![\"\"](\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2022\/12\/titl_character_generator_07.jpg\")
<\/a><\/p>\n <\/p>\n Trgova\u010dke marke National, National Panasonic, Panasonic<\/strong> i Technics pak potje\u010du od japanske tvrtke Matsushita Electric Industrial Co., Ltd. koja je osnovana 1918. godine, a uspjeh je postigla deset godina kasnije prodajom elektri\u010dnih lampi za bicikle komercijalne oznake National. Ova oznaka je odabrana jer se tvrtka nadala da \u0107e taj njezin proizvod koristiti \u010ditav Japan i to je bio prvi poznati brend japanske elektronike. Kasnije je National postala vode\u0107a marka na ve\u0107ini Matsushita proizvoda, uklju\u010duju\u0107i audio i video ure\u0111aje, a 1988. nakon svjetskog uspjeha i branda Panasonic naziv je kombiniran u National Panasonic. Do kraja 1980-tih godina tvrtka Matsushita prestala je koristiti brend National (tijekom 2003. godine jo\u0161 se nakratko pojavio na nekim ku\u0107anskim aparatima i bijeloj tehnici) te je svoje audio-video proizvode je nastavila prodavati pod imenima Panasonic i Technics.<\/p>\n <\/p>\n Tvrtka Bauer Bosch<\/strong> vu\u010de korijene iz 1907. godine kada je precizni mehani\u010dar Eugen Bauer (1879-1958) u Stuttgartu konstruirao je svoj prvi filmski projektor. Sedam godina kasnije Bauer je ve\u0107 imao nekoliko modela projektora, deset zaposlenih i osim za Njema\u010dku izvoz i u druge evropske zemlje. tijekom 1. svjetskog rata Bauer je unova\u010den u vojnu slu\u017ebu, a njegova radionica je kori\u0161tena za potrebe naoru\u017eanja. Nakon rata Bauer po\u010dinje obnavljati svoju tvrtku. Godine 1925. godine napravio je veliki iskorak u kinematografiji upotrebom dva projektora \u010dime je omogu\u0107io prikazivanje filma bez pauze. Tako\u0111er, uvo\u0111enjem zvu\u010dnog filma 1928. godine Eugen Bauer je rije\u0161io problem sinkronizacije slike i zvuka sa gramofonske plo\u010de sve dok se zvuk nije po\u010deo snimati izravno na film opti\u010dkim zapisom.<\/p>\n Bauer je postao vode\u0107i na tr\u017ei\u0161tu filmskih kino projektora i oko 75% ure\u0111aja se proizvodilo za izvoz. Stoga je postala vrlo perspektivna te ju je od 1932. godine po\u010deo postupno preuzimati Robert Bosch GmbH. Kao Bosch-ova podru\u017enica, tvrtka je sada bila poznata kao Kino-Bauer, a kasnije i kao Photokino. Drugi svjetski rat ponovno je smanjio i u kona\u010dnici zaustavio proizvodnju tvrtke, no ista se nakon rata opet oporavila. U prvim poslijeratnim godinama Bauer je bio jedini proizvo\u0111a\u010d kino projektora u Njema\u010dkoj. Procvat njema\u010dke kinematografije i izum kina na otvorenom 1950-ih, kao i suradnja sa Siemensom pridonijela je ponovnom poslovnom rastu tvrtke Kino-Bauer.<\/p>\n \u0160irenjem televizije u privatnim ku\u0107anstvima tijekom 1970-tih godina do\u0161lo je do velikog pada kinematografije te je po\u010detkom 1980-tih godina Bauer prestao proizvoditi filmske projektore, kako profesionalne tako i amaterske jer su jeftini proizvodi iz Azije preplavili tr\u017ei\u0161te u podru\u010dju amaterskog filma. Tvrtka Bauer je rekonstruirana i postala samo \u010disti dobavlja\u010d za filmske projektore, video ure\u0111aje i bljeskalice, no Bosch vi\u0161e nije vidio perspektivu tvrtke Bauer te je ista tijekom 1992. potpuno raspu\u0161tena. Generator titlova VTG 600 potje\u010de iz sredine 1980-tih godina kada tvrtka Bauer, prije vode\u0107i proizvo\u0111a\u010d filmske kino opreme, bila jo\u0161 samo distributer video opreme drugih proizvo\u0111a\u010da.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Generator titlova VW-CG2E (VTG 600,TC-20) predvi\u0111en je za rad sa nekim tipovima VHS video kamera iz 1980\/90-tih godina koje su opremljene sa odvojivim elektroni\u010dkim tra\u017eilom (EVF – electronic viewfinder), koje se na kameru spaja preko posebnog 10-pinskog konektora. EVF je zapravo bio minijaturni CRT ekran preko kojeg je operater na kameri mogao u realnom vremenu pratiti sliku (kadar) koji trenutno snima ali i o\u010ditavati pojedine informacije poput prikaza datuma, vremena te razli\u010ditih statusa i parametara rada kamere. Ti podaci bili bi ispisani preko video slike kao OSD (on-screen display) ili jednostavnije re\u010deno kao svojevrsni titlovi. I sve dana\u0161nje moderne kamere imaju isti sistem elektroni\u010dkog tra\u017eila sa prikazom razli\u010ditih podataka, naravno s tom razlikom da se sada umjesto CRT ekrana koriste moderni displeji.<\/p>\n Generator titlova VW-CG2E dakle mo\u017ee uz postoje\u0107e OSD informacije koje eventualno generira sama kamera, generirati dodatne karaktere (slova, brojeve, znakove, simbole) i pozicionirati ih na \u017eeljeni dio slike. Titl mo\u017ee biti fiksno pozicioniran ili putovati preko slike (scroll). Tako\u0111er je mogu\u0107e generirati datum, vrijeme ili tajmer na snimku. Preko dvije BNC priklju\u010dnice ozna\u010dene sa Video IN i Video OUT mogu\u0107e je spojiti kameru sa ku\u0107nim videorekorderom (VTR) u svrhu kopiranja snimke sa kamere na VTR pri \u010demu se na novi snimak preko VW-CG2E mo\u017ee ubaciti i \u017eeljeni titl. Tako\u0111er je po\u017eeljno kod kreiranja titlova koristiti neki vanjski monitor preko priklju\u010dnice Video OUT jer je vrlo te\u0161ko istovremeno gledati EVF kamere i tipkovnicu titlera.<\/p>\n <\/p>\n Na zadnjoj strani ure\u0111aja je prostor za ugradnju tri male dugmaste baterije od 1,5 V (NR44) koje slu\u017ee za \u010duvanje memorije, odnosno upisanog titla. Jasno da se titl te\u0161ko mo\u017ee pisati tijekom snimanja ili u realnom vremenu, nego se on upisuje, ure\u0111uje i memorira prije snimanja i onda se samo ubaci na \u017eeljeno mjesto tijekom snimanja. Napajanje samog ure\u0111aja pak ide preko 10-pinskog EVF konektora.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Ukoliko \u017eelimo isprobati ovaj ure\u0111aj (titler), prvo moramo identificirati signale na pojedinim pinovima EVF konektora. U tu svrhu prona\u0161li smo jednu staru VHS video kameru sa kompatibilnim 10-pinskim EVF konektorom (Panasonic NV-MS50) koja \u0107e nam pomo\u0107i u identifikaciji pinova.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n EVF mo\u017eemo promatrati kao kompletni video monitor te mu je za prikaz slike dovoljno napajanje od 5 V i kompozitni video ulaz (VIDEO IN). EVF se obi\u010dno bazira na jednom specijaliziranom integriranom krugu koji sadr\u017eava prakti\u010dno sve sklopove za prikaz video signala na CRT ekranima (osim otklonskih zavojnica i VN transformatora), a tako\u0111er i sklopove za mije\u0161anje OSD prikaza preko slike (AN2510, AN2515 i sli\u010dni). Takvi \u010dipovi tako\u0111er imaju izlaze za vertikalne i horizontalne sinkronizacijske impulse (pin 3 i 4 na EVF konektoru) koje izdvajaju iz kompozitnog video signala, a oni se (osim za otklonske stupnjeve CRT ekrana) koriste i za sinkronizaciju \u010dipova koji generiraju titlove preko analogne video slike (obi\u010dno za prikaz vremena, datuma i osnovnih parametara rada kamere) kao na primjer \u00b5PD 6142.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Vertikalni i horizontalni sinkronizacijski impulsi osim internom generatoru titlova u video kameri tako\u0111er su potrebni i na\u0161em vanjskom generatoru titlova VW-CG2E. Me\u0111utim, on te impulse izdvaja sam iz ulaznog kompozitnog video signala, a to zna\u010di da na\u0161 generator titlova ne mo\u017ee raditi samostalno vez vanjskog ulaznog video signala. On samo ubacuje dodatne video podatke u sadr\u017eaj slike, dok se vertikalni i horizontalni impulsi potrebni za kompletan kompozitni video signal proslje\u0111uju iz ulaznog video signala. Deseti pin (OSD-podaci) rezerviran je za video podatke koje generira interni generator titlova, a deveti pin (TITLER) rezerviran je za uvo\u0111enje OSD podataka koje \u0161alje VW-CG2E.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Generatore titlova VW-CG2E i VTG 600 testirali smo na video kameri Panasonic NV-MS50 ali i na obi\u010dnom monitoru sa kompozitnim video ulazom. Kao ulazni video signal koristili smo plavi raster iz jednog generatora testne TV slike (PAL).<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Sada idemo razgledati unutra\u0161njost na\u0161eg titlera. Moramo napomenuti da je rastavljanje ku\u0107i\u0161ta izuzetno te\u0161ko jer su dvije polovice ku\u0107i\u0161ta s unutra\u0161nje strane skop\u010dane plasti\u010dnim kop\u010dama. Gotovo je nemogu\u0107e razdvojiti te polovice bez da se ne o\u0161teti rub ku\u0107i\u0161ta ali ovaj ure\u0111aj ionako nije predvi\u0111en za bilo kakav popravak izvan originalnih tvorni\u010dkih servisa.<\/p>\n <\/p>\n Slu\u010dajno smo prona\u0161li i elektroni\u010dku shemu na\u0161eg titlera u sklopu servisnog priru\u010dnika za NV-MS50. Vidi se da rije\u010d o blokovski jednostavnom sklopu. Iz ulaznog kompozitnog video signala (pin 6) izdvajaju se horizontalni i vertikalni impulsi. Ovi impulsi potrebni su za ponovno kreiranje \u010ditavog kompozitnog video signala unutar generatora karaktera (IC3) koji generira samo video signal pojedinih karaktera. Mikrokontroler (IC1) sa pripadaju\u0107om memorijom (IC2) slu\u017ei kao su\u010delje izme\u0111u tipkovnice i generatora karaktera. Ulazni video signal mije\u0161a se sa video signalom karaktera kako bi se na izlazu dobio istovremeni prikaz obje slike.<\/p>\n Ukoliko nastane bilo kakav elektroni\u010dki kvar na integriranim krugovima iste je vjerojatno bilo nemogu\u0107e nabaviti i zamijeniti izvan ovla\u0161tenih tvorni\u010dkih servisa, a pogotovo su takvi \u010dipovi nedostupni danas kada se ve\u0107 desetlje\u0107ima nigdje ne proizvode. Neke kvarove na tranzistorima i pasivnim komponentama vjerojatno bi se dalo otkloniti u ku\u0107noj radinosti, no to svakako nije posao koji bi radili bez elektroni\u010dke sheme i instrumentacije za generiranje, prikaz i mjerenje video signala.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n VHS video kamera Panasonic NV-MS50, kao uostalom i sve druge video kamere, su opti\u010dki, elektroni\u010dki i mehani\u010dki prili\u010dno slo\u017eene naprave. Potrebni su mjeseci studiranja uz kvalitetni servisni priru\u010dnik da bi shvatili na\u010din konstrukcije, princip rada, pode\u0161avanja i uga\u0111anja te sve elektri\u010dke i mehani\u010dke specifi\u010dnosti pojedinog modela video kamere. Tako\u0111er, ako imamo video kameru proizvedenu u 1980-tim godinama ili kasnije ista \u0107e sasvim sigurno sadr\u017eavati niz specijalno razvijenih integriranih krugova kao i mikroprocesor sa svojim specifi\u010dnim upravlja\u010dkim i kontrolnim programom. Kamere su obi\u010dno vrlo kompaktne konstrukcije i ve\u0107 samo rastavljanje istih predstavlja izazov. Danas ne samo da je ve\u0107 vrlo te\u0161ko do\u0107i do servisnih priru\u010dnika za pojedini tip kamere, nego je te\u0161ko na\u0107i i op\u0107enite podatke za integrirane krugove ugra\u0111ene u njih.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Iako se video kamere poput ove na\u0161e iz 1980\/90-tih godina danas mogu relativno jeftino nabaviti preko raznih oglasnika i buvljaka, to \u0107e rijetko biti o\u010duvani i potpuno ispravni primjerci. Osim elemenata koji samo po sebi s godinama gube svojstva (poput elektrolitskih kondenzatora, gumenih i plasti\u010dnih dijelova mehanizma i sli\u010dno) naj\u010de\u0161\u0107i problem kod video kamera je u kompleksnoj preciznoj mehanici za vo\u0111enje trake i rotaciju magnetskih video glava kao i za pokretanje objektiva kod zumiranja, fokusiranja i mijenjanja otvora blende (iris). Problem je naravno hr\u0111a, prljav\u0161tina i druge ne\u010disto\u0107e koje se uvuku u unutra\u0161njost kamere kroz desetlje\u0107a lo\u0161eg skladi\u0161tenja ali tako\u0111er i dotrajala ili stvrdnuta maziva kojima su bili podmazani mnogobrojni pokretni mehani\u010dki dijelovi kamere. Ne ka\u017eem da nije mogu\u0107e rastaviti, o\u010distiti i ponovno sastaviti \u010ditav mehanizam ali to tra\u017ei izuzetnu pedantnost, koncentraciju, strpljenje i vrijeme, a uspjeh ni uz sve to na kraju nije zajam\u010den. Tako\u0111er, neki dijelovi mehanizma moraju biti zategnuti to\u010dno specificiranim silama te je potreban i poseban alat kojim \u0107e se to odraditi. Vrlo lako se naleti na neki potro\u0161eni ili raspadnuti dio koji je jednostavno nemogu\u0107e nadomjestiti nekom improvizacijom.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n U video kamerama od po\u010detka 1930-tih do po\u010detka 1990-tih godina kao senzor slike koristile su se posebne elektronske katodne cijevi koje su ovisno o principu rada, proizvo\u0111a\u010du i tehnologiji dobile razli\u010dite nazive. Prve katodne cijevi za kamere zvale su se disektor, ikonoskop, super-emitron, ortikon, CPS-emitron. U 1950-tim godinama RCA je razvio Vidicon, u 1960-tim Philips je razvio Plumbicon, a u 1970-tim iza\u0161ao je Saticon (Hitachi), Pasecon (Heimann), Chalnicon (Toshiba), \u00a0Newvicon (Matsushita), Trinicon (Sony). Kod kamera u boji obi\u010dno bi radile tri video cijevi, svaka za jednu boju (RGB) u kombinaciji sa separatorom boja. Ovi tipovi video katodnih cijevi zadr\u017eali su se u kamerama sve do po\u010detka 1990-tih godina kada su ih istisnuli poluvodi\u010dki CCD (charge-coupled device) senzori. Iako su se CCD slikovni senzori po\u010deli razvijati i prakti\u010dno primjenjivati od po\u010detka 1970-tih godina, prva video kamera za \u0161iroku komercijalnu upotrebu sa CCD senzorom iza\u0161la je na tr\u017ei\u0161te 1983. godine (Sony, CCD-G5). Na\u0161a kamera datira s prijelaza 1980\/90-te godine i ima ugra\u0111en CCD slikovni senzor od 1\/2 incha (cca 13 mm).<\/p>\n <\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n
\n<\/a><\/p>\n<\/a>Generator titlova Panasonic VW-CG2E montiran na VHS video kameru Panasonic NV-MS50.<\/span><\/em><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a>EVF sa kamere Panasonic NV-MS50 koristi katodnu cijev dijagonale 17 mm (2\/3 incha), a iza maske ekran je dimenzija 9×12 mm. \u010citava cijev je du\u017eine 75 mm i debljine 20 mm uklju\u010duju\u0107i i otkonske zavojnice.\u00a0<\/span><\/em><\/p>\n<\/a>Elektroni\u010dka shema EVF-a video kamere Panasonic NV-MS50.<\/span><\/em><\/p>\n<\/a>Raspored pinova na 10-pinskom konektoru EVF-a i titlera.<\/span> <\/em><\/p>\n
\n<\/a>Mogu\u0107e je odabrati \u010detiri gusto\u0107e\/veli\u010dine znakovnih polja koji predstavljaju jedan prikaz ili jednu stranicu (broj karaktera x broj linija): 6×3, 8×4, 12×6 ili kako je prikazano na slici 20×9. Mogu\u0107e je memorirati do 10 ovakvih stranica. Osim osnovnih slova (velikih i malih) te brojeva na raspolaganju je i vi\u0161e specijalnih slova, znakova\u00a0 i simbola. Hrvatski dijakriti\u010dki znakovi ovdje ipak nisu uklju\u010deni.<\/em><\/span><\/p>\n<\/a>Prikaz datuma, vremena i tajmera sa generatora titlova VW-CG2E. Ovaj prikaz ima i ve\u0107ina internih generatora titlova ugra\u0111enih u video kamere.<\/span><\/em><\/p>\n<\/a>Razli\u010dite veli\u010dine karaktera. Mogu\u0107e je odabrati 4 razli\u010dite veli\u010dine karaktera.<\/span><\/em><\/p>\n
\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n
\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a>Prema serijskom broju na\u0161a video kamera je vjerojatno proizvedena u sije\u010dnju 1989. godine.<\/span> <\/em><\/p>\n<\/a>Ve\u0107 osnovno rastavljanje kamere (skidanje prednjeg poklopca) zahtijeva uklanjanje desetak vijaka razli\u010ditih veli\u010dina i oblika. Ukoliko se nepotrebno (prije reda) ukloni neki vijak to mo\u017ee uzrokovati raspad sitnih monta\u017enih i mehani\u010dkih dijelova u unutra\u0161njosti \u0161to je kasnije te\u0161ko vratiti na svoje mjesto. Potrebno je imati dobar servisni priru\u010dnik i rastavljanje vr\u0161iti to\u010dno odre\u0111enim redoslijedom.<\/span><\/em><\/p>\n<\/a>Na slici lijevo vidi se jedan od tri servo-motora za pomicanje le\u0107a objektiva (zum, fokus, blenda). Prednja le\u0107a je promjera 49 mm. Zup\u010danici su plasti\u010dni i sa godinama se tro\u0161e. Jednom kad se izli\u017eu do kraja prakti\u010dno ih je nemogu\u0107e nadomjestiti bilo kakvom improvizacijom. Na slici desno se uo\u010dava bubanj sa ukupno 9 magnetskih glava (4 video, 4 audio i jedna za brisanje). Ovo je tako\u0111er potro\u0161ni dio, a zamjena istog (\u010dak i kad imamo originalni zamjenski dio) zahtijeva puno precizne mehanike. \u00a0<\/span><\/em><\/p>\n<\/a>Plo\u010dica sa \u010dipovima specijalno razvijenim za Hi-Fi video kamere za redukciju \u0161uma te procesuiranje i preklapanje frekvencijski moduliranog audio signala. Kamera se deklarira kao Hi-Fi sa audio frekvencijskim rasponom 50 – 20 000 Hz i odnosom signal\/\u0161um ve\u0107im od 47 dB.<\/em><\/span><\/p>\n