Na plo\u010dici sa elementima jasno se vide dva identi\u010dna (stereo) kanala, svaki sa po dva tranzistora BC 413. To su silicijski NPN tranzistori (max. 30 V, 100 mA, 250 MHz) primarno razvijeni za nisko\u0161umne ulazne stupnjeve poja\u010dala. \u00a0<\/span><\/em><\/p>\n <\/p>\n
\n <\/p>\n
Niskofrekvencijska (NF, audio) tranzistorska poja\u010dala malih signala ili kako se obi\u010dno zovu pretpoja\u010dala, naj\u010de\u0161\u0107e se baziraju na tranzistorima u spoju sa zajedni\u010dkim emiterom jer takav spoj poja\u010dava i struju i napon pa mu je i poja\u010danje snage najve\u0107e.<\/p>\n
Samo iznimno, ukoliko je izlazni otpor generatora signala koji poja\u010davamo veoma visok (iznad 500 k\u2126 kao primjerice kod gramofonskih kristalnih zvu\u010dnica) ili veoma nizak (ispod 100 \u2126 kao primjerice kod dinami\u010dkog mikrofona) mo\u017ee se upotrijebiti spoj sa zajedni\u010dkim kolektorom, odnosno sa zajedni\u010dkom bazom. No \u010dak i tada se radije pribjegava drugim metodama prilagodbe ulazne impedancije, na primjer transformatorom ili negativnom povratnom spregom.<\/p>\n
Jedan stupanj tranzistorskog poja\u010danja je rijetko dovoljan pa se poja\u010dala sastoje od vi\u0161e takvih stupnjeva. U na\u0161em slu\u010daju koriste se dva stupnja tranzistorskog poja\u010danja, a veza izme\u0111u njih mo\u017ee biti preko transformatora, preko kondenzatora (RC veza) ili izravna. Kada smo poku\u0161ali otkriti da li je u na\u0161em slu\u010daju veza izravna ili preko kondenzatora, otkrili smo jedan zanimljiv spoj. \u010cini se da se kod ovog poja\u010dala preklopnikom mo\u017ee odabrati da li \u0107e u poja\u010dalu pojedinog stereo kanala raditi samo jedan tranzistor ili oba tranzistora. Otud i toliki broj koaksijalnih vodova od poja\u010dala prema preklopniku. Druga mogu\u0107nost bi bila da je ovo izvedba svojevrsne aktivne audio miksete gdje se svaki tranzistor dovodi signal jednog kanala. Mogu\u0107a je naravno i kombinacija svega ovoga, to ne mo\u017eemo znati bez potpune elektroni\u010dke sheme po kojoj je ra\u0111en ovaj sklop.<\/p>\n
Poja\u010dalo nadalje mo\u017ee imati i izvedenu negativnu povratnu spregu. Takvo poja\u010dalo u usporedbi sa onim bez negativne povratne sprege ima manje poja\u010danje ali zato i manja prigu\u0161na, harmoni\u010dka i fazna izobli\u010denja, manje napone smetnji i kao \u0161to smo ve\u0107 napomenuli manji ili ve\u0107i (po potrebi) ulazni i izlazni otpor (impedanciju). S obzirom da su prednosti negativne povratne veze puno ve\u0107e od tog jednog nedostatka da smanjuje poja\u010danje (\u0161to se lako nadoknadi dodatnim stupnjem poja\u010danja), ista se \u010desto primjenjuje u gotovo svim tipovima audio pretpoja\u010dala i poja\u010dala. Negativna povratna veza mo\u017ee biti izvedena na vi\u0161e na\u010dina (serijska ili paralelna, na jednom stupnju ili oba stupnja poja\u010danja itd.) ovisno o samoj primjeni poja\u010dala.<\/p>\n
Stoga, da bi mogli opisati na\u0161e konkretno poja\u010dalo potrebno je prvo izvesti potpunu elektroni\u010dku shemu istog. Dva tranzistora u poja\u010dalu mogu biti vezana na razli\u010dite na\u010dine i svaki spoj nosi svoje specifi\u010dnosti. Problem je \u0161to je ovo poja\u010dalo izvedeno na univerzalnoj plo\u010dici te sve izgleda prili\u010dno nagu\u017evano, neuredno i iskri\u017eano tako da bi bilo jako mukotrpno iz ovoga izvesti originalnu shemu, unato\u010d malom broju elemenata koje \u010dini ovo jednostavno poja\u010dalo. Ostaviti \u0107emo stoga ovaj uradak u stanju u kakvom smo ga i zatekli te se zadovoljiti barem \u010dinjenicom kako smo iz prve ruke mogli vidjeti kako je izgledala jedna prakti\u010dna amaterska samogradnja od prije pedesetak godina \ud83d\ude42<\/p>\n
<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Danas je nabavljeno audio stereo pretpoja\u010dalo izra\u0111eno u samogradnji vjerojatno u 1970-tim godinama. \u010cini se da je isto bilo namijenjeno za spajanje na gramofonsku zvu\u010dnicu, magnetofonsku glavu ili na neki drugi sli\u010dni audio izlaz male snage nekog stereo ure\u0111aja. Poja\u010dalo je ugra\u0111eno u limenu kutiju i od kontrola na prednjoj plo\u010di ima jedan ve\u0107i […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":15480,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2,65,54],"tags":[],"class_list":{"0":"post-15478","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-elektronika","8":"category-pojacala","9":"category-samogradnja","10":"czr-hentry"},"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2023\/01\/pojacalo_bc413_02.jpg","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/15478","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=15478"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/15478\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":15489,"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/15478\/revisions\/15489"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/media\/15480"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=15478"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=15478"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=15478"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}
![\"\"](\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2023\/01\/pojacalo_bc413_02.jpg\")
<\/a><\/p>\n