![\"\"](\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2022\/10\/philips_gm2891_03.jpg\")
<\/a><\/p>\n <\/p>\n Tvrtka Philips osnovana je 1891. godine te je do danas prerasla u jednu od vode\u0107ih svjetskih kompanija za proizvodnju elektronike. Poslovanje je zapo\u010dela proizvodnjom elektri\u010dnih \u017earulja, a 1916. godine Philips je proizveo i svoju prvu rendgensku cijev. Od 1927. godine Philips zapo\u010dinje proizvodnju radio aparata, a zatim i elektronskih cijevi. U 1930-tim godinama tvrtka ve\u0107 proizvodi medicinsku rendgensku opremu, predstavlja svoj prvi TV prijemnik te pionirski elektri\u010dni aparat za brijanje sa rotiraju\u0107im no\u017eevima (Philishave). 1963. godine Philips uvodi standard za snimanje zvuka na audio kazetu \u2013 Compact Audio Cassette, koji postaje globalni prihva\u0107en, a 1970-te godine obilje\u017eio je inovacijama poput \u0161tednih \u017earulja, opti\u010dkih telekomunikacijskih sustava, opti\u010dkog diska LaserVision i vrlo uspje\u0161nog Compact Disc (CD) sustava razvijenog u suradnji sa tvrtkom Sony. Sa istom tvrtkom je krajem 1990-tih godina razvijen i DVD sustav, a oba standarda do\u017eivjela su globalni uspjeh i najbr\u017ee rastu\u0107i proizvod za ku\u0107nu elektroniku u povijesti. Philips danas proizvodi \u0161irok i raznolik spektar komercijalnih i profesionalnih elektroni\u010dkih ure\u0111aja i komponenti.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Philips GM 2891 generira crno-bijeli kompozitni video signal i RF televizijski signal sa \u010detiri razli\u010dita rastera slike:<\/p>\n Na posljednjoj \u0161estoj poziciji sklopke (simbol zvu\u010dnika) video signal je isklju\u010den, a uklju\u010den je tonski RF modulator (5,5 MHz) za testiranje tona na televizoru. Nemodulirani audio signal dostupan je na priklju\u010dnici 300-500 Hz. Video signal je dostupan u kompozitnom obliku na priklju\u010dnicama VIDEO i moduliran u RF TV signal (H.F.) u opsegu 40 – 80 MHz i 170 – 225 MHz.<\/p>\n Sa generatorom TV testnih signala GM 2891 je dakle mogu\u0107e ispitivati i pode\u0161avati sliku i ton na televizorima sa audio\/video ulazima i na televizorima sa analognim antenskim ulazom. Za 1950-te godine ovo je definitivno bio ure\u0111aj koji zadovoljava potrebe svakog proizvo\u0111a\u010da i servisera televizora, no sa cijenom od 995 DM (ekvivalentno dana\u0161njoj vrijednosti 2650 Eura) svakako nije bio dostupan ve\u0107ini malih servisera i hobista.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Do sada smo opisali nekoliko generatora TV slike razli\u010ditih proizvo\u0111a\u010da i razdoblja, te smo vidjeli da to nisu ba\u0161 posve jednostavni ure\u0111aji. To je i za o\u010dekivati jer je analogni televizijski signal slo\u017een od vi\u0161e razli\u010ditih amplitudno i frekvencijski moduliranih signala i za razumijevanje istog potrebno je ulo\u017eiti malo vi\u0161e truda. Stoga \u0107emo mi ovdje na jo\u0161 jedan na\u010din ukratko opisati sadr\u017eaj kompozitnog video signala.<\/p>\n <\/p>\n Op\u0107enito o sastavu televizijske slike<\/strong><\/p>\n Televizijska slika sastoji se od 625 horizontalnih linija (redaka), a iscrtava se tako da se najprije crtaju neparni redovi slike, a nakon toga parni redovi. Ovo dijeljenje televizijske slike na dvije poluslike napravljeno je zato da se postigne prividno ve\u0107a frekvencija izmjena slika na ekranu kako bi ona bila vidljiva bez titranja (izravno slanje pune slike velikom frekvencijom bilo bi tehni\u010dki prezahtjevno). Tako se kod televizijske slike u jednoj sekundi realno iscrta samo 25 kompletnih slika, no s obzirom da je to podijeljeno na iscrtavanje 50 poluslika ljudsko oko reagira na tih 50 izmjena pa se titranje ne zamje\u0107uje.<\/p>\n A sada malo brze analize:<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Sada kada imamo kompozitni video signal istog je potrebno amplitudno modulirati (jedan bo\u010dni pojas potisnut) sa nekom VHF ili UHF nose\u0107om kanalnom TV frekvencijom zajedno sa tonom koji se posebno frekvencijski modulira sa nose\u0107om frekvencijom pomaknutom za 5,5 MHz od video nose\u0107e frekvencije. Dobiveni signal ukupno zauzima \u0161irinu opsega od 7 MHz za VHF i 8 MHz za UHF podru\u010dje.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Generator TV test slike Philips GM 2891 bazira se na ukupno 13 elektronskih cijevi: devet trioda-pentoda ECL 80, dvije dvostruke triode ECC 85, jedne triode EC 80 i ispravlja\u010dice EZ 80. Tako\u0111er je ugra\u0111ena tinjalica Z1M i jedna poluvodi\u010dka dioda OA 81.<\/p>\n <\/p>\n Elektronske cijevi su redom slijeva na desno raspore\u0111ene na slijede\u0107i na\u010din:<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Elektronske cijevi su redom slijeva na desno raspore\u0111ene na slijede\u0107i na\u010din:<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Elektronske cijevi tvore oscilatore i multivibratore za dobivanje impulsa odre\u0111enih oblika i frekvencija koji se zatim mije\u0161anjem spajaju u jedinstveni kompozitni video signal. VHF\/UHF oscilatorom i modulatorom taj video signal se zatim modulira u televizijski RF signal. Za dobivanje tonskog signala koristi se isti oscilator kojim se generira video uzorak horizontalnih traka tako da na\u0161 ure\u0111aj nije u stanju istovremeno generirati i video i audio signal.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Blok shema pregledno prikazuje kako se formira RF TV signal. Vertikalna frekvencija od 50 Hz za dobivanje vertikalnih potisnih impulsa dobiva se iz sinusnog napona gradske mre\u017ee 50 Hz. Horizontalna frekvencija od 15 625 Hz \u00a0za dobivanje horizontalnih potisnih impulsa dobiva se iz posebnog oscilatora sa ECL 80. Naponi slike za prikaz vertikalnih i horizontalnih traka su tako\u0111er pravokutni signali koje generiraju dva multivibratora. Frekvencija ovih multivibratora je podesiva a time se mijenja broj traka koje su vidljive na ekranu. Ova dva pravokutna signala slike me\u0111usobno se kombiniraju ovisno o \u017eeljenom prikazu i mije\u0161aju sa vertikalnim i horizontalnim sinkronizacijskim i potisnim impulsima da bi se dobio kompletan kompozitni video signal. Za dobivanje RF TV signala koriste se dva oscilatora nose\u0107e frekvencije, jedan za sliku podesiv u opsezima 40 – 80 MHz i 170 – 225 MHz i jedan za ton \u010dija nose\u0107a frekvencija je za 5,5 MHz vi\u0161a od nose\u0107e frekvencije slike. U modulatoru se nose\u0107e frekvencije moduliraju signalima tona ili slike.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Video signal mo\u017ee imati pozitivni ili negativni polaritet. Kod pozitivnog polariteta signali slike su pozitivni, a sinkronizacijski i potisni impulsi su negativni (kao na na\u0161im snimkama), a kod negativnog polariteta je obrnuto. Kod TV sistema se koristi video signal sa negativnim polaritetom jer je pogodniji za RF modulaciju. Tako i na\u0161 generator TV signala modulira video signal sa negativnim polaritetom \u0161to je i ozna\u010deno na plo\u010dici ure\u0111aja. Na priklju\u010dnici VIDEO+ dobivamo kompozitni video signal sa pozitivnim polaritetom, a na priklju\u010dnici VIDEO- dobivamo isti signal sa negativnim polaritetom. Amplituda video signala je standardnih 1 Vpp. Na priklju\u010dnici 300-500 Hz dobivamo tonski signal koji je potenciometrom za horizontalne trake podesiv u rasponu 300-500 Hz. Unutra\u0161nja impedancija audio izlaza je 30 k\u2126 tako da se na ovu priklju\u010dnicu mo\u017ee dovesti i neki vanjski izvor audio signala sa optere\u0107enjem 300 \u2126 ili manje. Takvo optere\u0107enje \u0107e isklju\u010diti (prigu\u0161iti) interni audio oscilator.<\/p>\n Na H.F. priklju\u010dnicama dobivamo RF modulirani TV signal u opsezima 40 – 80 MHz i 170 – 225 MHz. Priklju\u010dnica x1 simulira snagu signala ja\u010dih lokalnih TV oda\u0161ilja\u010da, a priklju\u010dnica x1\/50 smanjenu snagu signala udaljenih oda\u0161ilja\u010da. Priklju\u010dnice su karakteristi\u010dne impedancije 75 \u2126.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Test je pokazao da na\u0161 ure\u0111aj jo\u0161 uvijek radi \u0161to je doista fascinantno za barem 65 godina star kompleksni cijevni ure\u0111aj koji sasvim sigurno nije odr\u017eavan posljednjih par desetlje\u0107a. Trebalo bi istina malo podesiti vertikalnu sinkronizaciju, no svi kondenzatori u ure\u0111aju su jo\u0161 uvijek originalni te je pravo \u010dudo da smo dobili i ovako dobre slike.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Video signali sa negativnim polaritetom snimljeni sa video izlaza na\u0161eg generatora TV test slike Philips GM 2891.<\/p>\n <\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n\n
\n\n
<\/a>Dio video signala na kojem se uo\u010davaju pojedina\u010dni signali pojedinog retka u trajanju od 64 \u00b5s. Horizontalni sinkronizacijski impuls daje znak za prijelaz u novi red (povratak elektronske zrake sa desnog na lijevi kraj ekrana) i ponavlja se frekvencijom od 15 625 Hz. Stoga je horizontalni otklonski sustav pogonjen linearnim pilastim naponom frekvencije 15 625 Hz. Crno rame sprje\u010dava da se povratak zrake javi kao svjetla linija. Burst signal smje\u0161ten unutar crnog ramena je nose\u0107a frekvencija boje i taj signal ne postoji kod crno bijelog prijenosa slike. Horizontalna sredina oscilograma odgovara crnoj razini pa \u0107e svi signali ispod te razine biti tamni, odnosno ne\u0107e se vidjeti na ekranu. Odre\u0111ena ja\u010dina signala iznad crne razine pak odgovara odre\u0111enoj boji ili nijansi sive prikazanoj na ekranu. Iz toga proizlazi da bijela razina odgovara najja\u010dem signalu unutar sadr\u017eaja jednog retka.<\/em><\/span><\/p>\n<\/a>Ukoliko smanjimo vremensku bazu mo\u017eemo lijepo vidjeti niz ponavljaju\u0107ih signala za ispisivanje svakog pojedinog retka (linije) slike.<\/em><\/span><\/p>\n<\/a>Ukoliko jo\u0161 vi\u0161e smanjimo vremensku bazu vidimo da je niz ponavljaju\u0107ih signala za jedan redak (liniju) slike periodi\u010dno prekidan. Naime, nakon \u0161to se iscrta 312 i pol linija jedne poluslike i zadnji red dosegne dno ekrana, slijedi signal za povratak zrake na po\u010detak prvog reda za iscrtavanje nove poluslike (povratak elektronske zrake sa donjeg na gornji kraj ekrana). Tome slu\u017ee vertikalni potisni signali koji se naravno nalaze ispod razine crnog i elektronska zraka je zatamnjena prilikom povratka sa dna ekrana (zadnja ispisana linija) na po\u010detak ekrana (prva linija nove poluslike). S obzirom da poluslika ima 312,5 linija od kojih svaka traje 64 \u00b5s, proizlazi da se rasterski signal mora pojavljivati svakih 312,5 x 64 = 20000 \u00b5s ili 20 ms, \u0161to naravno odgovara frekvenciji od 50 Hz. Stoga je vertikalni otklonski sustav televizora pogonjen linearnim pilastim naponom frekvencije 50 Hz.<\/span><\/em><\/p>\n<\/a>Ukoliko jo\u0161 vi\u0161e smanjimo vremensku bazu mo\u017eemo vidjeti sam slijed rasterskih impulsa. To su zapravo sljedovi od nekoliko vrsta impulsa (predimpulsi, impulsi izjedna\u010denja ili trabanti, impulsi za izmjenu slike, naknadni impulsi sa uba\u010denim nekoliko taktova crne razine) kako bi se omogu\u0107ilo zatamnjenje i povrat zrake na po\u010detak ekrana sa zadr\u017eavanjem dobre sinkronizacije video signala sa prikazom nove (polu)slike na televizoru.<\/span><\/em><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a>Snimak signala sa jednog generatora testnog TV signala pomo\u0107u analizatora RF spektra. Uo\u010dava se nose\u0107a video frekvencija na 605 MHz, burst signal na +4,43 MHz i nose\u0107a frekvencija tona na +5,5 MHz. Ovdje tako\u0111er vidimo da donji bo\u010dni pojas video modulacije kao ni ni\u017ee zrcalne frekvencije bursta (-4,43 MHz) i tona (-5,5 MHz) nisu potisnute. Generatori signala zbog pojednostavljenja konstrukcije obi\u010dno nemaju filtre za potiskivanje tih nepotrebnih produkata modulacije. Isti se filtriraju u samom TV prijemniku i prakti\u010dno nemaju utjecaj na pode\u0161avanje slike i tona pomo\u0107u generatora signala.
\n<\/em><\/span><\/p>\n
\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n\n
\n
<\/a><\/p>\n\n
\n
\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a>Priklju\u010dnice za kompozitni video signal i NF tonski signal 300-500 Hz (lijevo) i priklju\u010dnice za RF signal (desno). Na slici u sredini je svojevrsni kratkospojnik kojim je mogu\u0107e kratko spojiti izlaznu tonsku ili video priklju\u010dnicu, \u010dime se blokira audio ili video signal te RF nosioci tona i slike ne\u0107e biti modulirani.<\/span><\/em><\/p>\n<\/a>Bolji pogled na pasivne komponente sklopova RF oscilatora i modulatora.<\/span><\/em><\/p>\n<\/a>Germanijska dioda op\u0107e namjene OA 81 (90 V, 50 mA) po\u010dela se proizvoditi od sredine 1950-tih godina i ugra\u0111ivala se u razli\u010dite elektroni\u010dke ure\u0111aje sve do kraja 1970-tih godina. Izme\u0111u ostalih, proizvodio ju je i Philips.<\/span><\/em><\/p>\n<\/a>Mre\u017eni transformator ima primar podesiv na mre\u017ene napone od 110, 125, 145, 200, 220 i 245 V, a na sekundaru se dobiva napon za grijanje elektronskih cijevi i anodni napon.<\/span><\/em><\/p>\n<\/a><\/p>\n
\n<\/a>Prazan raster, horizontalne linije, vertikalne linije, mre\u017ea horizontalnih i vertikalnih linija.<\/span><\/em><\/p>\n