![\"\"](\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2022\/11\/ptt_modul_09.jpg\")
<\/a><\/p>\n<\/p>\n
Tvornica telekomunikacijskih ure\u0111aja Nikola Tesla u Zagrebu poslovala je u razdoblju 1949. do sredine 1990. godina kada je ve\u0107inski preuzeta od \u0161vedskog Ericssona (sa kojim je jo\u0161 od 1953. godine imala poslovnu suradnju) i nastavila poslovati kao Ericsson Nikola Tesla. Tvornica se bavila proizvodnjom ure\u0111aja i komponenti za telefoniju uklju\u010duju\u0107i i izradu tiskanih plo\u010dica. Proizvodi ove tvornice \u010dinili su veliki udio u izgradnji i odr\u017eavanju doma\u0107e telekomunikacijske mre\u017ene infrastrukture, a velikim dijelom tvornica je bila orijentirana i prema izvozu, uglavnom prema biv\u0161em SSSR-u.<\/p>\n
<\/p>\n
<\/p>\n Na\u0161 modul tek je jedan sitni segment od \u0161irokog spektra razli\u010ditih komponenti za telefoniju koje je proizvodila tvornica Nikola Tesla u zagrebu, no predstavlja lijep primjerak jednih od dva osnovna proizvoda tvornice: releji i tiskane plo\u010dice.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Prema shemi vidimo da bi to mogao biti sklop koji jednu telefonsku liniju dijeli na dva pretplatnika, gdje zauze\u0107e linije od strane jednog pretplatnika automatski isklju\u010duje mogu\u0107nost kori\u0161tenja te linije od strane drugog pretplatnika. Kada bi ova dva pretplatnika bila spojena na telefonsku liniju paralelno bez ove relejne sklopke, tada bi jedan pretplatnik podizanjem slu\u0161alice dok je u tijeku zauze\u0107e veze drugog pretplatnika zapravo mogao paralelno slu\u0161ati komunikaciju tog pretplatnika.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Relej Tvornice telekomunikacijskih ure\u0111aja Nikola Tesla nosi oznaku MONOSTABLE RELAY 120K-80428. Monostabilni releji su zapravo najuobi\u010dajeniji tip releja kod kojih se dovo\u0111enjem napona na zavojnicu preklapa jedan polo\u017eaj sklopi (kontakata), a izostankom napona sklopke se vra\u0107aju u po\u010detni polo\u017eaj. Za razliku od njih, kod bistabilnih releja izostankom napona sklopke se ne vra\u0107aju u prvobitan polo\u017eaj nego zadr\u017eavaju zadnje stanje postignuto zadnjim dovo\u0111enjem napona. Za povratak u prvobitno stanje potrebno je opet dovesti napon ili na neki drugi na\u010din (mehani\u010dki ili elektri\u010dki) resetirati sklopke releja. Osim ovih postoji jo\u0161 na desetke drugih tipova releja. Neki se mogu uklju\u010divati izmjeni\u010dnim, neki istosmjernim naponom, a kod nekih i polaritet istosmjernog napona razli\u010dito uklju\u010duje sklopke. Zavojnice releja se obi\u010dno mogu napajati \u0161irim rasponom napona (nekoliko volti), no postoje releji koji su dizajnirani da reagiraju na neku to\u010dno odre\u0111enu visinu dovedenog napona, a ta reakcija opet mo\u017ee biti na jednoj razini (vidi objavu Relej sa zakretnim svitkom Typ E 51-1<\/a>) ili na vi\u0161e razli\u010ditih razina napona.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n RIFA (skra\u0107enica od Radioindustrins Fabrik Aktiebolag) je bila \u0161vedski proizvo\u0111a\u010d otpornika i kondenzatora. Osnovana je 1942. godine\u00a0 u sklopu \u0161vedske kompanije za elektriku ASEA primarno kao proizvo\u0111a\u010d kondenzatora za \u0161vedsku radio industriju. Nakon 2. svjetskog rata tvornicu RIFA po\u010deo je preuzimati Ericsson i do 1947. godine je postao njezin jedini vlasnik. Do 1967. godine RIFA je proizvodila isklju\u010divo razli\u010dite tipove kondenzatora, a onda je kupila tvrtku Svenska Elektronr\u00f6r AB, te 1971. ostvarila suradnju i sa ameri\u010dkim National Semiconductorom \u010dime je dobila kapacitete za proizvodnju elektronskih cijevi i poluvodi\u010da. U 1980-tim godinama RIFA je postala klju\u010dni element Ericssonovog poslovanja i ostvarila je suradnju sa vi\u0161e vode\u0107ih proizvo\u0111a\u010da poluvodi\u010da (AMD, Motorola, Texas Instruments) \u010dime je mogla proizvoditi moderne elektroni\u010dke elemente, posebice integrirane krugove. Po\u010detkom 1988. godine RIFA je prodala svoje poslovanje s kondenzatorima tvrtki Finvest Oy (vlasnik kondenzatora robne marke Evox), koja je zadr\u017eala i robnu marku RIFA. Kasnije su se Evox i RIFA spojili u Evox Rifa AB, a nju je preuzeo KEMET. Stoga se od 1990-tih godina na kondenzatorima koji potje\u010du od tvornice RIFA mogu na\u0107i oznake RIFA, Evox, Kemet i Yageo. Tijekom 1988. preostali pogoni tvrtke RIFA za proizvodnju poluvodi\u010da preimenovani su u Ericsson Components AB, a ubrzo nakon toga u Ericsson Microelectronics AB.<\/p>\n <\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a>Mosni diodni ispravlja\u010di i zener diode ispravljaju i reguliraju napon za svitke releja koji pak preklapaju telefonsku liniju na odgovaraju\u0107eg pretplatnika.<\/span> \u00a0<\/em><\/p>\n<\/a>Relej Tvornice telekomunikacijskih ure\u0111aja Nikola Tesla.<\/span><\/em><\/p>\n<\/a>Aluminijski elektrolitski kondenzatori serije PEG124 \u0161vedskog proizvo\u0111a\u010da RIFA. RIFA je neke kondenzatore ozna\u010davala \u0161ifrom, pa je te\u0161ko i\u0161\u010ditati vrijednosti bez adekvatne tablice. Oznaka PEG124 HJ 410 M<\/strong>, ozna\u010dava aluminijski elektrolitski kondenzator sa aksijalnom monta\u017eom (PEG124<\/strong>), za nominalni napon 25 V (slovo H<\/strong>), dimenzija 37×20 mm (slovo J<\/strong>), kapaciteta 1000 \u00b5F (kod 410<\/strong>), visokih performansi (slovo M<\/strong>). Visoke performanse se odnose na dugi vijek trajanja (Long Life) od 10 godina na tipi\u010dnim temperaturama 0-40\u00b0C ili 27500 sati na temperaturi +105\u00b0C. Ove kondenzatore i danas proizvodi tvrtka Kemet kao nasljednica RIFA-e. \u00a0\u00a0\u00a0\u00a0<\/span><\/em><\/p>\n<\/a>Film kondenzatori (metalizirani poliester) serije PHE351 \u0161vedskog proizvo\u0111a\u010da RIFA. RIFA film kondenzatori \u0161iroko su kori\u0161teni kao naponski filtri u ure\u0111ajima iz 1970-ih i 1980-ih godina. Poznati su po tome \u0161to nakon duljih razdoblja neuporabe otkazuju naj\u010de\u0161\u0107e eksplozivnim pucanjem prozirnog plasti\u010dnog ku\u0107i\u0161ta.\u00a0<\/span><\/em><\/p>\n