![\"\"](\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2022\/12\/ei_pionir_mrs600_03.jpg\")
<\/a><\/p>\n <\/p>\n Tvornica za proizvodnju elektroni\u010dkih ure\u0111aja Pionir bila je u sastavu tvornice “Pupin” koja pak je bila u grupaciji tvornica Elektronske industrije – Ei. U Pioniru su se proizvodili elektri\u010dni mjerni instrumenti (do 1976. godine) telegrafski radio ure\u0111aji te brodski KV i UKV radio ure\u0111aji (po licenci talijanske tvrtke Prodel). Po\u010detkom 1960-tih godina u Pioniru se po\u010dinje sa projektiranjem i razvojem vlastitih prijenosnih, mobilnih, fiksnih i repetitorskih KV i UKV radio ure\u0111aja. Krajem 1977. godine dolazi do reorganizacije Elektronske industrije i od tada tvornica Pionir poslije u okviru RO Telekomunikacije sa sjedi\u0161tem u Beogradu. Tijekom 1983. godine u suradnji sa Vojno tehni\u010dkim institutom u Pioniru po\u010dinje proizvodnja ure\u0111aja za kripto za\u0161titu govora. Tijekom 1985. godine zavr\u0161en je razvoj sistema SAKS (Sistem za Automatsko Komandovanje Saobra\u0107ajem) koji se tako\u0111er izvozio u biv\u0161i SSSR te je proizveden prvi radio ure\u0111aj sa digitalnom sintezom frekvencija (MRS 500). Tijekom 1989. godine Ei Pionir se transformira u dru\u0161tveno poduze\u0107e, zatim 1991. godine u dioni\u010dko dru\u0161tvo, da bi se 1994. godine formirao Ei Pionir Holding d.d. koji \u010dine Ei Pionir UKT d.o.o. i Ei Pionir KT d.o.o. Dana\u0161nja preostala tvrtka Ei Pionir UKT d.o.o. i dalje nudi svoje radio sisteme automatskog upravljanja gradskim javnim prometom \u00a0(ASU-2000), VHF\/UHF primopredajnike za dr\u017eavne i javne slu\u017ebe te prate\u0107u opremu poput antena, napajanja i rje\u0161enje za integraciju radio sustava sa telefonskim sustavom.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Na\u0161 primopredajnik MRS 600 je nekompletan i za isti nismo prona\u0161li nikakvu dokumentaciju ni podatke. Pogledajmo \u0161to se mo\u017ee saznati iz unutra\u0161nje konstrukcije.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n U sekciji MF i NF sklopova prijemnika uo\u010davamo:<\/p>\n Mo\u017ee se zaklju\u010diti da je ovo kompletni prijemnik bez ulaznog RF dijela koji je montiran u posebnu sekciju. Integrirani krug \u00b5A 3089 nalazimo u razli\u010ditim radiodifuznim FM UKV prijemnicima od po\u010detka 1970-tih do kraja 1980-tih godina koji su gra\u0111eni kao jednostruki superheterodini sa MF na 10,7 MHz. Kod takvih prijemnika \u010dipu \u00b5A 3089 bilo je dovoljno dodati FM tuner s jedne strane i NF poja\u010dalo s druge strane (eventualno nakon stereo dekodera). Me\u0111utim, taj \u010dip se rijetko nalazi u komunikacijskim FM prijemnicima (primopredajnicima) jer su to uglavnom dvostruki superheterodini. Kod ovog na\u0161eg prijemnika sasvim sigurno imamo jednu MF na 10,7 MHz no tako\u0111er vidimo i jedan kristal (kristalni filtar) bez oznaka koji je najvjerojatnije filtar za drugu MF. S obzirom da PLL oscilator radi sa kristalom na 10,746 MHz vrlo vjerojatno da se taj isti oscilator koristi i za drugo mije\u0161anje, odnosno dobivanje druge MF na 460 kHz. To zna\u010di da \u00b5A 3089 demodulira MF na 460 kHz, a ne na 10,7 MHz.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Ovo je vrlo vjerojatno sekcija ulaznog antenskog RF poja\u010dala prijemnika sa o\u0161trim pojasnim filtrom za frekvencijski opseg 68-88 MHz. On je potreban da se dobro filtriraju sna\u017eni signali televizijskih oda\u0161ilja\u010da s donje strane i signali komercijalnih FM radio postaja s gornje strane opsega kako ne bi do\u0161lo do intermodulacijskih smetnji i stvaranja nepo\u017eeljnih produkata mije\u0161anja frekvencija u sklopovima prijemnika.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n U sekciji predajnika nalazi se hibridno VHF poja\u010dalo BGY 32 za frekvencije u rasponu 68-88 MHz. Uz pobudu od 100 mW poja\u010dalo BGY 32 mo\u017ee dati 18-23 W izlazne snage na optere\u0107enju 50 \u2126. Mo\u017ee raditi na naponu napajanja 6-15 V (tipi\u010dno 12 V). Osim nekoliko tranzistora koji su mogu\u0107e u pobudnim poja\u010dalima uo\u010dava se i RX\/TX relej za prebacivanje antene te vrlo vjerojatno antenski filtar smje\u0161ten pored njega u metalnom oklopu.<\/p>\n Frekvencijsko podru\u010dje 68-88 MHz (4-metarsko podru\u010dje) nalazi se izme\u0111u VHF-I opsega analogne televizije i FM VHF radiodifuznog opsega. Ovaj opseg je primarno bio namijenjen za vojne radio komunikacije tako da je mogu\u0107e da je na\u0161 primopredajnik MRS 600 bio namijenjen za komunikaciju izme\u0111u civilne za\u0161tite i vojske ili za \u010distu vojnu upotrebu. Vrlo rijetko su civilne javne slu\u017ebe koristile ovaj frekvencijski opseg, a ako je i bio u upotrebi to je onda vjerojatno bilo samo za PMR veze kratkog dometa, na primjer za koordinaciju radova na gradili\u0161tima i sli\u010dno. Ina\u010de opseg od \u00a065,8 – 74,0 MHz je bio FM radiodifuzni opseg u Rusiji i jo\u0161 nekim zemljama biv\u0161eg isto\u010dnog bloka (OIRT FM) no taj opseg je do danas ve\u0107 gotovo napu\u0161ten. Tako\u0111er, uski opseg od cca 68 – 70,5\u00a0MHz (ovisno o zemlji) rezerviran je za radioamaterstvo.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n U PLL sekciji nalaze se tri integrirana kruga:<\/p>\n Siemensov PLL \u010dip S187B ugra\u0111ivan je uglavnom u neke njema\u010dke (Bosch) FM VHF\/UHF mobilne primopredajnike za taksi vozila i sli\u010dne javne slu\u017ebe. Nakon zastarijevanja i povla\u010denja iz slu\u017ebene upotrebe ovih primopredajnika bilo je poku\u0161aja reprogramiranja PLL-a na radioamaterske frekvencije \u0161to se naj\u010de\u0161\u0107e radilo izravno preko diodnih matrica. Sam \u010dip S187B sadr\u017ei samo osnovne PLL krugove te mu je za kompletnu petlju potreban vanjski referentni oscilator te preskaler i filtar za vezu sa VCO-om. PLL smo ve\u0107 opisivali u nekoliko na\u0161ih objava. Preko deset tranzistora smje\u0161tenih na lijevoj strani plo\u010dice odre\u0111uju se logi\u010dke jedinice i nule za binarni kod kojim se programira PLL \u010dip.<\/p>\n RX i TX VCO se nalazi u zasebnom odjeljku do PLL-a. U malom odjeljku do VCO-a pak se vrlo vjerojatno nalazi mikrofonsko poja\u010dalo sa limiterom i filtrom kako bi se dobio adekvatno frekvencijski i amplitudno ograni\u010den NF (govorni) signal za FM modulaciju VCO-a predajnika.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Na\u0161 primopredajnik MRS 600 ima prili\u010dno slo\u017een krug upravljanja, odnosno programiranja i postavljanja frekvencija preko PLL \u010dipa S187B. U zasebnom odjeljku nalazio ove integrirane krugove:<\/p>\n O\u010dito je ovo dio logike za postavljanje vrijednosti, odnosno programiranje programskog djelitelja PLL \u010dipa S187B na zaklju\u010davanje odre\u0111ene radne frekvencije. Na desnom rubu je operacijsko poja\u010dalo 741 i reed-relej PRME 15002B za koje ovako napamet ne mo\u017eemo znati funkciju, no mogli bi imati veze sa RX\/TX preklapanjem (proslje\u0111ivanjem) audio signala selektivnog tonskog poziva. Kako god bilo, glavni mikroprocesor, memoriju i druge sklopove kao su\u010delje sa tipkovnicom, displejom i ostalim funkcijama i postavkama ure\u0111aja moramo potra\u017eiti na samoj prednjoj plo\u010di primopredajnika.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Popisati \u0107emo integrirane krugove i na ovoj plo\u010di:<\/p>\n Ovo su naravno sve o\u010dekivani integrirani krugovi koje mo\u017eemo na\u0107i u sklopovima za programiranje frekvencijskog PLL-a. Mikroprocesor ima svoju ROM memoriju u koju su upisane instrukcije za upravljanje tipkovnicom i displejom, te svoju RAM memoriju u koju su upisane radne postavke primopredajnika (frekvencije, kanali, selektivni poziv i sli\u010dno). S obzirom da je mikroprocesor su\u010delje prema svim drugim elementima (tipkovnica, memorije, \u010dip za selektivni poziv, PLL, displej i drugo) upotrijebljena su pomo\u0107na ulazno\/izlazna su\u010delja, broja\u010di, multiprekseri i drugi logi\u010dki krugovi. Posve je jasno da bez detaljne elektroni\u010dke sheme ne mo\u017eemo shvatiti kako su svi ovi krugovi me\u0111usobno povezani i kako \u010ditava programska logika funkcionira. Mo\u017eemo jedino baciti pogled na lijepo izvedene alfanumeri\u010dke LED displeje sa 5×7 dot-matricama.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Iz svega \u0161to smo vidjeli mo\u017eemo nacrtati neku okvirnu blok shemu ure\u0111aja MRS 600.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Da bi isprobali na\u0161 Ei Pionir MRS 600 prvo moramo identificirati priklju\u010dke na 10-pinskom konektoru. To nije lak zadatak. \u017dice za zadnje strane tijesno su nalemljene na konektor i \u010dvrsto fiksirane \u0161pagom \u010dime je nemogu\u0107e pratiti kuda ide koja \u017eica. Tako\u0111er, vidi se da je netko ve\u0107 poku\u0161avao pokrenuti ovaj ure\u0111aj jer se na dijelu tiskane plo\u010dice najbli\u017ee konektoru vide tragovi lemljenja i prelemljivanja, a odlemljen je i jedan kraj nekog otpornika. Primijetili smo da su neke \u017eice u uvezenim snopovima prerezane, \u0161to mo\u017ee biti zahvat prethodnog vlasnika ali mo\u017ee biti i tvorni\u010dka modifikacija. Ure\u0111aj ima dvostrane tiskane plo\u010dice sa gusto montiranim elementima gdje je vrlo te\u0161ko uop\u0107e identificirati izvode komponenti, a jo\u0161 te\u017ee pratiti kuda i na \u0161to se granaju tiskane veze. Ovo svakako nije elektroni\u010dki ure\u0111aj ugodan ni za servis, a ni za “obrnuti in\u017eenjering”.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Ure\u0111aj nema odvojene priklju\u010dke za napajanje i MTK \u0161to je dosta neuobi\u010dajeno za mobilne radio primopredajnike (MRS – mobilna radio stanica). To zna\u010di da se preko ovog 10-pinskog priklju\u010dka spajao na neku razvodnu kutiju koja je slu\u017eila kao su\u010delje prema perifernim elementima (zvu\u010dnik, mikrofon, napajanje, drugi primopredajnik i sli\u010dno).<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Test je pokazao da MRS 600 doista radi na opsegu 68-88 MHz, odnosno frekvencije su programirane na oko 73,5 MHz. Izmjerena snaga predajnika je cca 10 W na napajanju od 12 V. No ovo svakako nije konvencionalni vi\u0161ekanalni primopredajnik sa fiksnim kanalima. \u010cini se da je MRS 600 konstruiran za rad u “Trunked” radio mre\u017ei ili nekom sli\u010dnom tipu kontrolirane i zatvorene radio mre\u017ee sa definiranim u\u010desnicima. U takvoj mre\u017ei nema fiksno rezerviranih kanala nego se koristi svojevrsni sustav automatske dodjele prvog slobodnog kanala u\u010desnicima koji \u017eele zapo\u010deti razgovor. Vi\u0161e o tome pisali smo u objavi Motorola Radius GM 1200<\/a>.<\/p>\n Ve\u0107 po prednjoj plo\u010di ure\u0111aja vidimo da se kontrole i oznake prili\u010dno razlikuju od onih na klasi\u010dnim primopredajnicima. Nema jasnih kontrola za promjenu kanala, squelch, simpleks\/semidupleks, TX\/RX i sli\u010dnih kontrola i indikacija kakve susre\u0107emo na klasi\u010dnim primopredajnicima. Bez uputa za upotrebu konkretnog ure\u0111aja ne mo\u017eemo \u010dak ni pretpostaviti \u010demu slu\u017ee slovima ozna\u010dene tipke na prednjoj plo\u010di. Kroz testiranje smo na\u0161li da se crvenom tipkom A mijenjaju neki kanali (35 kanala), tipka S funkcionira kao \u0161umni squelch, tipka B funkcionira kao mute funkcija, a tipka R kao reset. Bijele tipke P i F oda\u0161ilju selektivni tonski poziv. \u010citav prijemnik se bazira na tom selektivnom tonu, odnosno tonskom squelchu i ukoliko na antenski ulaz dovedemo NF signal bez tog tonskog koda prijemnik se ne\u0107e uklju\u010diti. Od svih alfanumeri\u010dkih prikaza na displeju raspoznati jedino mo\u017eemo tonski kod i neke simbole koji ozna\u010davaju statuse postavljene tipkama ispod displeja. Sve je ovo karakteristi\u010dno za Trunked primopredajnike.<\/p>\n S obzirom na frekvencijski opseg rada i na\u010din kontrole PLL-a primopredajnik MRS 600 te\u0161ko mo\u017eemo prenamijeniti u neki svrsishodni radioamaterski ure\u0111aj. Mo\u017eda jednom nabasamo na kakvu dokumentaciju za ovaj ure\u0111aj pa \u0107emo se mo\u0107i pobli\u017ee pozabaviti istim, a za sada ide na policu sa ostalim primopredajnicima koji su dolaskom novih komunikacijskih trendova tako\u0111er ve\u0107 izgubili svoju svrsishodnost. Pod time naravno mislimo samo na njihovu uporabnu svrhu jer uvijek mogu odli\u010dno poslu\u017eiti za ugodno potro\u0161iti dva popodneva na neki zabavni obrnuti in\u017eenjering \ud83d\ude42<\/p>\n <\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n
\n<\/a><\/p>\n\n
<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n
\n<\/a><\/p>\n
\n<\/a><\/p>\n\n
\n<\/a><\/p>\n\n
<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n\n
<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n
\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n
\n