![\"\"](\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2022\/12\/cobra_ld200_03.jpg\")
<\/a><\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Tvrtka Cobra Electronics Corporation vu\u010de korijene iz 1953. godine kada su in\u017eenjeri elektronike Carl Korn, koji je tada imao tvrtku B&K Electronics i Samuel Horberg osnovali tvrtku Dynascan koja je za svoje proizvode registrirala trgova\u010dku marku Cobra. Tvrtka je u po\u010detku prodavala mjerne ure\u0111aje za RTV tehniku poput osciloskopa, a zatim i daljinski upravljane sustave za dizalice pod markom Telemotive.<\/p>\n Kada je 1958. godine u Americi definiran radio opseg za gra\u0111anski radio (CB) tvrtka Dynascan je zapo\u010dela proizvodnju CB primopredajnika. U po\u010detku je Dynascan proizvodio vlastite modele CB radija (Dynascan Cobra), no po\u010detkom 1970-tih godina prebacio se na uvoz jeftinijih japanskih modela tvrtki Toshiba i Uniden. Me\u0111utim, CB radio se naglo \u0161irio i razvijao glede novih tehnologija gradnje primopredajnika i \u0161irenja broja kanala \u0161to je Dynascan te\u0161ko pratio. Iz tog razloga tvrtka se poku\u0161ala orijentirati i na druge elektroni\u010dke proizvode poput zvu\u010dnika, poja\u010dala, stereo sustava i kasetofona. Ovi proizvodi Dynascana su u 1970-tim godinama imali dobru reputaciju i smatrani kvalitetnijim od jeftine konkurencije poput Radio Shacka i Realistica.<\/p>\n Od 1979. godine Dynascan je predstavio jo\u0161 jedan va\u017ean proizvod, be\u017ei\u010dne telefone. Sli\u010dno kao i CB radio, to je tada bio novitet za kojim je brzo nastala velika potra\u017enja. Sa be\u017ei\u010dnim telefonima Cobra, Dynascan je postigao dobru zaradu, me\u0111utim, do sredine 1980-tih godina potra\u017enja za istima je pala i Dynascan je opet te\u0161ko prodavao svoje zalihe robe.<\/p>\n Oko 1985. godine Dynascan je po\u010deo prodavati i svoje prve Cobra radarske detektore, uz be\u017ei\u010dne i \u017ei\u010dane telefone i telefonske sekretarice. U listopadu 1986. Dynascan predstavlja liniju policijskih radio skenera koji su korisnicima omogu\u0107ili slu\u0161anje radijskih frekvencija koje koristi policija.<\/p>\n Krajem 1986. godine Dynascan je kupio ve\u0107inski udio ameri\u010dke tvrtke Marantz, proizvo\u0111a\u010da visokokvalitetne audio i video opreme, koja je u to vrijeme lo\u0161e poslovala. Sli\u010dno tako, 1988. godine Dynascan je kupio tada gubita\u0161a Lloyd ‘s Electronics, proizvo\u0111a\u010da jeftinih satova i prijenosnih stereo ure\u0111aja. Me\u0111utim, Dynascan nije uspio pokrenuti ove tvrtke da ostvaruju profit te je Marantz 1990. godine prodan nizozemskom Philipsu.<\/p>\n Po\u010detkom 1990-tih godina Dynascan uglavnom posluje sa gubicima. Mnogi Cobra proizvodi nisu bili dobro prezentirani potro\u0161a\u010dima pa isti ili nisu bili prodani ili su nakon prodaje vra\u0107eni. Stoga je 1993. godine, kako bi naglasila kvalitetu Cobra proizvoda, tvrtka Dynascan promijenila ime u Cobra Electronics Corporation i ulo\u017eila napore u bolji marketing svojih proizvoda. Do kraja 1990-tih godina tvrtka se oporavila i po\u010dela ostvarivati velike prihode.<\/p>\n Danas su robne marke Cobra i Escort u vlasni\u0161tvu ameri\u010dke tvrtke Cedar Electronics i pod istima se prodaju elektroni\u010dki ure\u0111aji za ugradnju u automobile poput detektora policijskih radara i lasera za mjerenje brzine, radio primopredajnika za civilne opsege (CB, PMR i pomorske frekvencije), sigurnosnih auto kamera, pomo\u0107nih napajanja, softverskih aplikacija za voza\u010de i sli\u010dno.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Op\u0107enito gledano, postoje dva sustava za mjerenje brzine vozila koje koristi policija za nadzor prometa: jedan se bazira na radarskim signalima, a drugi na laserskim signalima. Tako su razvijena i dva tipa detektora (ranog upozoravanja), jedan za radarske mjera\u010de brzine i drugi za laserske mjera\u010de brzine. S obzirom da je i jedna i druga detekcija u praksi \u010desto neuspje\u0161na ili zaka\u0161njela, razvijeni su i sustavi za aktivno ometanje radarskih te laserskih mjera\u010da brzine. Kao protumjeru, policija je razvila sustave koji mogu detektirati prisutnost pasivnog radarskog detektora u nekom vozilu. No, krenimo redom.<\/p>\n <\/p>\n Radarski mjera\u010di brzine vozila<\/strong><\/p>\n Radarski mjera\u010di brzine rade na principu Dopplerovog efekta i ovisno o modelu rade u X, Ku, K ili Ka frekvencijskom podru\u010dju (8 – 40 GHz). Prvi takvi radari pojavili su se u Americi u 1950-tim godinama, radili su na najni\u017eem X-podru\u010dju (10,5 – 10,550 GHz) i izvorno su bili namijenjeni za kontrolu pomorskog prometa. Zbog svoje glomaznosti i nespretnosti za rukovanje nisu bili pogodni za kontrolu cestovnog prometa. Imali su domet 3 – 6,5 km. Danas su radari na X-podru\u010dju zastarjeli i rijetko se koriste.<\/p>\n Radari u Ku-pojasu su tipi\u010dno jednokanalni radari na opsegu 13,4 – 13,47 GHz koji su se uglavnom koristili u Evropi. U 1970-tim godinama po\u010delo sa proizvodnjom policijskih radara na K-opsegu (24,050 – 24,250 GHz). Ti radari su osim vi\u0161e frekvencije imali i manju izlaznu snagu te su dimenzijama bili puno manji i pogodni za mobilno kori\u0161tenje, na primjer iz automobila. Moderniji ure\u0111aji su se mogli koristiti iz automobila u pokretu i mogli su pratiti vi\u0161e ciljeva.<\/p>\n Tijekom 1980-tih godina u Evropi su se po\u010deli koristiti radarski mjera\u010di brzine koji rade na Ka-opsegu (33,4 – 36,0 GHz). Ovo su ve\u0107 napredniji radari koji osim mjerenja brzine obi\u010dno imaju integriranu i kameru za snimanje fotografija.\u00a0 Mogu raditi na vi\u0161e frekvencija u Ka-pojasu (13 kanala), oda\u0161ilju vrlo uski i kratkotrajni impulsni radio snop male snage te ga je vrlo te\u0161ko detektirati (presresti) na dovoljno velikoj udaljenosti. Tako\u0111er, mogu\u0107nost ometanja i pogre\u0161nog mjerenja kod najnovijih lasera na Ka-pojasu je minimalna. Stoga ve\u0107ina policijskih radara koja je danas jo\u0161 u upotrebi radi u Ka-opsegu.<\/p>\n <\/p>\n Laserski mjera\u010di brzine vozila<\/strong><\/p>\n Laserski mjera\u010di brzine koriste vrlo uske, usmjerene i kratkotrajne svjetlosne impulse koje proizvode infracrveni laseri (IC) u valnom podru\u010dju oko 904 nm (332 THz), dakle podru\u010dje nevidljivo za ljudsko oko. Ovdje princip mjerenja nije Dopplerski (mjerenje promjene frekvencije) nego se mjeri vrijeme izme\u0111u poslanih i primljenih IC impulsa.<\/p>\n Kratkotrajni pulsno modulirani IC impulsi se \u0161alju slijedno jedan iz drugoga na fiksnom razmaku, te \u0107e se ovisno o brzini vozila vrijeme povrata impulsa smanjivati ili pove\u0107avati, ovisno da li snima vozilo u dolasku ili odlasku. Zato laserski mjera\u010di imaju dvije izra\u017eene le\u0107e na prednjoj strani, jedna preko koje se fokusiraju i oda\u0161ilju IC impulsi i jedna preko koje se primaju i ponovno fokusiraju na detektor (LIDAR).<\/p>\n Iz toga proizlazi da je laserski mjera\u010d brzine u osnovi daljinomjer koji vi\u0161e puta uzastopno u jednakim intervalima mjeri daljinu do vozila i zatim na osnovu promjene daljine ra\u010duna brzinu. Teoretski bi za ra\u010dunanje brzine bila dovoljna dva mjerenja daljine, no da bi to\u010dnost mjerenja bila \u0161to bolja, a mogu\u0107nost gre\u0161ke \u0161to manja u praksi se obra\u0111uje od 10 do 500 povratnih impulsa za jedno mjerenje brzine. Za sva ova uzastopna mjerenja obi\u010dno je potrebno vrijeme manje od sekunde (0,3 do 0,7 sekundi), no lo\u0161i vremenski i atmosferski uvjeti (magla, ki\u0161a, uglji\u010dni dioksid, pra\u0161ina) mogu produljiti potrebno vrijeme mjerenja. \u0160irina impulsa je u rasponu 5 – 35 ns.<\/p>\n Kako bi se razlikovali legitimni odjeci od la\u017enih signala, prijemnik LIDAR-a \u0107e pomo\u0107u linearnih logaritama registrirati samo odjeke koji \u0161irinom, modulacijom, devijacijom, o\u010dekivanom amplitudom i vremenom dolaska te sli\u010dnim parametrima odgovaraju poslanim impulsima. Rani tipovi laserskih mjera\u010da brzine bi \u010ditavo mjerenje ozna\u010dili neuspje\u0161nim ukoliko je nedostajao samo jedan povratni impulsni odjek ili ukoliko nije bio u o\u010dekivanim granicama. Novi tipovi laserskih mjera\u010da pak imaju posebne algoritme koji mogu izra\u010dunati brzinu i ukoliko nekoliko odjeka nedostaje ili su neispravni, no proizvo\u0111a\u010di ne otkrivaju to\u010dne specifikacije i tehnologiju kojom to posti\u017eu. Maksimalne daljine na kojima se mo\u017ee mjeriti brzina vozila laserskim mjera\u010dima je od 600 do 900 metara.<\/p>\n Detekcija impulsa iz policijskog laserskog mjera\u010da brzine je daleko te\u017ea nego detekcija radarskih impulsa. Laserski impulsi su vrlo uski (ne prelaze promjer 45 cm na 150 metara) i policajac cilja neku reflektiraju\u0107u to\u010dku na automobilu, obi\u010dno registarsku plo\u010dicu ili far. Stoga laser detektor smje\u0161ten na nekom drugom mjestu na automobilu uop\u0107e ne\u0107e detektirati to IC zra\u010denje. Detekcija zapravo ovisi o tome koliko je policajac spretan da nacilja i tijekom mjerenja se zadr\u017ei na toj nekoj niskoj to\u010dki na automobilu i da slu\u010dajno laserom ne “pro\u0161ara” vi\u0161e na prednje staklo iza kojeg je obi\u010dno smje\u0161ten laser detektor.<\/p>\n <\/p>\n Ometa\u010di radarskih i laserskih mjera\u010da brzine<\/strong><\/p>\n U usporedbi sa laserskom zrakom, radarska zraka je relativno \u0161iroka i jednim dijelom prolazi kroz vozilo koje se ozra\u010duje te se radarsko zra\u010denje mo\u017ee lak\u0161e detektirati i uo\u010diti \u010dak i sa vozila u prometu koja nisu u tom trenutku cilj mjerenja. No generalno gledano, u ve\u0107ini slu\u010dajeva ovim detekcijama \u0107e se dobiti samo koja sekunda vremena za naglo smanjenje brzine, uz nadu da mjerenje nije ve\u0107 obavljeno ili je poni\u0161teno zbog nagle promjene u uzastopnim mjerenjima zbog naglog smanjenja brzine.<\/p>\n S obzirom da laser detektori iz navedenih razloga nisu bili ba\u0161 pouzdani, razvili su se ometa\u010di policijskih laserskih mjera\u010da brzine. To su u biti IC diode koje oda\u0161ilju kratke brze IC impulse razli\u010ditih duljina trajanja prema policijskom laserskom mjera\u010du kako bi zbunili njegov algoritam za prepoznavanje i mjerenje originalnih povratnih impulsa. Naravno, da bi to bilo u\u010dinkovito oda\u0161ilja\u010dke IC diode moraju imati dovoljnu snagu i moraju biti usmjerene to\u010dno prema policijskom mjera\u010du. Stoga se tra\u017ei \u0161to ve\u0107a snaga i \u0161to \u0161iri kut pokrivanja ometaju\u0107im signalima, pa bolji ometa\u010di imaju vi\u0161e dioda koje su usmjerene u razli\u010ditim kutovima. Takvi ometa\u010di tako\u0111er imaju i prijemne IC senzore ili kao senzor koriste postoje\u0107i laser detektor kako bi se aktivirali samo kada uhvate IC signal policijskog lasera. Tu naravno ima vi\u0161e faktora koji utje\u010du na u\u010dinkovitost ometanja. Uvijek postoji mogu\u0107nost da se policijski laser zbog uskog snopa zra\u010denja ne uhvati i sustav ometanja ne aktivira, a tako\u0111er policijski laseri novije generacije \u0161alju slo\u017eene mjerne signale i koriste napredne algoritme tako da mogu vrlo u\u010dinkovito zanemariti ometaju\u0107e signale. Isto tako instalaciju vi\u0161e IC dioda je te\u0161ko zamaskirati na vozilu jer ispred njih ne smije biti opti\u010dkih zapreka.<\/p>\n Spomenimo da postoje i ometa\u010di radarskih mjera\u010da brzine. Oni na punom frekvencijskom opsegu rada radara svojom izlaznom snagom trebaju nadja\u010dati originalni radarski odraz na Dopplerskoj frekvenciji, te \u0107e zbog pogre\u0161ne frekvencije o\u010ditanje brzine biti neuspje\u0161no. Ovakvi ometa\u010di su zakonom zabranjeni u svim zemljama jer se nekontrolirano oda\u0161ilju radio valovi ve\u0107e snage koji mogu izazvati smetnje na raznim elektroni\u010dkim ure\u0111ajima. Tako\u0111er, bili su vrlo neu\u010dinkoviti, posebice na modernim radarima koji rade u Ka-opsegu.<\/p>\n <\/p>\n Detektori prisutnosti radarskih detektora u vozilu<\/strong><\/p>\n Kao policijska protumjera, postoje ure\u0111aji kojima policija mo\u017ee detektirati prisutnost radarskog detektora u vozilu (VG2 i Spectre). Ti ure\u0111aji detektiraju curenje ili probijanje male koli\u010dine elektromagnetske energije iz oscilatora unutar radarskih detektora. VG2 je bio pode\u0161en za prijem karakteristi\u010dne frekvencije na kojoj radi lokalni oscilator radarskog prijemnika. Proizvo\u0111a\u010di su kao protu-protumjeru promijenili tu frekvenciju na novijim ina\u010dicama ure\u0111aja. Tada je razvijen ne\u0161to bolji sustav naziva Spectre koji ima mogu\u0107nost skeniranja \u0161irokog opsega frekvencija na kojima bi mogli raditi oscilatori unutar radarskih detektora. Proizvo\u0111a\u010di su naravno odgovorili i na taj izazov te po\u010deli ugra\u0111ivati bolje filtre harmonika i bolje oklapati RF krugove radarskog prijemnika tako da ure\u0111aj zra\u010di \u0161to manje elektromagnetske energije. Me\u0111utim, EM zra\u010denje nije lako suzbiti kod kombiniranih radar detektora koji stalno skeniraju \u0161irok raspon radarskih frekvencija i imaju puno oscilatora, mje\u0161a\u010da, dipleksera i sli\u010dnih RF sklopova iz kojih zra\u010de radio valovi i koje je te\u0161ko u potpunosti prigu\u0161iti, a da to prekomjerno ne pove\u0107a cijenu gotovog ure\u0111aja. Generalno gledano, zahvaljuju\u0107i usmjerenim antenama i velikom RF poja\u010danju ure\u0111aji VG2 i Spectre mogu detektirati zra\u010denje iz lo\u0161e izvedenog radar detektora i sa udaljenosti nekoliko stotina metara, no oni bolji \u0107e biti otkriveni tek na nekoliko centimetara ili uop\u0107e ne\u0107e biti detektirani.<\/p>\n <\/p>\n Pravna legislativa<\/strong><\/p>\n U 1990-tim godinama, kad je to kod nas postalo popularno, na\u0161iroko se raspravljalo o stvarnoj efikasnosti ali i o pravnoj legislativi upotrebe radarskih i laserskih ure\u0111aja. Da odmah bude jasno, danas je upotreba laserskih i radarskih policijskih detektora kao i bilo kakvih ometa\u010da policijskih lasera i radara zakonom zabranjena u Hrvatskoj, jednako kao i u ve\u0107ini drugih zemalja svijeta. Najliberalnija po tom pitanju je naravno Amerika, pa iako je upotreba takvih detektora dozvoljena u 48 od 50 ameri\u010dkih dr\u017eava (u tim dr\u017eavama smatraju da imate pravo znati kad vas policija prati), oni su u svih 50 dr\u017eava i dalje ilegalni za sve komercijalne voza\u010de (voza\u010di kamiona, voza\u010di autobusa, taksiji i sli\u010dno).<\/p>\n Prona\u0161ao sam jedan zanimljiv sudski spis iz Austrije iz 1994. godine, gdje se vodio op\u0161iran postupak protiv voza\u010da koji je u svom vozilu posjedovao upravo ovaj Cobra Laser LD-200 i koji mu je policija oduzela. S obzirom da jo\u0161 nije bilo jasnog zakona oko laserskih (opti\u010dkih) detektora, vodilo se borba oko stru\u010dnih i pravnih tuma\u010denja da li detektor policijskih lasera ulazi u kategoriju radio ure\u0111aja koje treba prijaviti sukladno Zakonu o telekomunikacijama ili ne.<\/p>\n Vlasnik je tvrdio da je ure\u0111aj kupio u doma\u0107oj trgovini koja ga i ogla\u0161ava, da je tamo dobio upute kako je isti legalan jer nije rije\u010d o radio ure\u0111aju koji podlije\u017ee Zakonu o telekomunikacijama, odnosno da je taj ure\u0111aj kao takav generalno odobren za upotrebu kao i svi sli\u010dni potro\u0161a\u010dki ure\u0111aji koji koriste neku be\u017ei\u010dnu tehnologiju (daljinski upravlja\u010di). Tu\u017eitelji su pak htjeli dokazati da laser detektor spada u radio sustav ili telekomunikacijski sustav jer je namijenjen be\u017ei\u010dnom (opti\u010dkom) bilje\u017eenju impulsne, monokromatske, koherentne svjetlosti te bilje\u017ei i oda\u0161ilje signal upozorenja da je u blizini aktivni laserski ure\u0111aj. Lasersko zra\u010denje je elektromagnetsko zra\u010denje kao i radio valovi samo druga\u010dije frekvencije, dakle laserski ure\u0111aji za upozorenje se mogu tretirati kao radijski prijamni sustavi.<\/p>\n Me\u0111utim, tada se postavilo pitanje da li je taj laserski ure\u0111aj za upozorenje stvarno radio prijemnik ili je samo detektor prisutnosti zra\u010denja, a ne prijemnik u pravom smislu rije\u010di. U nedostatku dokumentacije za Cobra Laser LD-200 nisu se mogli utvrditi tehni\u010dki detalji rada tog ure\u0111aja da bi se dokazalo u koju ga kategoriju svrstati. Onda se i\u0161lo na to da se izjedna\u010de radarski i laserski upozoravaju\u0107i ure\u0111aji jer su radarski ure\u0111aji ve\u0107 bili definirani kao radijski sustavi za koje je potrebna dozvola u smislu Zakona o telekomunikacijama. Me\u0111utim, s druge strane Cobra Laser LD-200 se s tehni\u010dke strane gledano bez problema mogao svrstati u generalno odobrene ure\u0111aje koji sadr\u017ee IC predajnik i prijemnik, a to su prakti\u010dno svi aparati potro\u0161a\u010dke (ku\u0107ne) elektronike sa IC daljinskim upravlja\u010dima. Predmet je na kraju djelom zavr\u0161io u zastari i u kona\u010dnici obustavljen zbog neke formalne pogre\u0161ke oko krivog upisa tablice vozila u kojem je prona\u0111en Cobra Laser LD-200.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n O detektoru lasera Cobra LD-200 nemamo nikakve tehni\u010dke podatke. Iz prospekata se mo\u017ee tek i\u0161\u010ditati da mo\u017ee detektirati zra\u010denje iz policijskih laserskih mjera\u010da brzine na udaljenosti od 2,4 km, dok policijski laser mo\u017ee izmjeriti brzinu za vozila ne udaljenija od 900 metara. To bi voza\u010du trebalo dati dovoljno vremena da uspori brzinu, no problem je naravno \u0161to operater na radaru ne zra\u010di cijelo vrijeme, nego tek kad dobro nani\u0161ani vozilo, a onda ostanu mo\u017eda 2-3 sekunde za detekciju signala i reakciju voza\u010da, koliko traje samo mjerenje.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Laserski detektori su obi\u010dno osjetljivi na IC zra\u010denje u rasponu od 860 do 960 nm. Preko ulazne opti\u010dke le\u0107e IC impulsi se fokusiraju na aktivnu povr\u0161inu IC senzora koji primljenu IC energiju pretvara u elektri\u010dni signal. Taj signal se dalje poja\u010dava u \u0161irokopojasnom (video) poja\u010dalu i vodi na mjerni sklop. Mjerni sklop se obi\u010dno sastoji od naponskih komparatora koji uspore\u0111uju napon sa IC senzora sa referentnim naponom. Dobivena razlika napona dalje se koristi kao signal za neke zvu\u010dne ili vizualne pokaziva\u010de obi\u010dno upravljane mikrokontrolerom.<\/p>\n <\/p>\n<\/a>Sa bo\u010dne strane je priklju\u010dnica AUX kojom se mo\u017ee povezati zvu\u010dni alarm sa opcionalno ugra\u0111enim radarskim detektorom. Sa druge bo\u010dne strane je potenciometar za ja\u010dinu zvuka alarma u kombinaciji sa sklopkom za napajanje. Iznad se vidi mali otvor piezo-zujalice alarma.<\/span> <\/em><\/p>\n<\/a>Pored senzora je ulazna priklju\u010dnica napajanja (9-12 V) i izlazna priklju\u010dnica za opcioalno napajanje nekog Cobra radarskog detektora. Na prednjoj strani su LED diode koje pokazuju intenzitet primljenog IC signala. Tropolo\u017eajnom sklopkom mogu se isklju\u010diti vizualni indikatori (LED) da ne smetaju voza\u010du tijekom no\u0107ne vo\u017enje (ostaje svijetliti samo POWER indikacija slabijim intenzitetom) ili se mo\u017ee napraviti test rada LED dioda i zvu\u010dnog alarma (pode\u0161avanje ja\u010dine alarma) stavljanjem sklopke u polo\u017eaj TEST. Sklopka se nakon otpu\u0161tanja sa polo\u017eaja TEST sama vra\u0107a u sredi\u0161nji polo\u017eaj, \u0161to je normalni radni polo\u017eaj. \u00a0<\/em><\/span><\/p>\n<\/a><\/p>\n
\n
\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n