![\"\"](\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2022\/10\/vorsgbanz86_07.jpg\")
<\/a><\/p>\n <\/p>\n Tvrtka Hagenuk ima temelj u danskoj tvrtki “Neufeldt und Kuhnke” osnovane 1899. godine i 1936. godine preimenovane u “H<\/strong>anseatische A<\/strong>pparatebau-G<\/strong>esellschaft – e<\/strong>hemals N<\/strong>eufeldt u<\/strong>nd K<\/strong>uhnke”. Osniva\u010di ove tvrtke Hans Neufeldt i Karl Kuhnke bili su pioniri telefonije i be\u017ei\u010dne telegrafije, te se tvrtka Hagenuk tijekom \u010ditavog svojeg postojanja bavila proizvodnjom telefonske i telekomunikacijske opreme te d\u017eepnih elektroni\u010dkih video igara. Sredinom 1990-tih godina Hagenuk je prodan njema\u010dkoj tvrtki za proizvodnju zrakoplova DASA. Dana\u0161nja tvrtka Hagenuk Marinekommunikation GmbH pripada Atlas Elektronik grupi koja je internacionalni dobavlja\u010d pomorske elektronike, sa sjedi\u0161tem u Bremenu, Njema\u010dka i s podru\u017enicama diljem svijeta.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n U doba fiksnih analognih telefonskih linija, telefonski promet se napla\u0107ivao na osnovu potro\u0161enih “impulsa”. Ti impulsi su imali neku svoju pojedina\u010dnu cijenu, a odbrojavali bi se br\u017ee ili sporije tijekom telefonskog razgovora, ovisno o tarifnom razredu \u0161to je pak ovisilo da li je poziv lokalni, me\u0111u\u017eupanijski, me\u0111unarodni, internet i sli\u010dno). S vremenom su telefonske centrale dobile mogu\u0107nost oda\u0161iljanja signala tih impulsa prema korisniku, tako da je isti na posebnom ure\u0111aju mogao pratiti broj potro\u0161enih impulsa u realnom vremenu tijekom trajanja razgovora. Po standardu, taj signal je bio kratkotrajni sinusni impuls frekvencije 16 kHz. U po\u010detku je za slanje toga (kontrolnog) impulsa korisnik morao zatra\u017eiti odobrenje od pru\u017eatelja usluga za svoj pretplatni\u010dki broj i obi\u010dno se ta usluga napla\u0107ivala. Neke starije centrale nisu podr\u017eavale tu uslugu, odnosno nisu bile nadogra\u0111ene takvim modemima. Razvojem telefonije, a posebno ISDN-a ta usluga je postepeno postala dostupna svim pretplatnicima i \u010desto je bila besplatna ili se dobivala u nekim telefonskim paketima zajedno sa ure\u0111ajima za o\u010ditanje potro\u0161enih impulsa, o\u010ditanjem telefonskog broja pozivatelja i sli\u010dno. Iako su ti broja\u010di impulsa uglavnom bili pouzdani, u slu\u010daju lo\u0161e linije (stare centrale, lo\u0161i vodovi, velika udaljenost od centrale i sli\u010dno) taj impuls 16 kHz je mogao toliko oslabiti da ga broja\u010d ne detektira. Stoga se na mjestima gdje je pra\u0107enje potro\u0161nje bilo bitno (npr. naplata razgovora na javnim i po\u0161tanskim telefonima) naj\u010de\u0161\u0107e nije oslanjalo na impulse od 16 kHz, nego se cijena za naplatu ra\u010dunala na osnovu biranog broja (tarifna zona) i vremena trajanja razgovora.<\/p>\n Broja\u010di utro\u0161enih impulsa spajali su se na telefonsku liniju paralelno telefonu i imali su samo neki ulazni filtar (transformator) za izdvajanje frekvencije 16 kHz, te ispravlja\u010d i tranzistorsku sklopku koja bi okidala neki elektromehani\u010dki broja\u010d. Na\u0161 digitalni broja\u010d je ne\u0161to kompleksniji i ima mogu\u0107nost memoriranja ukupne potro\u0161nje te izra\u010dun i prikaz cijene razgovora na osnovu broja utro\u0161enih impulsa. Napaja se iz telefonske linije.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Vidimo da je rije\u010d o mikroprocesorskom ure\u0111aju, tako da na plo\u010dici jedino mo\u017eemo razlu\u010diti ulazni naponski dio sa izdvajanjem frekvencije 16 kHz i pet integriranih krugova (Philips):<\/p>\n Posve je jasno da memorija HML069D slu\u017ei \u010duvanje upisa cijene ko\u0161tanja jednog impulsa i \u010duvanje zbroja ukupno potro\u0161enih impulsa. Mikroprocesor PCD3315T\/510 upravlja svim izra\u010dunima i funkcijama od digitalnog broja\u010da do programiranja ROM memorije i prikaza na LCD displeju preko LCD drivera PCF2111T. Konverter logi\u010dkih naponskih nivoa HEF4104BT uskla\u0111uje razine za logi\u010dku jedinicu (3,3 \/ 5 V) izme\u0111u mikroprocesora i pojedinih logi\u010dkih \u010dipova koji rade na naponu ni\u017eem od 5 V. Memorija HML069D radi na naponu 13 V, a za programiranje (upisivanje) je potreban napon od 25 V i ovi naponi se vjerojatno tako\u0111er dobivaju preko telefonske linije. Ure\u0111aj svakako iz telefonske linije na kojoj je napon oko 48 V DC sa spu\u0161tenom slu\u0161alicom, oko 10 V DC sa podignutom slu\u0161alicom i oko 90 V AC u trenutku poziva (zvona) mora regulirati i stabilizirati napone od 5, 13 i 25 V potrebne za rad elektroni\u010dkih sklopova, kao i izdvojiti AC signal od 16 kHz za brojanje impulsa. Vjerojatno je ve\u0107ina zavojnica sa feritnim lon\u010di\u0107ima upravo u tim krugovima. \u010cak i da imamo shemu ovog sklopa, te\u0161ko da bismo iz nje saznali ne\u0161to vi\u0161e. Program mikroprocesora upravlja najve\u0107im brojem funkcija pa detaljna hardverska analiza ovog ure\u0111aja i nema nekog smisla.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n\n