![\"fl0125_iskra_fl0120_17\"](\"http:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2016\/12\/FL0125_iskra_fl0120_17.jpg\")
<\/a><\/p>\nKao \u0161to je ve\u0107 spomenuto, zakretni mehanizam kazaljke kod oba instrumenta radi na principu pomi\u010dnog \u017eeljeza. To zna\u010di da instrument nema nikakvih permanentnih magneta, zavojnica je fiksni element u statoru, a pomi\u010dni zakretni dio (rotor) predstavlja komadi\u0107 \u017eeljeznog listi\u0107a unutar te zavojnice na koji je pri\u010dvr\u0161\u0107ena kazaljka. U uobi\u010dajenoj izvedbi pomi\u010dni \u017eeljezni listi\u0107 rotora i nepomi\u010dni \u017eeljezni listi\u0107 statora u po\u010detnoj su poziciji postavljeni me\u0111usobno paralelno na udaljenosti oko 1 mm.<\/p>\n
Postoje dvije vrste instrumenata sa pomi\u010dnim \u017eeljezom: privla\u010dni i odbijaju\u0107i. Kako sama rije\u010d govori, u prvom slu\u010daju pod djelovanjem magnetskih polja uzrokovanih elektri\u010dnom strujom \u017eeljezni listi\u0107i se me\u0111usobno privla\u010de, dok se u drugom slu\u010daju me\u0111usobno odbijaju, stvaraju\u0107i tako pomak koji se prenosi na kazaljku instrumenta.<\/p>\n
Na\u0161 instrument konstruiran je na principu odbijaju\u0107ih \u017eeljeza, a i ovdje postoje dvije donekle razli\u010dite konstrukcijske izvedbe: sa koncentri\u010dno (koaksijalno) postavljenim listi\u0107ima ili kao u na\u0161em slu\u010daju radijalno postavljenim \u017eeljeznim listi\u0107ima.<\/p>\n
Najve\u0107a prednost instrumenta sa pomi\u010dnim \u017eeljezom je ta \u0161to se ovakav tip instrumenta mo\u017ee izravno koristiti za mjerenje izmjeni\u010dne i istosmjerne struje gdje ne treba paziti na polaritet spajanja. Naime, kakva god struja te\u010de kroz zavojnicu uvijek se javlja samo me\u0111usobno odbijanje spomenutih \u017eeljeznih listi\u0107a, pa je i zakretanje kazaljke uvijek u jednom smjeru. Mo\u017eemo zamisliti kako se dva paralelno postavljena \u017eeljezna listi\u0107a unutar magnetskog polja zavojnice magnetiziraju (postaju magneti), a po\u0161to su me\u0111usobno jednako orijentirani (paralelni su) imati \u0107e i jednake polove. Znamo da se istoimeni polovi odbijaju pa \u0107e tako i pokretni listi\u0107 \u017eeljeza uvijek biti odbijen od nepokretnog.<\/p>\n
Kod izmjeni\u010dne struje prikazuje se uvijek njena efektiva vrijednost bez obzira na valni oblik. Me\u0111utim, zbog pojave histereze, vrtlo\u017enih struja i nelinearnosti krivulje magnetiziranja u \u017eeljezu, a veli\u010dine \u010dega izravno ovise o frekvenciji kod izmjeni\u010dnih struja, ovi instrumenti imaju deklariranu to\u010dnost samo u odre\u0111enom rasponu frekvencija. Spomenimo jo\u0161 da su dobre strane instrumenata za pomi\u010dnim \u017eeljezom i velika dozvoljena preopteretivost te jednostavna i jeftina konstrukcija jer nema pokretnih dijelova koji vode struju. Konstrukcijske prednosti su i te \u0161to se isti mehanizam mo\u017ee koristiti za izradu voltmetra i ampermetra, te se uz jednostavnu prilagodbu zavojnice na statoru mo\u017ee pokriti \u0161irok mjerni opseg instrumenta. Iako skala instrumenta mo\u017ee imati raspon do 240\u00b0 najve\u0107i nedostatak ovih instrumenata je nelinearnost skale (\u0161to se donekle mo\u017ee ispraviti posebnom konstrukcijom otklonskih \u017eeljeznih elemenata) i relativno velika potro\u0161nja struje kod mjerenja. Stoga, iako razred to\u010dnosti kod ovih instrumenata mo\u017ee biti i 0.1 uglavnom se koriste kao pogonski instrumenti.<\/p>\n
Na skali instrumenta ispisano je kolika je potro\u0161nja struje kod mjerenja na pojedinim opsezima (vrijednosti se odnose na puni otklon skale instrumenta). Testiranjem je potvr\u0111eno da ukoliko izvor ne mo\u017ee dati toliko struje na pojedinom opsegu mjerenje \u0107e biti potpuno neto\u010dno (ve\u0107 kod pomanjkanja struje od 10% javlja se drasti\u010dan pad napona).\u00a0 Na prvih 20% skala je najvi\u0161e zbijena pa tu treba izbjegavati mjerenje, a dobro je izbjegavati i kraj skale (puni otklon) zbog ve\u0107e potro\u0161nje struje. Najbolje je o\u010ditanja vr\u0161titi oko sredine skale.<\/p>\n
Oznake frekvencije na skali (desno dolje) ozna\u010davaju u kojem rasponu frekvencija instrument ostaje u deklariranom razredu to\u010dnosti. Testiranje je izvr\u0161eno generatorom sinusnog napona koji na izlazu mo\u017ee dati 5 V efektivnog napona te je utvr\u0111eno da instrument na tom naponu zadr\u017eava kazaljku na mjestu u rasponu frekvencija od 7 Hz (gdje prestaje titranje kazaljke zbog niske frekvencije) pa sve do gotovo 1000 Hz, nakon \u010dega po\u010dinje zna\u010dajan pad zakretnog momenta instrumenta s porastom frekvencije. No, za o\u010dekivati je da na vi\u0161im naponima ovaj raspon frekvencija ipak ne bi bio toliko \u0161irok. Ostale oznake zna\u010de da je razred to\u010dnosti instrumenta 0.5 (pogre\u0161ka na cijelom mjernom opsegu nije ve\u0107a od 0,5 %), da se instrument mo\u017ee koristiti za mjerenje istosmjerne i izmjeni\u010dne struje, zatim da se radi o instrumentu s pomi\u010dnim \u017eeljezom, da je predvi\u0111en za kori\u0161tenje u horizontalnom polo\u017eaju i da je ispitni napon dielektri\u010dne \u010dvrsto\u0107e ku\u0107i\u0161ta instrumenta 2 kV.<\/p>\n Za svaki mjerni opseg tako\u0111er je navedena vrijednost predotpora. Ovo ujedno predstavlja ukupni unutra\u0161nji otpor instrumenta na pojedinom opsegu (zavojnice imaju omski otpor cca 2,5\u03a9<\/span> i ugra\u0111ene u jezgru induktivitet od cca 2,4 mH). Shema prikazuje kako se kod pojedinih opsega preklapaju dvije zavojnice koje instrument ima na jezgri statora sa potrebnim predotporima. Na opsegu mjerenja do 3V zavojnice se spajaju paraleno sa pripadaju\u0107im otpornicima od 30\u03a9<\/span> (\u0161to daje ukupno 15\u03a9<\/span> omskog otpora), dok se na ostalim opsezima zavojnice i otpori spajaju serijski. Kondenzatori vezani serijski sa zavojnicama instrumenta slu\u017ee za kompenzaciju jalove snage (induktivnog pomaka) koja bi dodatno optere\u0107ivala mjereni strujni krug.<\/p>\n Prvi pogled na konstrukciju instrumenta nakon skidanja poklopca…<\/p>\n Skinuta skala instrumenta i za\u0161titni lim na zakretnom mehanizmu… Ogledalo koje slu\u017ei za korekciju paralakse oka kod o\u010ditanja kazaljke je pravo stakleno ogledalo (obi\u010dno se susre\u0107u sjajni limovi). Uo\u010davaju se izvodi dviju zavojnica i poklopac komore za zra\u010dno prigu\u0161enje kazaljke instrumenta. Kazaljka je napravljena od elasti\u010dnog plasti\u010dnog materijala (obi\u010dno su metalne) \u0161to joj pove\u0107ava otpornost na mehani\u010dka izobli\u010denja.<\/p>\n Mehanizam izvu\u010den iz le\u017ei\u0161ta… Uo\u010dava se metalni lonac kao jezgra zavojnica smje\u0161tenih unutar njega.<\/p>\n Pogled s druge strane… Uo\u010dava se oznaka “BRA\u0106A KAZI\u0106” JASTREBARSKO. Vjerojatno se radi o srednjo\u0161kolskom centru koji je pod tim nazivom radio u Jastrebarskom u razdoblju od 1977-1991. godine, a instrumenti su bili dio inventara nekog tada\u0161njeg tehni\u010dkog \u0161kolskog laboratorija.<\/p>\n Zavojnice izvu\u010dene iz lonca… Otkriven je i zakretni mehanizam sa \u017eeljeznim listi\u0107ima smje\u0161ten u centru zavojnica.<\/p>\n Pogled izbliza na srce mehanizma. Nepomi\u010dni \u017eeljezni listi\u0107 desno i pomi\u0107ni listi\u0107 u sredini na kojeg je pri\u010dvr\u0161\u0107ena kazaljka. Lijevo je traka nosa\u010da (zateza\u010da) pomi\u010dnog listi\u0107a.<\/p>\n I na kraju komora za prigu\u0161enje kazaljke. Na zakretnom mehanizmu na posebnoj polugi nalazi se lagani metalni limi\u0107 koji se zajedno s kazaljkom kre\u0107e unutar svoje zra\u010dne komore. Otpor koji zrak unutar komore pru\u017ea gibanju limi\u0107a prigu\u0161uje naglo kretanje kazaljke pod utjecajem magnetskih polja kako bi se ista \u0161to prije smirila na kona\u010dnoj vrijednosti.<\/p>\n Pogled na sklopku i komponente voltmetra prema gornjoj shemi. Mjerni otpornici izvedeni su od posebne otporne \u017eice namotane na nemagnetsko tijelo. Time je induktivitet zanemarivo mali, a dodavanjem ili oduzimanjem navoja kod izrade ovakvih mjernih otpornika mo\u017ee se jednostavno i precizno dobiti \u017eeljeni otpor. Kondenzatori su bipolarnog tipa za izmjeni\u010dnu struju. Sklopka ima puno neiskori\u0161tenih pinova, ali to je zato jer proizvo\u0111a\u010d za \u010ditavu seriju razli\u010ditih instrumenata koristi isto ku\u0107i\u0161te, sklopku i instrument. Time se pojednostavlje proizvodnja i olak\u0161ava servis.<\/p>\n Mjerni otpornici s bo\u010dne strane…<\/p>\n Na slici ispod vidimo instrument ampermetra. Uo\u010dava se da se radi o identi\u010dnom mehanizmu kao i kod voltmetra. Razlika je samo u zavojnicama koje su umetnute u \u017eeljeznu jezgru (stator) instrumenta. Kod voltmetra to su bile dvije zavojnice (2 x 2,5\u03a9<\/span> \/ 2,4 mH), a kod ampermetra imamo \u010detiri zavojnice: dvije od 1\u03a9<\/span> \/ 0,65 mH i dvije od 22\u03a9<\/span> \/ 12 mH. Serijskom i paralelnom kombinacijom ovih zavojnica preko sklopke za mjerne opsege dobivaju se vrijednosti potrebne za pojedine opsege koje su nazna\u010dene na skali instrumenta.<\/p>\n Linearnost skale kao i ostale oznake na skali ampermetra identi\u010dne su kao i kod voltmetra.<\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n