![\"\"](\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2022\/11\/uniropa_autotester_01.jpg\")
<\/a><\/p>\n <\/p>\n Uniropa je kao uvozna robna marka njema\u010dke tvrtke “Quelle” prvi put registrirana 1959. godine. Pod ovom markom, uglavnom preko katalo\u0161ke prodaje, prodavao se \u0161irok asortiman razli\u010ditih komercijalnih proizvoda. Originalno porijeklo na\u0161eg ure\u0111aja je vjerojatno japansko iz 1980-tih godina.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n O mjera\u010dima kuta paljenja i brzine okretaja benzinskih motora ve\u0107 smo pisali u puno na\u0161ih objava vezanih uz autoelektriku. Znamo da iskra na svje\u0107icama nastaje dovo\u0111enjem visokonaponskih impulsa (15-40 kV) sa sekundara VN transformatora (bobine). Primar te bobine pak se napaja naponskim impulsima iz akumulatora automobila. Ti impulsi se stvaraju stalnim brzim prekidanjem istosmjernog napona akumulatora pomo\u0107u mehani\u010dkog ili elektroni\u010dkog prekida\u010da. Osovina motora i prekida\u010d su spregnuti, te \u0161to je brzina okretaja motora ve\u0107a to \u0107e prekidanje biti br\u017ee i VN impulsi na sekundaru bobine \u0107e biti gu\u0161\u0107i.<\/p>\n Ovdje vrijedi formula:<\/p>\n Broj impulsa = Broj okretaja x Broj cilindra \/ 2<\/strong><\/p>\n <\/p>\n To zna\u010di da prekida\u010d sustava paljenja na 4-cilindri\u010dnom motoru na 3000 okr\/min prekida akumulatorski napon 6000 puta u minuti, odnosno 100 puta u sekundi, dakle impulsi za primar bobine \u0107e se generirati frekvencijom od 100 Hz. Uobi\u010dajeno su bobine dizajnirane za impulsne frekvencije do 200 Hz. U pokusima gdje se automobilske bobine koriste za gradnju Teslinih transformatora, elektri\u010dnih pastira i sli\u010dnih VN sklopova pokazalo se da iste bez problema rade do 400 Hz, a mogu se koristiti i do 2 kHz i vi\u0161e. Sve naravno ovisi o tipu bobine, visini i \u0161irini dovedenih primarnih impulsa i optere\u0107enju na sekundaru.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Mjera\u010di kuta paljenja i brzine okretaja su zapravo voltmetri koji mjere srednju vrijednost impulsnog napona na primarnoj (akumulatorskoj) strani bobine. Za mjerenje brzine okretaja va\u017ean je samo broj impulsa u jedinici vremena, te je ulazni impulsni (pravokutni) napon potrebno pretvoriti u impulse jednake duljine trajanja. \u0160to je impulsa vi\u0161e, srednja vrijednost napona \u0107e biti vi\u0161a, a to predstavlja i ve\u0107u brzinu okretaja. Za mjerenje kuta paljenja pak je va\u017ean odnos (duty cycle) izme\u0111u vremena kada je napon prisutan i vremena kada je napon prekinut. Stoga se ovdje mjeri srednja vrijednost impulsnog (pravokutnog) napona takvog kakav i nastaje na prekida\u010du. \u0160to su impulsi \u0161iri, a pauze kra\u0107e to \u0107e srednja vrijednost napona biti ve\u0107a, a time i otklon kazaljke ve\u0107i. Ve\u0107i otklon kazaljke predstavlja manji kut paljenja (iskra na svje\u0107ici se generira u trenutku prekida primarnog napona). U oba slu\u010daja je va\u017eno ograni\u010diti (ujedna\u010diti) amplitude ulaznih impulsa, odnosno svesti ih na jednaku vrijednost kako bi mjerenje bilo to\u010dno.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Kad se mehani\u010dkim prekida\u010dem brzo prekida istosmjerni napon za napajanje induktivnog tro\u0161ila, jasno da na izlazu ne\u0107emo dobiti \u010diste pravokutne naponske impulse. Ovisno o kvaliteti (istro\u0161enosti) prekida\u010da i kondenzatora u sustavu automobilskog paljenja signal \u0107e biti vi\u0161e ili manje izobli\u010den i zaga\u0111en ne\u017eeljenim istitravanjima ili visokonaponskim pikovima. Ovo naravno mo\u017ee utjecati na mjerenje i same komponente mjera\u010da pa je uzorak impulsnog napona sa bobine prvo treba filtrirati. Za to se obi\u010dno koriste niskopropusni LC ili LR filtri koji filtriraju VF istitravanja i kratke naponske pikove. Nakon toga je potrebno amplitudu ulaznog impulsnog napona ograni\u010diti na neku “sigurnu” vrijednost tako da svi impulsi budu “odrezani” na istu amplitudu (npr. ako je akumulatorsko napajanje 12 V izlaz se mo\u017ee limitirati na 5 V jer \u0107e i najslabiji impulsi sigurno imati amplitudu ve\u0107u od 5 V). Za ograni\u010denje amplitude obi\u010dno se koriste zener-diode.<\/p>\n Za mjerenje srednje vrijednosti takvog napona (mjera\u010d kuta paljenja) dovoljan je RC niskopropusni filtar (integrator) koji \u0107e brze ulazne impulse pretvoriti u proporcionalnu vrijednost istosmjernog napona. Za mjerenje broja okretaja pak moramo pravokutne impulse (koji mijenjaju \u0161irinu ovisno o kutu paljenja) pretvoriti u impulse uvijek jednake \u0161irine. Za to se koristi visokopropusni RC filtar (diferencijator) koji \u0107e \u0161iroke ulazne pozitivne pravokutne impulse pretvoriti u uske pozitivne i negativne naponske \u0161iljke. Negativni impulsni \u0161iljci se zatim mogu premostiti diodom, a pozitivni se koriste za mjerenje srednje vrijednosti (vi\u0161e impulsa – ve\u0107i napon).<\/p>\n Izlaz iz svakog filtra ovisi o frekvenciji pa \u0107e i izlazni impulsi iz visoko-propusnog RC filtra postajati to \u0161iri \u0161to je frekvencija ve\u0107a. Zato se RC filtri ne mogu jednako koristiti za \u0161irok raspon frekvencija. Za potpuno linearnu pretvorbu frekvencije impulsa u napon, nakon RC filtra najbolje je koristiti neki monostabilni multivibrator koji \u0107e svaki taj ulazni (okidni) impulsni \u0161iljak donekle razli\u010dite \u0161irine pretvoriti u pravokutni impuls jednake i to\u010dno odre\u0111ene \u0161irine na izlazu.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Jednostavni mjera\u010di broja okretaja i kuta paljenja koji se baziraju samo na pasivnim filtrima moraju biti dobro prora\u010dunati da \u0161to linearnije rade u frekvencijskom opsegu rada prekida\u010da paljenja (cca 10-150 Hz). To nije lako posti\u0107i i jeftini mjera\u010di \u010desto imaju veliku toleranciju i ograni\u010denja vezana uz preciznija mjerenja. Posebno je kriti\u010dno mjerenje broja okretaja gdje svi ulazni impulsi moraju biti pretvoreni u impulse jednake \u0161irine. \u010cesto promjena kuta paljenja uzrokuje pove\u0107anu toleranciju u mjerenju broja okretaja i obrnuto. Bolji mjera\u010di imaju bolje sklopove za oblikovanje impulsa po \u0161irini i po amplitudi \u0161to je kriti\u010dno za precizno mjerenje.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Ako pogledamo skale na\u0161eg mjera\u010da, vidimo da one nisu linearne za 4-cilindri\u010dne i 6-cilindri\u010dne motore. Naime, krajnja vrijednost od 4000 o\/min za 4-cilindra, odnosno krajnja vrijednost od 2650 o\/min za 6-cilindra odgovara istoj frekvenciji od 133 Hz. Tako\u0111er vidimo natpis da za 8-cilindri\u010dne motore vrijede dvostruko manje vrijednosti nego za 4-cilindri\u010dne, a to zna\u010di da \u0107e mjerna frekvencija za krajnju vrijednost od 2000 o\/min za 8-cilindara opet biti 133 Hz. Mjera\u010d pak bio puno prakti\u010dniji da se i za 6 kao i za 8-cilindri\u010dne motore mo\u017ee mjeriti barem do 4000 o\/min, no tada bi filtri morali biti linearni do opsega 200 Hz, odnosno 266 Hz. To se ovdje nije moglo posti\u0107i i na\u0161 mjera\u010d je linearan samo do frekvencije 133 Hz pa su mjerni opsezi za motore sa vi\u0161e cilindara skra\u0107eni. Op\u0107enito gledano, ako mjera\u010di broja okretaja imaju linearne mjerne skale za motore od 4, 6 i 8 cilindra u punom opsegu, onda se mo\u017ee pretpostaviti i da imaju bolju i precizniju elektroniku mjera\u010da broja okretaja koja uklju\u010duje posebne okida\u010dke sklopove i\/ili neku izvedbu monostabilnog multivibratora.<\/p>\n Za mjerenje kuta paljenja izostavlja se krug za ujedna\u010davanje \u0161irine impulsa. U idealnom slu\u010daju omjer izme\u0111u \u0161irine impulsa i pauze ostaje nepromijenjen bez obzira na broj okretaja jer \u0107e ukupno vrijeme svih \u0161irina impulsa i svih \u0161irina pauza uvijek biti isto bez obzira na broj impulsa. Naravno, ukoliko su impulsi zaga\u0111eni frekvencijskim ili amplitudnim smetnjama i \u0161umovima mjerenje se mo\u017ee poremetiti pa stoga bolji mjera\u010di imaju i za ovo mjerenje bolju elektroniku za filtriranje.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Na\u0161 ure\u0111aj sadr\u017ei svega jedan tranzistor (2SC 1815). Tranzistor radi u re\u017eimu sklopke za proslje\u0111ivanje filtriranih ulaznih impulsa. Za mjerenje kuta paljenja instrument je vezan serijski u kolektorskom krugu tranzistora. Time se mjeri kolektorska struja kroz tranzistor pa takav sklop radi kao frekvencijsko-strujni pretvara\u010d. Za mjerenje broja okretaja, nakon visokopropusnog RC filtra za oblikovanje naponskih \u0161iljaka, instrument je vezan paralelno tranzistoru. Time se mjeri naponsko poja\u010danje na tranzistoru pa takav sklop radi kao frekvencijsko-naponski pretvara\u010d. Tranzistorska sklopka u oba slu\u010daja svakako poma\u017ee dobivanju \u010di\u0161\u0107ih impulsa koji prolaze kroz instrument.<\/p>\n Instrument nema interno napajanje nego se napaja preko mjernog napona, odnosno impulsnog akumulatorskog napona. Taj napon se preko diode i elektrolitskog kondenzatora 47 \u00b5F \/ 10 V dovoljno dobro filtrira za napajanje tranzistora.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n<\/a><\/p>\n
\n
\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a>Na strani tiskanih veza uo\u010davaju se neke tvorni\u010dke modifikacije, vi\u0161e veza je prerezano, a neke su premo\u0161tene \u017eicama. Kondenzator u visokopropusnom RC filtru (diferencijator) za dobivanje naponskih \u0161iljaka jednake \u0161irine posebno je kriti\u010dan glede \u017eeljenog frekvencijskog opsega pa je tvorni\u010dkom modifikacijom postoje\u0107em tantalskom elektrolitskom kondenzatoru od 470 nF paralelno dodan jo\u0161 jedan tantalski kondenzator od 680 nF.<\/em> <\/span><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a>Elektroni\u010dka shema na\u0161eg mjera\u010da Uniropa i na\u010din spajanja istog na sustav elektri\u010dnog paljenja automobila.<\/span> <\/em><\/p>\n