![\"hartmann_braun_warmeflussmesser_09\"](\"http:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2016\/12\/hartmann_braun_warmeflussmesser_09.jpg\")
<\/a><\/p>\nOriginalni natpisi i oznake na skali bile su premazane debelim slojem bijele boje koju je bilo nemogu\u0107e do kraja ukloniti, a da se pri tome znatno ne o\u0161teti originalni natpis ispod nje.<\/p>\n
Evo kako je izgledala premazana skala instrumenta.<\/p>\n Skidanjem prednjeg poklopca ku\u0107i\u0161ta otkriva se mehanizam instrumenta za zakretnom zavojnicom.<\/p>\n Instrument sa skinutom skalom…<\/p>\n Evo popisa originalnih oznaka sa skale instrumenta (od vrha prema dolje) sa kratkim poja\u0161njanjem istih:<\/p>\n W\u00e4rmeverlust in Kcal pro qm und Std.<\/strong> – u prijevodu: gubitak topline u Kcal (kilo kalorijama) po metru kvadratnom (qm) i satu (Std.).\u00a0 Ovaj naslov ukazuje da se instrument koristio za mjerenje toplinskog toka, odnosno intenziteta topline izra\u017eenog koli\u010dinom energije prenesene po jedinici povr\u0161ine i u jedinici vremena. Skala na\u0161eg instrumenta ba\u017edarena je dakle u Kcal\/(m2 h), a danas je \u010de\u0161\u0107a u upotrebi mjerna jedinica\u00a0J\/(m2 s) ili W\/m2. Za usporedbu jedna Kcal\/(m2 h) iznosi 1.16298 W\/m2.<\/p>\n W\u00e4rmeflussmesser<\/strong> – u prijevodu: mjera\u010d toplinskog toka<\/p>\n nach Dr. ing. E. Schmidt<\/strong> – oznaka upu\u0107uje da je patent osmislio njema\u010dki termodinami\u010dar i sveu\u010dili\u0161ni profesor Ernst Heinrich Wilhelm Schmidt (1892. – 1975.).\u00a0 Titulu Dr. ing stekao je 1920. godine. Sudjelovao je u oba svjetska rata, te je tijekom karijere bio profesor termodinamike na vi\u0161e istra\u017eiva\u010dko tehni\u010dkih sveu\u010dili\u0161ta.\u00a0 1934. godine pristupio je Hitlerovoj Nacionalsocijalisti\u010dkoj stranci (NSDAP), a 1943. godine Hermann G\u00f6ring ga je imenovao “ravnateljem istra\u017eivanja za mlazni pogon.” U toj ulozi, Ernst Schmidt uspostavio je najve\u0107u njema\u010dku istra\u017eiva\u010dku mre\u017eu za razvoj \u010dvrste raketne tehnologije.<\/p>\n D.R.P. u. Auslandspatente<\/strong> – skra\u0107enica od Deutsches Reichspatent und Auslandspatente (oznaka njema\u010dkog patentnog zavoda za za\u0161titu doma\u0107ih i stranih patenata u vremenu od 1877. do 1945. godine).<\/p>\n H&B<\/strong> – skra\u0107enica od Hartmann & Braun, njema\u010dka tvrtka specijalizirana za proizvodnju elektri\u010dne mjerne opreme. Formirana je 1882. godine, u po\u010detku se bavila proizvodnjom opti\u010dkih ure\u0111aja te mehani\u010dkih i geodetskih instrumenata, no ubrzo je zapo\u010dela masovnom proizvodnjom mjernih instrumenata. Tijekom 2. svjetskog rata Hartmann & Braun bila je vrlo va\u017ena njema\u010dka tvrtka i zapo\u0161ljavala je oko 1000 radnika s time da se jo\u0161 oko 340 \u017eena uglavnom iz Ukrajine, Rusije i Bjelorusije koristilo kao prisilna radna snaga. Pri kraju rata dio pogona tvrtke uni\u0161ten je u savezni\u010dkim bombardiranjima, a dio je privremeno oduzet od strane ameri\u010dke vojske.<\/span><\/span> Nakon 1950-ih godina tvrtka se polako oporavlja i okre\u0107e svjetskom tr\u017ei\u0161tu te posluje sve do 1999. godine kada je pripojena ABB koncernu.<\/p>\n 1560783<\/strong> – serijski broj ure\u0111aja prema kojem za isti mo\u017eemo odrediti datum proizvodnje sije\u010danj-o\u017eujak 1939. godine.<\/p>\n Skidanjem zadnjem poklopca ku\u0107i\u0161ta dolazimo do elektroni\u010dkih komponenti ugra\u0111enih u ovaj instrument. Na gornjoj strani smje\u0161teni su mjerni otpornici i potenciometar, dolje desno je mjedeno ku\u0107i\u0161te baterije (1,2V) koja slu\u017ei za grijanje katode elektronske cijevi DC11 smje\u0161tene u donjem lijevom kutu.<\/p>\n Telefunkenova elektronska cijev DC11 je trioda sa direktno grijanom katodom. Dizajnirana je tako da se napon za grijanje katode osigurava preko baterijskog \u010dlanka napona 1,2V pri \u010demu se tro\u0161i 25mA struje. Trioda DC11 po\u010dela se proizvoditi 1940. godine. Na\u0161 primjerak ima oznaku Wehrmacht \u0161to zna\u010di da je bila namjenjena za njema\u010dke oru\u017eane snage u 2. svjetskom ratu.<\/p>\n Mjedeno ku\u0107i\u0161te za bateriju nisam uspio otvoriti zbog korozije koja je nastala dugotrajnim nekori\u0161tenjem i vjerojatno curenjem kemikalija iz baterije. S donje strane ku\u0107i\u0161ta nalazi se mjedeni vijak za otvaranje spremnika baterije, te gumb mehanizma za pode\u0161avanje kazaljke instrumenta na nulu.<\/p>\n Iako trioda DC11 upu\u0107uje kako se ovdje radi o cijevnom voltmetru, po elektri\u010dnoj shemi instrumenta vidi se kako to ovdje nije slu\u010daj. Naime, trioda DC11 ovdje je zapravo u spoju diode (mre\u017eica kratko spojena sa anodom) te slu\u017ei kao ispravlja\u010dica izmjeni\u010dnog napona, a ne kao poja\u010diva\u010dica. Upotreba tride kao ispravlja\u010dice karakteristi\u010dana je u shemama iz 1930-ih godina kada je naglasak bio na ekonomi\u010dnost upotrebe elektroni\u010dkih komponenti.<\/p>\n Tako\u0111er, vidi se da je takva dioda spojena paralelno sa instrumentom na koji se preko kondenzatora dovodi izmjeni\u010dni napon, a to je tzv. negativni klamper spoj diode sa dodatnim istosmjernim izvorom kojim se na izlazu dobije nepromijenjeni (sinusni ili pravokutni) izmjeni\u010dni valni oblik ulaznog signala ali \u010ditav pomaknut u negativne vrijednosti napona. Veli\u010dina tog pomaka valnog oblika u negativne vrijednosti (ispod nule), odnosno veli\u010dina istosmjernog izvora za tu svrhu namje\u0161ta se potencimetrom. Klamper spoj u na\u0161em primjeru \u010dini dakle dioda (DC11), kondenzator (0,1uF + 200pF), otpornik 0,1M, te potenciometar 0,1 M. Kondenzator je u takvom krugu kriti\u010dna komponenta i mora biti odabran tako se brzo napuni ali i da se prebrzo ne isprazni.<\/p>\n Za pretpostaviti je da opisani dio sheme predstavlja originalni spoj ovog instrumenta, a sve ostalo su preinake koje su ra\u0111ene tijekom prenamjene instrumenta u voltmetar (ampermetar) za istosmjerne i izmjeni\u010dne struje i napone. Tako se na gornjoj plo\u010di uo\u010dava dodanih 6 banana uti\u010dnica, od kojih 4 uti\u010dnice sa pomi\u010dnim banana utika\u010dom predstavljaju “sklopku” za mjerne opsege. Instrument ima dvije linearne skale (podjela 0-15 i 0-500) \u0161to je uz prikladne predotpornike iskori\u0161teno za dobivanje naponskih mjernih opsega od 15mV, 1,5V i 15V za skalu 0-15, odnosno mjerni opseg od 500V za skalu 0-500. Instrument se mo\u017ee koristiti i kao miliampermetar, a za tu svrhu su ru\u010dno ispisani pripadaju\u0107i otkloni kazaljke ispod sheme.<\/p>\n U originalu instrument je imao tri priklju\u010dnice: zajedni\u010dka “+” priklju\u010dnica (lijevo) te “15mV-” priklju\u010dnica (desno) za izravno mjerenje istosmjernog napona do 15mV, odnosno priklju\u010dnica u sredini (izbrisana oznaka) za mjerenje izmjeni\u010dnog napona preko klamper spoja diode.<\/p>\n Nakon prenamjene, sredi\u0161nja priklju\u010dnica i elektronska cijev vi\u0161e nisu u upotrebi, ve\u0107 se izmjeni\u010dni napon ispravlja poluvodi\u010dkom diodom. Za tu svrhu slu\u017ee preostale dvije banana uti\u010dnice na gornjoj plo\u010di. Ove dvije uti\u010dnice su montirane na me\u0111usobnom razmaku koji odgovara razmaku kontakata mre\u017enog utika\u010da. Tako je mre\u017eni utika\u010d iskori\u0161ten kao ku\u0107i\u0161te diode koja se na taj na\u010din prikladno ukap\u010da na banana uti\u010dnice. Zapravo, potrebna su dva takva utika\u010da, jedan sa ugra\u0111enom diodom izme\u0111u kontakata, a drugi sa kratkospojnikom. Prvi sa diodom se tako ukap\u010da kad se mjere izmjeni\u010dni naponi, a drugi sa kratkospojnikom se ukap\u010da kod mjerenja istosmjernih napona. Na\u0161 utika\u010d koji se vidi na slici opremljen je kratkospojnikom.<\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n