![\"\"](\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2022\/12\/tft_lcd_tv_jinkedi_02.jpg\")
<\/a><\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n S obzirom da je rije\u010d o kineskom elektroni\u010dkom ure\u0111aju \u0161iroke potro\u0161nje proizvedenom nakon 2000-tih godina te\u0161ko je prona\u0107i bilo kakve podatke koji bi upu\u0107ivali na originalno porijeklo ovog ure\u0111aja. Mogu\u0107e da je rije\u010d o kineskoj tvrtki JKD – Guangdong Jinkedi Intelligent Technology Co., Ltd koja se od 2012. godine bavi preciznom CNC izradom raznih metalnih dijelova za robu \u0161iroke potro\u0161nje. Vidjeti \u0107emo kasnije da su unutra\u0161njosti za LCD displej ugra\u0111ene komponente ve\u0107inom japanskog porijekla (Panasonic, Hitachi, Citizen), a za TV dio specijalni \u010dipovi Philipsa i Samsunga.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Ovo je prvi LCD TV prijemnik\/monitor kojim se bavimo u na\u0161im objavama. Teku\u0107i kristali otkriveni su jo\u0161 1888. godine, prvi pokusi sa teku\u0107im kristalima zatvorenim izme\u0111u dvije plo\u010de potje\u010du iz 1911. godine, prva kontrola svjetlosti pomo\u0107u teku\u0107ih kristala osmi\u0161ljena je 1927. godine, a prvu prakti\u010dnu primjenu te tehnologije patentirala je britanska tvrtka Marconi Wireless Telegraph 1936. godine (Liquid Crystal Light Valve). Po\u010detkom 1960-tih godina predstavljeni su prvi MOSFET tranzistori, a dvije godine kasnije i TFT (Thin-Film Transistor), odnosno tankoslojni MOSFET tranzistor kojim se upravljaju svi LCD displeji. Glede \u0161iroke primjene LCD tehnologije, od 1970. godine po\u010deli su se pojavljivati prvi LCD displeji za ru\u010dne satove, a od 1973. godine LCD displeji su ugra\u0111ivani i u kalkulatore. Iste godine je demonstriran i prvi TFT LCD, no trebalo je pro\u0107i jo\u0161 deset godina da se isti usavr\u0161i za prakti\u010dnu primjenu. Tako je tek 1982. godine iza\u0161ao prvi mali LCD televizor (Seiko Epson), a veliki kolor LCD displeji (14″) po\u010deli su se proizvoditi tek krajem 1980-tih godina. U 1990-tim godinama razvijale su razli\u010dite tehnologije za ubrzanje odziva te pobolj\u0161anje kontrasta i vidljivog kuta LCD ekrana, a tek 2007. godina se smatra prijelomnom kada je kvaliteta slike LCD televizora nadma\u0161ila kvalitetu slike televizora s katodnom cijevi (CRT) i kada je prodaja LCD televizora nadma\u0161ila prodaju CRT televizora. Mo\u017eemo re\u0107i da je tehnologija LCD-monitora posljednjih 40 godina neprekidno u razvoju i kroz to vrijeme je razvijeno niz razli\u010ditih tehnologija izrade i kontrole prikaza slike na LCD ekranima.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Izu\u010davanje principa rada i na\u010dina kontrole modernih LCD-a je prili\u010dno opse\u017eno gradivo i otprilike jednako slo\u017eeno za razumijevanje kao i princip rada CRT ekrana. Mi ovdje ne\u0107emo opisivati razli\u010dite LCD tehnologije jer o tome na internetu ima ve\u0107 bezbroj \u010dlanaka, videa i tutorijala pa tko \u017eeli ima iz \u010dega u\u010diti. One koji nemaju volje za hvatanje u ko\u0161tac sa novim tehnologijama, mo\u017eemo ohrabriti \u010dinjenicom da je osnovni princip rada LCD ekrana zapravo lako shvatljiv i \u010dak se mo\u017ee usporediti sa CRT ekranima.<\/p>\n I kod CRT-a i kod LCD-a slika se ispisuje to\u010dku po to\u010dku (piksel po piksel) u vodoravnim redovima (linijama) od po\u010detka ekrana do dna ekrana. Kada ispisivanje jedne slike (ili poluslike) zavr\u0161i, po\u010dinje ispisivanje nove slike opet od po\u010detka ekrana. To zna\u010di da CRT i LCD imaju neku svoju horizontalnu frekvenciju osvje\u017eavanja (brzinu ispisivanja redaka) i vertikalnu frekvenciju osvje\u017eavanja (brzinu izmjena ispisanih slika). Horizontalna frekvencija kod standardnog analognog TV prijenosa je 15,625 kHz, no kod boljih ra\u010dunalnih CRT monitora (visoke rezolucije) ta frekvencija je i\u0161la i do 100 kHz. Isto tako standardna vertikalna CRT frekvencija je 50 Hz no kod boljih CRT monitora ona je i\u0161la i do 100 Hz. Kod LCD displeja vertikalna frekvencija (broj izmijenjenih slika u sekundi) je obi\u010dno oko 60 Hz, no neki monitori idu i do 120, 144, pa i do 200 Hz. Ovdje moramo re\u0107i da ista frekvencija osvje\u017eavanja CRT-a i LCD-a ne zna\u010di i isti vizualni efekt za onoga tko gleda u takav monitor. CRT to\u010dka na ekranu kad se jednom osvje\u017ei, ona odmah po\u010dinje polako gubiti na ja\u010dini svjetla (ovisno o perzistenciji premaza ekrana). Stoga, ako osvje\u017eavanje nije dovoljno brzo, jednom osvijetljena to\u010dka \u0107e izgubiti previ\u0161e po\u010detnog svjetla do novog osvje\u017eavanja te \u0107e slika “treperiti, titrati”, jer ne\u0107e mo\u0107i zadr\u017eavati zadani intenzitet osvjetljenja. Kod LCD-a nema tog problema jer se kod njega svaki pojedina\u010dni piksel osvje\u017eava u kratkom vremenu odre\u0111enim naponom, a taj napon se onda dalje zadr\u017eava preko svakom pikselu paralelno spojenog kondenzatora. Tako jednom osvje\u017eeni piksel ostaje jednako osvijetljen (proziran) \u010ditavo vrijeme do novog osvje\u017eavanja. Stoga ovdje ve\u0107a rezolucija osvje\u017eavanja ne utje\u010de na “titranje” ve\u0107 samo na mogu\u0107nost prikaza vi\u0161e sli\u010dica u sekundi (fps) \u0161to kod nekih aplikacija rezultira boljom o\u0161trinom i detaljima slike.<\/p>\n Ispisivanje redaka slike kod LCD ekrana mo\u017ee biti interpolacijsko isto kao i kod CRT TV ekrana, dakle ispisuju se dvije poluslike (svaki drugi redak) 50 puta u sekundi da bi se dobila jedna cijela slika 25 puta u sekundi. Iako se cijela slika dobiva samo 25 puta u sekundi, izmjena rastera je 50 puta u sekundi pa je i treperenje za ljudsko oko vidljivo kao na frekvenciji 50 Hz, a ne na 25 Hz. Kasnije se kod LCD televizora po\u010delo sve vi\u0161e koristiti tzv. “progresivno” skeniranje, gdje se u jednom prolazu ispisuje cijela slika, \u0161to daje bolju kvalitetu slike.<\/p>\n Svaki piksel na LCD ekranu mora imati svoj tranzistor (TFT) za elektri\u010dnu polarizaciju teku\u0107eg kristala (odre\u0111ivanje prozirnosti) i svoj kondenzator za zadr\u017eavanje te elektri\u010dne vrijednosti do ponovnog osvje\u017eavanja. Broj tih elemenata dakle ovisi o rezoluciji i veli\u010dini LCD ekrana. Dana\u0161nji komercijalni LCD televizori imaju najve\u0107u rezoluciju 7 680 x 4 320 piksela (Ultra HD 8k) \u0161to zna\u010di ne\u0161to preko 33 milijuna piksela. Me\u0111utim, svaki kolor piksel sastoji se od kombinacije tri piksela, svaki sa filtrom za jednu osnovnu boju (RGB), \u0161to daje ukupan broj od gotovo 100 milijuna tranzistora i kondenzatora potrebnih za pogon takvog displeja. Najnoviji (AM)OLED displeji pak trebaju pet tranzistora za kontrolu jednog kolor piksela uklju\u010duju\u0107i krugove za kompenzaciju napona \u010dime dolazimo do boja od gotovo pola milijarde tranzistora po panelu. Svi ovi tranzistori i kondenzatori naneseni su u tankom sloju na foliju iza teku\u0107ih kristala, a ukupna debljina svih slojeva TFT LCD-a ne prelazi 2 mm ni kod najve\u0107ih TV displeja \u0161to ih svakako \u010dini vrlo krhkima.<\/p>\n Osim ovoga, na vanjske rubne dijelove folije naj\u010de\u0161\u0107e su tako\u0111er povr\u0161inski montirani integrirani krugovi (COF – Chip on Film) za vremensku kontrolu uklju\u010divanja, odnosno osvje\u017eavanja redom svakog pojedina\u010dnog piksela (Timing Control), \u0161to zna\u010di da na njih vodi mre\u017ea izvoda iz svakog pojedina\u010dnog TFT tranzistora. Ti \u010dipovi \u010desto nisu izravno vidljivi prije nego se ne rastavi \u010ditav ekran. Mogu biti montirani uz sva \u010detiri ruba displeja, no obi\u010dno su oni za vertikalnu kontrolu (TFT Source driver) montirani uz donji rub ekrana, a oni za horizontalni tajming (TFT Gate Driver) na jednom od bo\u010dnih rubova ekrana. Sve ovisi i veli\u010dini i rezoluciji ekrana te na\u010dinu na koji je podijeljeno vertikalno i horizontalno vremensko opslu\u017eivanje redova piksela (Timing Control). Ovi \u010dipovi za horizontalni i vertikalni tajming pak u sebi implementiraju \u010ditav niz digitalnih sklopova. To su posmi\u010dni registri i razne podatkovne i latch memorije koje ulazne digitalne podatke video slike razvrstavaju i pripremaju na na\u010din da ih pravodobno po\u0161alju pojedinom pikselu LCD-a, naravno preko razli\u010ditih bufera nakon \u0161to ih prethodno pretvore u analogni naponski signal (DAC).<\/p>\n Ukoliko do\u0111e do kvara, napuknu\u0107a ili bilo kojeg drugog elektri\u010dnog ili mehani\u010dkog o\u0161te\u0107enja i najsitnijeg dijela displeja ili veza sa TFT tranzistorima i COF \u010dipovima, ekran na tom podru\u010dju ne\u0107e biti funkcionalan i to je kvar koji je nemogu\u0107e popraviti. Po tome su CRT i LCD tako\u0111er sli\u010dni: elektri\u010dna ili fizi\u010dka o\u0161te\u0107enja na ovim komponentama prakti\u010dno je nemogu\u0107e vi\u0161e popraviti. Naravno, LCD je daleko krhkiji od CRT-a i danas ogroman broj kvarova televizora otpada na mehani\u010dka o\u0161te\u0107enja LCD-a. \u010cak ako i uspijete na\u0107i dobavlja\u010da za zamjenski LCD, cijena istog mo\u017ee biti i 80% cijene novog televizora, da ne govorimo koliko i sam postupak transporta i zamjene velikih LCD panela opet nosi rizik od o\u0161te\u0107enja, zaprljanja i sli\u010dnih ne\u017eeljenih pojava za \u0161to je dovoljan samo trenutak nepa\u017enje. Isto tako ako do\u0111e do kvara na Timing Control plo\u010di, bez obzira da li je ona u obliku COF \u010dipova na samoj foliji displeja ili na zasebnoj plo\u010dici u blizini displeja, tu se ne mo\u017ee ni\u0161ta napraviti osim eventualno provjeriti spojne konektore ako su izvedeni u kakvom tehni\u010dki popravljivom obliku.<\/p>\n Op\u0107enito gledano, tehnologija izrade modernih LCD televizora i monitora je toliko minijaturizirana i robotizirana da se popravci svode isklju\u010divo na zamjenu \u010ditavih modula (napajanje, TV plo\u010da, LCD, pozadinsko osvjetljenje, eventualno Timing Control). Neki elektroni\u010dar entuzijasta mo\u017ee uspje\u0161no rije\u0161iti neki uobi\u010dajeni problem u napajanju (kondenzatori, izlazni regulacijski poluvodi\u010di) ili u pozadinskom osvjetljenju LCD ekrana (zamjena LED panela), te provjeriti hladne spojeve na konektorima. Oni bolje posve\u0107eni tome mo\u017eda \u0107e \u010dak poku\u0161ati napraviti “reballing” kakvog \u010dipa, zamijeniti ili reprogramirati kakav EEPROM i sli\u010dno, no op\u0107enito gledano modeli televizora se mijenjaju tolikom brzinom da je nemogu\u0107e skupiti sve te silne upravlja\u010dke programe (firmware), sve tipove plo\u010da i u kona\u010dnici sve tipove pozadinskih osvjetljenja kod kojih je pregaranje neke LED diode prakti\u010dno otpisalo televizor u otpad.<\/p>\n Naravno, sve ove te\u0161ko\u0107e oko popravka nisu razlog da otpi\u0161emo svaku mogu\u0107nost ciljane dijagnostike kvara na modernim LCD televizorima. Postoji desetak standardnih upravlja\u010dkih signala, takt (clock) signala, te drugih digitalnih signala i analognih upravlja\u010dkih napona za pravilnu i pravovremenu rednu kontrolu svakog piksela za koje su na gotovo svakoj plo\u010di televizora ostavljane testne to\u010dke ozna\u010dene odre\u0111enim oznakama. Naravno, svaki proizvo\u0111a\u010d voli svoje oznake no ako znamo \u0161to tra\u017eimo te donekle razli\u010dite kratice nisu problem da se shvati o kakvom se signalu na pojedinoj mjernoj to\u010dki radi. Mjerenjem (prikazom na osciloskopu) oblika i odnosa tih signala mo\u017ee se prili\u010dno to\u010dno utvrditi u kojoj komponenti (\u010dipu) bi mogao biti problem. No i dalje moramo prvo biti dobro upoznati sa tehnologijom koja je ugra\u0111ena u pojedini televizor, a to nije lak zadak bez originalne servisne dokumentacije koja nije lako dostupna izvan originalnih tvorni\u010dkih servisa. Netko tko se bavi popravkom televizora sigurno si ne mo\u017ee priu\u0161titi mjesece istra\u017eivanja da bi napokon izolirao odre\u0111eni kvar na odre\u0111enom televizoru i pri tome ustanovio da je kvar u nekom \u010dipu koji se ne mo\u017ee nigdje nabaviti ili barem ne po isplativoj cijeni. Zato klasi\u010dni “univerzalni” RTV servisi danas vi\u0161e nisu popularni i detaljno bavljenje specifi\u010dnostima odre\u0111enog tipa LCD televizora danas je uglavnom privilegija onih koji rade na njihovom razvoju i proizvodnji jer se svaka novo razvijena tehnologija glede detalja dr\u017ei u tajnosti od konkurencije.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Mi smo ovdje iskopali jedan stari mali TFT LCD televizor \u010disto da vidimo da li radi i da li se mo\u017ee razlu\u010diti i\u0161ta od njegovih unutra\u0161njih sklopova.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Prvi test je otkrio jedan veliki crveno-ljubi\u010dasti krug sa \u017eutim obrubom na gornjem dijelu ekrana koji je kao takav potpuno mrtav i ne mijenja se bez obzira na ulazne video signale. Obi\u010dno se na ekranima pojavljuju sli\u010dni krugovi koji su potpuno crni i zapravo je prvi put da vidim jedan ovakav krug u boji. U svakom slu\u010daju to upu\u0107uje na fizi\u010dko o\u0161te\u0107enje samog LCD panela u dijelu teku\u0107ih kristala i\/ili filtara (kolor i polarizacijskih). Da je u pitanju gre\u0161ka u TFT matrici ili upravlja\u010dkoj elektronici onda bi o\u0161te\u0107enje bilo linijsko (vertikalne ili horizontalne crte), a ne kru\u017eno. Sasvim sigurno je ovaj dio ekrana do\u017eivio ja\u010di mehani\u010dki pritisak \u010dime su se o\u0161tetile staklene stjenke i\/ili filtri izme\u0111u kojih se nalaze teku\u0107i kristali. Popravak ovoga nije mogu\u0107 iako \u0107ete na internetu na\u0107i neke poku\u0161aje fizi\u010dkog trljanja tog dijela ekrana ne bi li se kristali nekako vratili na svoje mjesto. To je sli\u010dno poku\u0161aju da razbijenu staklenu \u010da\u0161u punu vode poku\u0161ate metlom precizno skupiti na hrpu ne bi li se krhotine tako poslo\u017eile da se u nju nekako opet sama od sebe vrati razlivena voda.<\/p>\n Dodu\u0161e, ponekad ovakve kolor fleke mo\u017ee izazvati neki manji stalni pritisak na povr\u0161inu ekrana (sa gornje ili donje strane) pa kad se pritisak oslobodi, ukoliko nije do\u0161lo do fizi\u010dkog o\u0161te\u0107enja, obi\u010dno se displej vrati u prvobitno stanje. Idemo stoga vidjeti priti\u0161\u0107e li \u0161to na\u0161 displej s unutra\u0161nje strane.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Ure\u0111aj se bazira na dvije tiskane plo\u010dice: jedna sa elementima TV prijemnika i druga sa elementima LCD displeja. Razgledajmo prvo TV plo\u010dicu.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n TV prijemnik bazira se na tuneru TDQ-391-5 i integriranom krugu OM8361 (TDA8361) u kojem su sadr\u017eani prakti\u010dno svi sklopovi analognog kolor TV prijemnika za sliku i zvuk po PAL i NTSC standardu RGB izlazom. Ovim \u010dipom upravlja se preko mikrokontrolera S3F880AXZZ-AQBA \u0161to uklju\u010duje su\u010delje za vanjske kontrole i\/ili kodove IC daljinskog upravlja\u010da (kojeg nemamo) i vrlo vjerojatno generiranje OSD prikaza. Mikrokontroleru je dodana vanjska EEPROM memorija 24C04, a osim ova tri \u010dipa na plo\u010dici je jo\u0161 samo audio poja\u010dalo sa \u010dipom 386 (JRC). Kao \u0161to se vidi, od vanjskih elemenata ovim \u010dipovima prakti\u010dno treba dodati samo MF video i audio filtre za pojedini TV standard. \u010cak i da imamo shemu ovog TV prijemnika malo toga se mo\u017ee na njemu popraviti. Ve\u0107ini kvarova vjerojatno \u0107e biti uzrok potpuna ili djelomi\u010dna neispravnost jednog od dva glavna \u010dipa. Mikrokontroler i EEPROM nema smisla mijenjati ako nemamo originalan program za njih, a i sam TV \u010dip 8361 je danas ve\u0107 te\u017ee nabaviti.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n \u0160to se ti\u010de ekrana, ugra\u0111en je 5″ TFT LCD kolor displej sa rezolucijom 640 x 480 to\u010daka (VGA rezolucija slike). To zna\u010di da displej sadr\u017ei ne\u0161to manje od milijun TFT tranzistora (640x480x3), a jedan RGB piksel kod takvih displeja je dimenzija 0,0529 x 0,1587 mm. Kao driver za displej koristi se \u010dip sa oznakom A71-3780 u SMD QFP-80 ku\u0107i\u0161tu za koji nismo prona\u0161li nikakve podatke. Ovaj \u010dip digitalizira ulazni analogni RGB signal sa TV plo\u010dice, vremenski ih sinkronizira za slanje na matricu LCD-a (Timing Control) i \u0161alje na displej preko FIFO memorije MN4777AS (265k x 8). FIFO memorija (First-In, First-Out) slu\u017ei kako privremeni me\u0111uspremnik sa sinkronizirano slanje podataka za displej i ova memorija tako\u0111er mo\u017ee biti ugra\u0111ena i u sam drajver \u010dip (TFT LCD Single Chip Driver) koji je u biti mikrokontroler. Od ostalih (pomo\u0107nih) \u010dipova na plo\u010dici su dva HTC244 koja sadr\u017ee po osam bufera (drivera), tri operacijska poja\u010dala 10358, te dva logi\u010dka integrirana kruga: CD4052 (analogni multiplekser\/demultiplekser sa konverzijom logi\u010dkih naponskih razina) i CD4001 (\u010detiri NOR vrata).<\/p>\n Danas kada kupite neki LCD displej svi drajverski \u010dipovi su ve\u0107 tvorni\u010dki integrirani sa TFT matricom displeja i jedino oko \u010dega se trebate brinuti to je odabrati \u017eeljeni protokol za ulazne podatke. Kakav god elektri\u010dki kvar ili mehani\u010dko o\u0161te\u0107enje zadesi displej i njegove pogonske (drajverske) \u010dipove, to je gotovo uvijek nepopravljiv kvar i mijenja se \u010ditav taj modul. \u010cak i na ovakvoj izvedbi drajverskih \u010dipova koji nisu u COF nego u SMD izvedbi na \u010dvrstoj tiskanoj plo\u010dici, iako se teoretski ti \u010dipovi mogu zamijeniti,oni su naj\u010de\u0161\u0107e nedostupni izvan ovla\u0161tenih servisa.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Sama TFT matrica nije deblja od milimetra, no iza nje je potrebno osigurati ravnomjerno pozadinsko osvjetljenje jer teku\u0107i kristali ne mogu proizvesti vlastito svjetlo nego samo filtrirati svjetlo koje prolazi kroz njih. Za pozadinsko osvjetljenje ovdje se koristi CCFL lampa (cold cathode fluorescent lamp). Ove lampe rade na izmjeni\u010dni napon frekvencije nekoliko desetaka do nekoliko stotina kHz. Za po\u010detno paljenje potreban je napon obi\u010dno preko 1 kV, a nakon toga isti padne na nekoliko stotina volti. Potro\u0161nja struje je nekoliko mA. Zbog toga se uz ovakve lampe mora koristiti poseban pretvara\u010d napona koji se op\u0107enito nazivao inverter. Danas se CCFL lampe ve\u0107 rijetko koriste za pozadinska osvjetljenja LCD ekrana i istisnule su ih LED diode. Me\u0111utim, i CCFL i LED nisu vje\u010dne i nakon nekoliko godina rada mo\u017ee se o\u010dekivati njihov otkaz. Zamjena je uvijek bila problemati\u010dna jer svaki tip displeja koristi vlastiti tip i oblik lampe (i invertera), a sli\u010dno je i sa LED panelima. U oba slu\u010daja potrebno je rastaviti \u010ditavu \u0161asiju ure\u0111aja i ukloniti LCD matricu da bi se uop\u0107e dobio pristup zamjeni pozadinskog osvjetljenja.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Kao na\u0161 prvi LCD TV odabrali smo ovaj jedan raniji (stariji) primjerak d\u017eepnog televizora jer smo se nadali da \u0107emo zate\u0107i ne\u0161to diskretniju tehnologiju koju je mogu\u0107e razlu\u010diti na sastavne sklopove. No, kao \u0161to smo vidjeli, u ovom ure\u0111aju s po\u010detka 2000-tih godina ve\u0107 su ugra\u0111eni specijalizirani \u010dipovi sa gotovim “single-chip” rje\u0161enjima i mikrokontroleri koji upravljaju svim ostalim funkcijama.<\/p>\n Kroz \u010ditav tekst ponavljali smo kako je popravak ovakvih ure\u0111aja \u010desto nemogu\u0107 ili neisplativ, osim u nekim o\u010ditim spojnim kvarovima (konektori) ili u regulatorima napajanja. Ta “nepopravljivost” modernih ure\u0111aja dovela je do toga da se elektroni\u010dari hobisti sve manje trude izu\u010davati neki takav moderan elektroni\u010dki ure\u0111aj jer osim \u0161to je princip rada prili\u010dno slo\u017een, ulo\u017eeno vrijeme u istra\u017eivanje i u\u010denje svega toga rijetko \u0107e se vratiti kao neki prakti\u010dni (naplativi) benefit. Radije se po internetu tra\u017ee neka univerzalna, tipi\u010dna i “instant” rje\u0161enja poput grijanja sklopova u pe\u0107nici ili otkrivanja tajnih i skrivenih tvorni\u010dkih kodova ne bi li to nekim \u010dudom otklonilo neki kompleksni kvar na elektronici. Mi ovaj na\u0161 TV prijemnik sa velikim crvenim krugom na displeju ne\u0107emo poku\u0161avati popraviti na nijedan od takvih predlo\u017eenih na\u010dina i mirno \u0107emo prihvatiti \u010dinjenicu da je isti trajno uni\u0161ten. Kako u svakom zlu ima i ne\u0161to dobroga, tako smo eto i mi iz svega toga izvukli pone\u0161to op\u0107eg znanja i na prakti\u010dnom primjeru vidjeli jo\u0161 jedan korak u razvoju TV tehnike, koja i dalje ide nezaustavljivo naprijed prema novim tehnologijama \ud83d\ude42<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Danas je nabavljen TFT kolor LCD TV prijemnik i monitor kineskog proizvo\u0111a\u010da Jinkedi iz 2003. godine. Natpis na kineskom jeziku u prijevodu daje samo generi\u010dki naziv proizvoda “Kolor LCD TV” i upozorenje da LCD zaslon mogu\u0107e ne\u0107e dobro raditi na niskim vanjskim temperaturama i da je tada treba pri\u010dekati oko 10 minuta da se […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":15150,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[9],"tags":[],"class_list":{"0":"post-15148","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-televizor","8":"czr-hentry"},"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2022\/12\/tft_lcd_tv_jinkedi_02.jpg","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/15148","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=15148"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/15148\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":15284,"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/15148\/revisions\/15284"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/media\/15150"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=15148"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=15148"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=15148"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}<\/a><\/p>\n<\/a>Natpis na kineskom jeziku u prijevodu daje samo generi\u010dki naziv proizvoda “Kolor LCD TV” i upozorenje da LCD zaslon mogu\u0107e ne\u0107e dobro raditi na niskim vanjskim temperaturama i da je tada treba pri\u010dekati oko 10 minuta da se displej zagrije i po\u010dne normalno raditi. Na dnu je ime proizvo\u0111a\u010da koje se mo\u017ee prevesti kao “Jinkedi Technology Electronic”. \u010cini se da je pod ovom markom tvrtka prodavala samo nekoliko modela ovakvih malih LCD TV prijemnika\/monitora.\u00a0<\/span><\/em><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n
\n
\n
\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a>Na slikama se lijepo vidi kru\u017eni obris gdje je mehani\u010dki ili toplinski o\u0161te\u0107ena na\u0161a LCD matrica. Takvo o\u0161te\u0107enje je nemogu\u0107e vi\u0161e popraviti. Tako\u0111er se mo\u017ee primijetiti niz tiskanih veza koje izlaze iz TFT folije i to na gornjoj strani za vertikalno adresiranje (TFT Source driver) i na lijevoj strani za horizontalno adresiranje (TFT Gate Driver) i osvje\u017eavanje svakog pojedinog piksela TFT matrice. \u00a0\u00a0<\/span><\/em><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a>CCFL lampa za pozadinsko osvjetljenje oblikom prati rub debelog komada pravokutnog stakla\/polimera (svojevrsni svjetlovod) u kojem se ravnomjerno raspr\u0161uje svjetlost sa CCFL lampe. Tako se preko ravnomjerno osvijetljene povr\u0161ine tog svjetlovodnog stakla svjetlost ravnomjerno prenosi na povr\u0161inu LCD matrice.<\/span><\/em><\/p>\n
\n
\n<\/a>Casio-TV100CA <\/a>(1993.), Intervision TV-4300 \/ Casio TV-430 <\/a>(1990.), Roadstar LCD-2201 <\/a>(1998), Casio TV-1750<\/a> (1994), Citizen TC53<\/a> (1987).<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"