavarivanja. Na slici lijevo se uo\u010dava o\u0161te\u0107ena izolacija kabla za elektrodu (pozitivan pol) koji lako mo\u017ee dodirnuti \u0161asiju aparata. Na slici desno se vidi \u017eica koja dolazi sa sklopke za pokretanje na pi\u0161tolju za zavarivanje. Sklopkom se na ovu \u017eicu zapravo dovodi pozitivan pol napona za zavarivanje. Tako\u0111er se uo\u010dava priklju\u010dak za uvo\u0111enje za\u0161titnog plina koji se preko cijevi dovodi do vrha elektrode.\u00a0<\/span> <\/em><\/p>\n<\/a>Elektri\u010dna shema aparata za zavarivanje Iskra M\/M 160 Profi i shema rada grebenaste sklopke.<\/span><\/em><\/p>\n<\/a>Transformator za zavarivanje i diodni mosni ispravlja\u010d izlaznog napona sa hladilima. Na sekundaru transformatora dobivaju se izmjeni\u010dni naponi u rasponu 24-35 V (mjereno u praznom hodu), no nakon ispravljanja i filtriranja istosmjerni napon na elektrodama tijekom zavarivanja (pod optere\u0107enjem) je cca 15,5 – 22 V.\u00a0<\/em><\/span><\/p>\n<\/a>Naponi na sekundaru transformatora za zavarivanje izmjereni u odre\u0111enim re\u017eimima rada: izmjeni\u010dni napon na sekundaru bez optere\u0107enja, te istosmjerni napon na izlazu iz ispravlja\u010da bez optere\u0107enja i pod optere\u0107enjem, odnosno tijekom samog zavarivanja. Treba biti svjestan da sama prigu\u0161nica za filtriranje pulsiraju\u0107eg napona 100 Hz iz punovalnog ispravlja\u010da ne\u0107e do kraja filtrirati napon te \u0107e on na stezaljkama i dalje biti u odre\u0111enoj mjeri pulsiraju\u0107i. Razlike izme\u0111u najni\u017ee i najvi\u0161e vrijednosti mogu biti 3-4 V. Stoga smo kod mjerenja izlaznog istosmjernog napona dali neku njegovu srednju vrijednost.<\/span> <\/em><\/p>\n
\n<\/a>Na prvoj slici vidimo shemu regulacijskog kruga kakav smo zatekli na plo\u010dici. Ovaj krug nikako ne mo\u017ee funkcionirati jer su struje kroz djelitelj napona za bazu tranzistora prevelike. Na drugoj slici je prikazana unutra\u0161nja struktura tranzistora BDW93C. Na tre\u0107oj slici je krug regulacije kakav \u0107emo primijeniti za ovaj na\u0161 aparat. \u00a0<\/span><\/em><\/p>\n
\n<\/a>Na slici lijevo se vidi izmjeni\u010dni kavezni elektromotor nominalnog napona 230 V sa montiranim ventilatorom za hla\u0111enje. Ovaj ventilator se uklju\u010duje sa uklju\u010denjem ure\u0111aja i radi neprekidno. Na slici desno je istosmjerni kolektorski elektromotor nominalnog napona 24 V za pokretanje \u017eice.<\/em><\/span><\/p>\n<\/a>Originalni potenciometar ima interno spojen jedan kraj otporne trake sa kliza\u010dem tako da su na vanjskom ku\u0107i\u0161tu samo dva izvoda.<\/span><\/em><\/p>\n
\n