![\"\"](\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2023\/01\/videoskop_swof_bn424101_31.jpg\")
<\/a>Kontrole su podijeljene na dva dijela: lijevo je analizator spektra (VF RECEIVER), a desno je sweep generator (GENERATOR). <\/em><\/span><\/p>\nNa lijevoj strani se pode\u0161ava prikaz frekvencijskih markera, te brzina i \u0161irina skeniranja frekvencijskog opsega (sweep – svipanje). Tako\u0111er je mogu\u0107e odabrati i vrstu skeniranja (kontinuirano, ru\u010dno, jedan prolaz). Osim automatskog mogu\u0107e je i ru\u010dno skeniranje (selektivni voltmetar). Tu je i ulazni atenuator te kontrola za vertikalno poja\u010danje (veli\u010dina amplitude signala). <\/em><\/span><\/p>\n Na desnoj strani se pode\u0161ava amplituda i frekvencijski opseg vobler generatora (VCO-a) te centriranje opsega na ekranu. Instrument pokazuje izlaznu amplitudu signala iz voblera. Promjenjiva frekvencija se mo\u017ee generirati u jednom smjeru (samo od minimuma do maksimuma) ili u oba smjera (od minimuma do maksimuma, a zatim od maksimuma do minimuma).<\/em><\/span><\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Tvrtka Rohde & Schwarz (R&S) osnovana je 1933. godine i do danas je prerasla u globalnu elektroni\u010dku korporaciju specijaliziranu za elektroni\u010dke mjerne instrumente, radio tehniku i komunikacije te kiberneti\u010dku sigurnost. Prvi proizvod tvrtke Rohde & Schwarz bio je mjera\u010d dielektri\u010dnih gubitaka na kerami\u010dkim disk izolatorima na frekvencijama 50-200 MHz, koji je izra\u0111en po narud\u017ebi britanske tvornice za proizvodnju kerami\u010dkih izolatora. Godine 1938. R&S je proizvela prvi na svijetu prijenosni kvarcni sat (te\u017eine 36 kg). Prelazak na serijsku tvorni\u010dku proizvodnju zapo\u010det je 1942. godine proizvodnjom radio-lokatora, a po zavr\u0161etku 2. svjetskog rata R&S je po nalogu ameri\u010dke vojske izvr\u0161ila provjeru, kalibraciju i popravak kompletne radio opreme u centralnom skladi\u0161tu zrakoplovstva SAD-a u Njema\u010dkoj. Isto tako 1949. godine po nalogu Radio M\u00fcnchena gradi i testira prvi FM VHF probni oda\u0161ilja\u010d. U idu\u0107im desetlje\u0107ima tvrtka R&S razvija i proizvodi veliki broj razli\u010ditih ure\u0111aja i opreme za radio tehniku i mjernu tehniku, a najva\u017enija pionirska postignu\u0107a su bila: prvi slo\u017eeni mre\u017eni vektorski analizator (1950), prvi automatski radio-lokator kao dopuna radarima za zrakoplovstvo (1955), prvi radio-lokator na principu Dopplerovog efekta (1959), prvi sustav pra\u0107enja buke zra\u010dnog prometa na aerodromima u Njema\u010dkoj (1964), prvi europski automatski sustav za testiranje integriranih krugova (1967), prvi mikroprocesorski kontrolirani radio tester (1974). Nakon 1980-tih godina tvrtka R&S prati svu modernu tehnologiju i odgovara na zahtjeve vezane za radio difuzne te sve ostale civilne i vojne radio komunikacije. Od 2000-tih godina R&S preuzima vi\u0161e drugih tvrtki sa srodnim proizvodnjama (uklju\u010duju\u0107i i poznati Hameg) i \u0161iri se na svjetska tr\u017ei\u0161ta. R&S je 2007. godine proizvela prvi na svijetu RF spektralni analizator s kontinuiranim frekvencijskim rasponom do 67 GHz, a godinu dana kasnije prvi prijenosni prijemnik (skener) za pra\u0107enje slabih ili kratkotrajnih signala u frekvencijskom rasponu od 9 kHz do 7,5 GHz.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Videoskop je ure\u0111aj za prikaz signala u frekvencijsko-amplitudnoj domeni, dakle instrument koji danas zovemo analizator frekvencijskog spektra (Spectrum Analyser). Takav ure\u0111aj neprekidno skenira odre\u0111eni frekvencijski opseg te mjeri i prikazuje amplitude signala na svakoj pojedinoj frekvenciji unutar tog opsega. Analizatori spektra za radio signale (RF Spectrum Analyser) obi\u010dno rade kao samostalni ure\u0111aji i ulazni signal dobivaju preko antene kao i svaki drugi radio prijemnik.<\/p>\n No, ukoliko \u017eelimo snimiti frekvencijsku karakteristiku (odziv) nekog odre\u0111enog sklopa ili komponente na nekom odre\u0111enom frekvencijskom opsegu, onda nam je potreban i poseban generator testnog signala koji radi u tom frekvencijskom opsegu. Taj signal mora biti amplitudno konstantan u \u010ditavom frekvencijskom opsegu, i brzina skeniranja (promjene frekvencije) mora biti sinkronizirana sa X-osi (frekvencijskoj osi) analizatora spektra. Jedino tako \u0107emo dobiti uskla\u0111en prikaz amplitude svake pojedine testne frekvencije.<\/p>\n Analizatori frekvencijskog spektra su oduvijek bili slo\u017eeni i skupi ure\u0111aji. Najjeftinije rje\u0161enje je bilo gradnja posebnog ure\u0111aja koji je postoje\u0107im osciloskopima omogu\u0107avao prikaz signala u frekvencijskoj domeni. To je u osnovi bio naponski kontroliran oscilator (VCO) kojim je upravljao pilasti napon osciloskopa (vremenska baza). Takav vanjski (pomo\u0107ni) oscilator, koji stalno linearno mijenja svoju frekvenciju u nekom zadanom frekvencijskom opsegu, na engleskom jeziku se zove “Sweep generator ili Tracking generator”, a na njema\u010dkom “Wobble generator (Wobbelsender, Wobbulator ili Wobbler)” te je i kod nas tako\u0111er bio dugo uvrije\u017een pojam “vobler”.<\/p>\n Vobler bi dakle bio spojen na pilasti napon osciloskopa \u010dime je promjena njegove frekvencije bila sinkronizirana sa horizontalnim otklonom osciloskopa. Time je X-os osciloskopa iz vremenske domene pretvorena u frekvencijsku domenu. Na gotovo svim osciloskopima stare generacije, obi\u010dno na zadnjoj strani ku\u0107i\u0161ta, nalaze se priklju\u010dnice za izlaz pilastog napona koji se mogao koristiti za upravljanje, odnosno sinkronizaciju takvog voblera.<\/p>\n Ve\u0107 smo rekli da vobler mora davati signal jednake amplitude u \u010ditavom frekvencijskom opsegu rada kako bi bio prikladan za snimanje frekvencijskih karakteristika (odziva) ure\u0111aja i komponenti koje se testiraju. Tako\u0111er, da bi se mogao pratiti (mjeriti) signal na svakoj pojedina\u010dnoj frekvenciji potrebno je X-os ociloskopa kalibrirati sa pripadaju\u0107im frekvencijama voblera. Ta kalibracija mre\u017easte skale osciloskopa nije bila prakti\u010dna. U prvom redu trebali bi imati vobler vrlo stabilnog frekvencijskog opsega rada, a onda bi trebali nacrtati niz linija skale po vertikalnoj osi ekrana osciloskopa, a koje bi opet vrijedile samo za taj jedan opseg skeniranja. Puno bolje rje\u0161enje je bilo upotreba tzv. generatora markera. To su bili jednostavni sinusni oscilatori na nekoj poznatoj fiksnoj frekvenciji. Ta frekvencija se uvodi na Y-ulaz osciloskopa zajedno sa frekvencijom voblera. Kada se frekvencija voblera poklopi sa frekvencijom markera, onda se amplitude tih dviju frekvencija zbrajaju ili oduzimaju (ovisno o fazi) \u0161to se vidi kao vertikalni trag na tom mjestu horizontalne linije osciloskopa. Amplituda markera je obi\u010dno nekoliko puta manja od amplitude voblera, tako da \u0107e taj vertikalni marker biti diskretno vidljiv na tom dijelu linije kao mala vertikalna popre\u010dna crtica.<\/p>\n Naravno, mogu\u0107e je bilo napraviti slo\u017eeniji vobler sa vlastitim generatorom upravlja\u010dkog pilastog napona, \u010dime se vi\u0161e nije vobler sinkronizirao sa osciloskopom nego se osciloskop sinkronizirao sa voblerom (osciloskop pri tome radi u XY-modu i ne treba vlastitu vremensku bazu). Prvi vobleri bili su oscilatori sa promjenjivim kondenzatorom spregnutim sa elektromotorom, te se frekvencija mijenjala elektromehani\u010dki (vidi objavu Audio Frequency Response Tracer Type 4707). Kasnije su do\u0161li VCO-i upravljani pilastim naponom kakav je ugra\u0111en u na\u0161 Videoskop, a od 1970-tih godina sve vi\u0161e ulaze u upotrebu kapacitivne diode. Kako god bilo, va\u017eno je na neki na\u010din sinkronizirati rad voblera (sweep generatora, VCO-a, VFO-a) sa horizontalnom kontrolom katodne zrake na osciloskopu kako bi dobili \u010ditljivu (mjerljivu) snimljenu frekvencijsku krivulju.<\/p>\n Ovaj uvod nam je bio potreban da shvatimo osnovne kontrole na na\u0161em Videoskopu SWOF BN 424101\/2. Vidimo da su iste razdvojene na dva dijela: lijevo su kontrole polja VF RECEIVER \u0161to je u biti analizator spektra, a desno su kontrole polja GENERATOR \u0161to je u biti sweep generator (vobler). Tako\u0111er imamo i generator frekvencijskih markera na svakih 0,5, 1 i 5 MHz.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n S obzirom da nemamo ni korisni\u010dke ni servisne podatke o ovom na\u0161em videoskopu, idemo prvo razgledati unutra\u0161njost ure\u0111aja…<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Izbrojali smo ukupno 60 elektronskih cijevi ugra\u0111enih u ovaj ure\u0111aj ako ra\u010dunamo i samu osciloskopsku cijev Telefunken DP 18-14. Osim toga prona\u0161li smo jo\u0161 \u0161est tranzistora i dvadesetak poluvodi\u010dkih dioda.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Svaki funkcionalni sklop ure\u0111aja nalazi se u zasebnom odjeljku lijepo ozna\u010denim blok shemom. Idemo stoga skinuti poklopce i vidjeti \u0161to se krije ispod njih.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Razvoj i konstrukcija jednog ovakvo kompleksnog ure\u0111aja tra\u017ei uskla\u0111eni rad velikog broja in\u017eenjera razli\u010ditih specijalnosti. Da bi ispravno radili, ovakvi ure\u0111aji moraju biti dobro pode\u0161eni i kalibrirani u mnogim funkcionalnim sklopovima. Kalibracija se tako\u0111er mora ponavljati periodi\u010dki, a i zamjena nekih dotrajalih elektronskih cijevi i drugih komponenti tako\u0111er tra\u017ei i ponovnu kalibraciju.<\/p>\n Iz blok sheme koja je vidljiva na poklopcima ugra\u0111enih RF sekcija mo\u017ee se dosta toga saznati o konstrukciji ure\u0111aja.<\/p>\n \u0160to se ti\u010de voblera, na blok shemi vidimo naziv “Wobbeloszillator – Reaktanz als Induktivitat” \u0161to svakako ukazuje na prve tipove VCO-a gdje se pomicanjem radne to\u010dke elektronske cijevi ostvaruje promjenjiva induktivna reaktancija, a time i promjenjiva izlazna frekvencija oscilatora. Izmjerili smo da na\u0161 vobler radi u frekvencijskom opsegu 20 kHz – 20 MHz. Po blok shemi vidimo da se frekvencijski opseg voblera mije\u0161a se sa frekvencijom iz fiksnog oscilatora 41,54 MHz x 2 = 83,08 MHz. To zna\u010di da sam vobler oscilator radi u opsegu 63,08 – 83,06 MHz. Periodi\u010dnom promjenom frekvencije (svipanjem) voblera upravlja poseban generator pilastog napona koji se ujedno dovodi i na X-otklonsko poja\u010dalo osciloskopske cijevi.<\/p>\n Ulazni signal u analizator spektra (prijemnik) raspona tako\u0111er 20 kHz – 20 MHz mije\u0161a se sa osnovnom frekvencijom voblera 63,08 – 83,06 MHz \u010dime nastaje 1. MF na 83,08 MHz. Daljnjim mije\u0161anjima ova MF sni\u017eava se na 24,92 MHz, zatim na 2,08 MHz i u kona\u010dnici na 50 kHz. Signal ove MF se zatim filtrira, demodulira i vodi na Y-otklonsko poja\u010dalo osciloskopske cijevi.<\/p>\n Generator markera radi tako da ubacuje kratkotrajne blanking impulse na katodu osciloskopske cijevi koji su onda vidljivi kao mali prekidi horizontalne frekvencijske linije koji se ponavljaju svakih 0,5, 1 ili 5 MHz.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Test je pokazao da na\u0161 videoskop unato\u010d godinama jo\u0161 uvijek radi. Nismo se upu\u0161tali u detaljno otkrivanje i testiranje svih mogu\u0107nosti jer bi to tra\u017eilo puno vremena \u010dime se pove\u0107ava rizik od otkaza starih elektrolitskih kondenzatora i drugih komponenti. Me\u0111utim, usporedivo sa dana\u0161njim analizatorima spektra ovaj na\u0161 videoskop je doista kontrolama i mogu\u0107nostima bazi\u010dni ure\u0111aj i vrlo lako je otkriti funkciju svake kontrole.<\/p>\n Zbog spore brzine skeniranja i jakog odbljeska osciloskopske cijevi te\u0161ko je fotoaparatom uhvatiti realnu sliku sa ekrana. Ipak smo napravili nekoliko testnih snimaka.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a>U posebnom odjeljku na prednjoj plo\u010di nalaze se kontrole za pozicioniranje horizontalnog frekvencijskog traga po X i Y osi na ekranu te pode\u0161avanje \u0161irine prikaza markera.<\/em> <\/span><\/p>\n<\/a>Sa na\u0161im ure\u0111ajem je do\u0161la decibel-skala, no te skale su lako izmjenjive ovisno o vrsti mjerenja. Primje\u0107uje se da nema vertikalnih (frekvencijskih) linija jer se one odre\u0111uju elektroni\u010dki markerima.<\/em><\/span><\/p>\n
\n
\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a>Pri\u010duvni osigura\u010di i \u017earuljice kontrolnih lampica sa specijalnim alatom za njihovu izmjenu.<\/em><\/span><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a>Osciloskopsku cijev ima oznaku Telefunken DP 18-14. To je cijev promjera ekrana od 180 mm (upotrebljivo 160 mm), duge perzistencije od 12 sekundi sa dvobojnim plavo-\u017eutozelenim fosforom (boja se mijenja ovisno o vremenu proteklom nakon osvjetljenja). Svjetlosni trag se mora sporo gasiti jer je brzina svipanja relativno mala (500 ili 50 ms). Garancija za ovu cijev po\u010dela je te\u0107i od listopada 1967. godine.<\/em><\/span><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n
\n<\/a>Visokonaponski dijelovi napajanja posebno su za\u0161ti\u0107eni od slu\u010dajnog dodira.<\/em> <\/span><\/p>\n<\/a>Pogled na elemente prednje plo\u010de (lijevo) i kristalni oscilatori markera 0,5, 1 i 5 MHz (desno).<\/em><\/span><\/p>\n<\/a>Masivni filtarski elektrolitski kondenzatori i jo\u0161 masivniji mre\u017eni transformator (lijevo), pogled na elemente prednje plo\u010de (desno).<\/em><\/span><\/p>\n<\/a>Pogled na elemente prednje plo\u010de.<\/span><\/em><\/p>\n<\/a>Blok mre\u017enog napajanja.<\/span><\/em><\/p>\n<\/a>Tranzistori u krugu Y-poja\u010dala (lijevo) i vjerojatno tranzistor u krugu vobler oscilatora (desno).<\/em><\/span><\/p>\n<\/a>Tranzistori TI494 (Texas Instruments) mogu\u0107e spojeni kao diode u krugu kontrole vobler oscilatora.<\/em><\/span><\/p>\n<\/a>Specijalna izvedba jednog od releja ameri\u010dkog proizvo\u0111a\u010da Kuhnke.<\/span><\/em><\/p>\n<\/a>Promjenjivi kondenzator voblera remenskim prijenosom spregnut sa kontrolom CENTRE FREQ. (centriranje frekvencijskog opsega na \u017eeljeni dio ekrana).
\n<\/span><\/em><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a>Ispravlja\u010dke i signalne poluvodi\u010dke diode prisutne su u mnogim sklopovima ure\u0111aja. U mre\u017enom ispravlja\u010dkom i stabilizatorskom dijelu rade elektronske cijevi, diode, tranzistor i mosni diodni ispravlja\u010d (Graetz).\u00a0<\/em> <\/span><\/p>\n
\n