![\"\"](\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2022\/10\/dalvi_dv100_02.jpg\")
<\/a><\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n DALVI Technology je tvrtka sa sjedi\u0161tem u Velikoj Britaniji osnovana 1996. godine koja se bavi ugradnjom tzv. Pay-TV sustava, odnosno sustava distribucije televizijskih programa koje je potrebno platiti da bi se mogli gledati. Technetix je tako\u0111er britanska tvrtka koja proizvodi opremu, ure\u0111aje i komponente za kablovske TV sustave. Pay-TV tehnike se oslanjaju na sustave kodiranja\/\u0161ifriranja slike i zvuka TV programa, a korisnik pomo\u0107u ure\u0111aja za de\u0161ifriranje mo\u017ee gledati samo one TV programe za koje je platio pretplatu i dobio valjane klju\u010deve (kodove, \u0161ifre).<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n O na\u0161em ure\u0111aju nemamo nikakve podatke, no s obzirom na SCART priklju\u010dke bio je namijenjen za dekodiranje analognih TV programa. Osim SCART ulaznih i izlaznih priklju\u010dnica, na zadnjoj strani je jo\u0161 jedna priklju\u010dnica sli\u010dna telefonskoj i jedna koja izgleda kao standardna audio priklju\u010dnica 3,5 mm. Prva priklju\u010dnica je vjerojatno za spajanje napajanja i\/ili modema kojim je preko telefonske linije mogu\u0107e komunicirati sa pru\u017eateljem usluge kako bi se platio i dobio odre\u0111eni video na zahtjev (Pay Per View). Druga priklju\u010dnica je mogu\u0107e servisna jer je montirana dublje u ku\u0107i\u0161te.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Od kad je krenulo sa sistemima kodiranja TV programa (u prvom redu satelitskih i kablovskih) svaki pru\u017eatelj usluga je razvio vlastiti algoritam za kodiranje\/\u0161ifriranje i sustav upravljanja klju\u010devima. To zna\u010di da je u vrijeme analogne televizije (a jednako tako i danas) u upotrebi uvijek bilo vi\u0161e razli\u010ditih sustava. U analognoj televiziji naj\u010de\u0161\u0107e su se koristili EuroCrypt, VideoCipher, VideoCrypt i CGMS-A sustavi koji su tako\u0111er imali i vi\u0161e svojih ina\u010dica.<\/p>\n Sistemi kodiranja slike uglavnom se baziraju na dvije osnovne metode. Znamo da se televizijska slika sastoji od 625 redaka koji se stalno po redu ispisuju po ekranu. Tako se prva metoda kodiranje slike temelji na principu rezanja redaka slike (tzv. “line cut-and-rotate” sistem). Svaka od 625 linija retka od koje se sastoji raster (slika) re\u017ee se na jednoj to\u010dki. Mogu\u0107e su 256 to\u010dke rezanja, a dobivena dva dijela se zatim pomi\u010du na neku udaljenost od to\u010dke rezanja \u010dime se gubi kontinuitet ispisa slike i ona postaje neprepoznatljiva. Drugi na\u010din kodiranja slike ne sje\u010de retke slike nego samo mije\u0161a njihov redoslijed pojavljivanja na ekranu \u010dime se opet dobiva neprepoznatljiva slika.<\/p>\n Oba na\u010dina kodiranja mogu se vr\u0161iti u nekoliko razina (obi\u010dno do \u010detiri). Na ni\u017eim razinama slika je jo\u0161 uvijek donekle prepoznatljiva i ta slabija kodiranja bi se koristila za privla\u010denje potencijalnih novih kupaca TV programa. Na najvi\u0161oj razini kodiranja slika bi bila potpuno neprepoznatljiva.<\/p>\n Kod koji je odre\u0111ivao gdje \u0107e se linija retka presje\u0107i ili kako \u0107e se redovi me\u0111usobno mije\u0161ati bio je spremljen na memorijsku karticu i pomo\u0107u njega bi dekoder ponovno poslo\u017eio ispravnu TV sliku. Kako bi se sprije\u010dilo piratsko kopiranje kartica sa kodovima iste su bile opremljene rutinom koja bi dokazala dekoderu da je umetnuta kartica doista originalna kartica (tzv. Fiat Shamir Zero Knowledge Test). Princip provjere se sastojao u tome da bi dekoder kartici predstavio paket podataka (pitanje ili izazov) koje bi kartica obradila i u\u010dinkovito vratila rezultat (odgovor) dekoderu dokazuju\u0107i da se radi o originalnoj kartici bez otkrivanja kriti\u010dnih informacija.<\/p>\n \u0160to se ti\u010de tona, neki sistemi uop\u0107e nisu kodirali ton, a neki su ga kodirali tako da se prvo digitalizirao, a zatim kodirao odre\u0111enim digitalnim algoritmima.<\/p>\n Bez obzira na ugra\u0111ene za\u0161tite i stalno razvijane novih naprednijih ina\u010dica sistema kodiranja TV slike hakeri su uspjeli na\u0107i nedostatke i s vremenom dekodirati gotovo sve sisteme kodiranja analogne TV slike. Tako su u 1990-tim godinama postojale piratske kartice za gotovo sve TV programe na satelitskim i kablovskim sustavima pla\u0107ene televizije.<\/p>\n DALVI je ne\u0161to noviji i napredniji sistem kodiranja analogne TV slike i interakcije sa krajnjim korisnikom. Temelji se na posebnoj tehnici kodiranja koja koristi 64-bitni algoritam i koji pru\u017ea ve\u0107u sigurnost od prethodnih, ve\u0107 hakiranih sustava kodiranja na principu mije\u0161anja sinkronizacije ispisa redaka slike. Tako\u0111er je posebna pa\u017enja posve\u0107ena nemogu\u0107nosti hakiranja ovog sustava gdje su se analizirali i otklonili svi nedostaci prethodnih sustava kodiranja koji su omogu\u0107avali hakiranje.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Kod sustava DALVI vi\u0161e se ne koriste kartice sa klju\u010devima (koje se kad-tad hakiraju), nego se sve informacije, uklju\u010duju\u0107i a\u017euriranje klju\u010da, \u0161alju korisni\u010dkim dekoderima preko TV slike, odnosno u vremenima trajanja sinkronizacijskih impulsa kad je slika zatamnjena. Ti podaci se mogu slati bilo kada prema naho\u0111enju operatera i potpuno su \u0161ifrirani jedinstvenim 64-bitnim klju\u010dem za svaki pojedina\u010dni dekoder. To zna\u010di da je klju\u010deve te\u0161ko presresti, prakti\u010dno nemogu\u0107e dekodirati, a \u010dak i da se to uspije isti vrijede samo za taj jedan dekoder i samo u vremenu do ponovnog a\u017euriranja kojih mo\u017ee biti i do 80 000 po satu.<\/p>\n Klju\u010devi naravno mogu biti ranjivi za hakiranje i kopiranje i kad su jednom uspje\u0161no u\u010ditani u memoriju dekodera. Stoga je Technetix za sustav Dalvi razvio svoje specijalizirane integrirane krugove sa flash-memorijama koji onemogu\u0107uju bilo kakav vanjski elektroni\u010dki pristup za i\u0161\u010ditavane sadr\u017eaja tih memorija. Budu\u0107i da se radi o \u010dipu vlastite proizvodnje, hakeri nemaju gdje dobiti tehni\u010dke podatke o istom. \u010cak ni sami dizajneri \u010dipa, koji poznaju unutra\u0161nju strukturu, ne mogu do\u0107i do koda i podataka pohranjenih na \u010dipu.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n U unutra\u0161njosti na\u0161eg dekodera nalazimo slijede\u0107e integrirane krugove:<\/p>\n <\/p>\n O\u010dito da su prva dva \u010dipa specijalno dizajnirana za DALVI dekodere i u njima se \u010duvaju u\u010ditani klju\u010devi za dekodiranje i druge informacije. Hakiranje ovih \u010dipova je prakti\u010dno neizvedivo, a i bilo kakvi tehni\u010dki podaci o njima su poslovna tajna Technetixa.<\/p>\n Ostali integrirani krugovi su o\u010dekivano za procesuiranje video signala \u0161to uklju\u010duje i njihovu analognu\/digitalnu konverziju u svrhu dekodiranja. Vrlo vjerojatno sustav DALVI koristi vlastitu digitalnu obradu video signala koja jam\u010di maksimalnu za\u0161titu, kvalitetu slike i fleksibilnu rekonfiguraciju.<\/p>\n <\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n\n