![\"\"](\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2023\/01\/grundig_95gw_01.jpg\")
<\/a><\/p>\n <\/p>\n Tvrtku Grundig osnovao je proizvo\u0111a\u010d radio aparata Max Grundig odmah nakon rata 1945. godine. U po\u010detku je proizvodnja bila orijentirana na radio prijemnike, a ve\u0107 1952. godine Grundig proizvodi svoj prvi televizor i prijenosni magnetofon. Do sredine 1950-ih Grundig je postao najve\u0107i proizvo\u0111a\u010d radio aparata u Europi, a do kraja desetlje\u0107a ponuda tvrtke pro\u0161irena je na i sve druge audio ure\u0111aje potro\u0161a\u010dke elektronike (tranzistorski radio prijemnici, prijenosni magnetofoni, diktafoni, razni ku\u0107ni stereo audio ure\u0111aji i sli\u010dno. Grundig je 1957. godine stekao ve\u0107inski udio u tvrtkama za proizvodnju pisa\u0107ih strojeva Triumph i Adler, a od 1960-tih godina \u0161iri proizvodne pogone i izvan Njema\u010dke (Portugal).<\/p>\n U idu\u0107im desetlje\u0107ima sve do danas tvrtka Grundig je stalno u trendu sa najnovijom tehnologijama potro\u0161a\u010dke elektronike te je \u010desto prva u Evropi po proizvodima koji uklju\u010duju nove tehnologije. Tako ve\u0107 1960. godine Grundig plasira televizor sa mogu\u0107nostima VHF prijema i predstavlja prvi be\u017ei\u010dni ultrazvu\u010dni daljinski upravlja\u010d.\u00a0 Godine 1967. Grundig je predstavio kompaktni kasetofon, a nakon toga i kasetofon za automobile. Godine 1969. je proizveo prvo Hi-Fi poja\u010dalo s ugra\u0111enim ekvilajzerom za evropsko tr\u017ei\u0161te. U ranim 1970-im godinama uvodi kvadrofonski sistem reprodukcije stereo kanala. Slijede uspjesi u proizvodnji ku\u0107nih videorekordera i radio satova s digitalnom budilicom. U drugoj polovici 1970-tih godina Grundig ve\u0107 ima auto-radije sa automatskim tra\u017eenjem stanica, AM\/FM prijemom, dekoderom stanja u prometu i kasetofonom. U 1980-tim godinama nastavlja se proizvodnja video-rekordera sa najnovijim funkcijama (videotekst, prikaz polo\u017eaja trake u stvarnom vremenu), elektroni\u010dkih notesa, predstavljen je satelitski TV prijemnik i televizor u boji s tehnologijom 100 Hz. U 1990-tim godinama Grundig predstavlja svoj prvi DAB pilot prijemnik, prvi u svijetu predstavlja tehnologiju be\u017ei\u010dnog infra-crvenog prijenosa Hi-Fi signala i \u0161iri proizvodnju na be\u017ei\u010dne telefone. U proizvodnji televizora Grundig stalno slijedi nove tehnologije (interaktivna korisni\u010dka su\u010delja, ravni zaslon, smart TV s pristupom internetu), a 1998. godine lansira softver za prepoznavanje glasa pod nazivom VoiceOffice mobil za svoje digitalne diktafone. U 2000-tim godinama slijede MP3 i DVD ure\u0111aji, auto-navigacijski ure\u0111aji, a posljednjih deset godina Grundig je uz \u0161irok spektar potro\u0161a\u010dke elektronike pro\u0161irio asortiman i na ku\u0107anske aparate i bijelu tehniku.<\/p>\n \u0160to se ti\u010de vlasni\u0161tva, jo\u0161 od 1972. godine dionice Grundiga polako po\u010dinje prikupljati tvrtka Philips Electronics, koja je do 1984. preuzela poslovno upravljanje kompanijom, a do 1993. godine je stekla i potpunu ekonomsku kontrolu nad Grundigom. Grundig 1998. godine raskida partnerstvo sa tvrtkom Philips zbog njezine prevelike dominacije, a zatim je 2003. godine, zbog nastalih promjena na tr\u017ei\u0161tu, bio prisiljen pokrenuti ste\u010dajni postupak. Gotovo svi pogoni Grundiga su nakon uspje\u0161nih pregovora ipak uspjeli pre\u017eivjeti ste\u010daj te nastavljaju nositi naziv Grundig (Grundig Intermedia, Delphi Grundig, Grundig Car InterMedia System GmbH, Grundig SAT Systems GmbH, Grundig Business Systems GmbH). Godine 2007. Grundig Intermedia GmbH postaje dio turske kompanije Ar\u00e7elik A.\u015e., proizvo\u0111a\u010da bijele tehnike u vlasni\u0161tvu Koc Holdinga, koji obuhva\u0107a deset brandova: Ar\u00e7elik,\u00a0Beko, Grundig,\u00a0Blomberg,\u00a0Elektrabregenz, Arctic, Leisure, Flavel, Defy i Altus.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Grundig 95 GW pokriva tri AM i jedan FM radiodifuzni opseg:<\/p>\n Rije\u010d je o superheterodinskom prijemniku sa MF na 468 kHz (AM) i 10,7 MHz (FM). Bazira se na \u0161est elektronskih cijevi koje su predvi\u0111ene za serijsko spajanje grija\u0107ih niti katoda tako da se mogu napajati izravno iz mre\u017ee 200\/127 V. Time da za radio prijemnik nije potreban mre\u017eni transformator. Kako bi serijski spoj funkcionirao, nominalne struje za sve \u017earne niti su jednake i iznose 100 mA, a nominalni naponi grijanja su relativno visoki.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n U 1950-tim godinama vi\u0161e razli\u010ditih proizvo\u0111a\u010da je imalo u ponudi vrlo sli\u010dne modele AM\/FM radio prijemnika koji se baziraju upravo na tih \u0161est elektronskih cijevi.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Na\u0161 primjerak je do\u0161ao u neispravnom i zapu\u0161tenom stanju. Prvo \u0161to se odmah vidi to je da prijemnik Grundig 95 GW nema mre\u017eni transformator. Ovo je karakteristi\u010dno za prijemnike do 1950-tih godina kada su jo\u0161 postojale istosmjerne i izmjeni\u010dne gradske mre\u017ee (znamo da transformator radi samo na izmjeni\u010dnom naponu), no takav dizajn se zadr\u017eao i dosta kasnije jer isklju\u010duje glomazan i skup mre\u017eni transformator. Stoga su projektirane elektronske cijevi sa vi\u0161im naponom grijanja od uobi\u010dajenih 6,3 V kako bi se 3-6 njih moglo spojiti u seriju tako da se mre\u017eni napon podijeli na svaku od njih.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Problemi izravnog grijanja elektronki mre\u017enim naponom u serijskom spoju grija\u010da<\/strong><\/p>\n Kod grijanje elektronki izravno mre\u017enim naponom u strujno ograni\u010denom serijskom spoju javlja se nekoliko problema. Prvi je taj da nema galvanskog odvajanja elektroni\u010dkog sklopa od mre\u017enog napona, \u0161to zna\u010di da na metalnoj \u0161asiji uvijek imamo izravnu nulu ili fazu, ovisno o tome kako smo okrenuli mre\u017enu uti\u010dnicu. Stoga se vodljivi elementi \u0161asije i konstrukcije nikako ne smiju dirati kad je ure\u0111aj pod naponom. Servis je potrebno vr\u0161iti preko transformatora za odvajanje, no i tada je treba biti vrlo oprezan i izbjegavati istovremeni dodir dvije vodljive to\u010dke.<\/p>\n Drugi problem je taj \u0161to elektronke ne mogu biti grupirane tako da se na njih raspodijeli to\u010dno \u010ditav napon napajanja (220 V) pa se razlika mora na neki na\u010din kompenzirati nekim drugim potro\u0161a\u010dem. To su onda obi\u010dno otpornici i \u017earulje na kojima se stvara potrebni pad napona i na kojima se samim time tro\u0161i snaga iz izvora. Nije neuobi\u010dajeno da se na tim dodatnim elementima rasipa i do 30 W snage \u0161to je daleko manja u\u010dinkovitost od upotrebe transformatora. Ako se koristi izmjeni\u010dna struja, umjesto otpornika se mogu koristiti kondenzatori (kapacitivni otpor) ili silicijska dioda. Dioda propu\u0161ta samo jednu poluperiodu napona i time istina smanjuje efektivnu snagu na pola, no treba biti oprezan jer se time ne smanjuje i efektivni napon na pola. Ukoliko efektivni sinusni napon 240 V ispravimo preko diode, dobiti \u0107emo efektivni napon 170 V, a ne kako se na prvi pogled \u010dini 120 V. Me\u0111utim i bez obzira na to sva ova rje\u0161enja imaju i svoja druga ograni\u010denja i nedostatke. Serijsku mre\u017eu je potrebno precizno izra\u010dunati, te \u010desto ne\u0107emo na\u0107i (ili jednostavnim spojevima dobiti) kondenzator dovoljno precizne vrijednosti kao otpornik. Stoga se uz kondenzator opet naj\u010de\u0161\u0107e mora koristiti i otpornik, no ukupna disipacija snage \u0107e uz kombinaciju kondenzatora i otpornika biti svakako manja. Kondenzatori za mre\u017eni napon do 240 V moraju biti dizajnirani za barem 500 V, te iako su potrebne vrijednosti kapaciteta nekoliko mikro-farada tu ne dolaze u obzir nikakvi elektrolitski kondenzatori. Time je kori\u0161tenje kondenzatora puno skuplje od otpornika. Ne treba spominjati da je potrebno koristiti kvalitetne kondenzatore i diode jer ako odu u kratki spoj na grija\u010de \u0107e do\u0107i puni mre\u017eni napon te \u0107e i oni pregorjeti.<\/p>\n Tre\u0107i problem se o\u010dituje u tome \u0161to grija\u010di razli\u010ditih elektronki nisu isti, nemaju istu toplinsku masu i otpor, te se ne zagrijavaju jednako brzo. Tako\u0111er, grija\u010di imaju manji otpor kada su hladni, a onda im se zagrijavanjem otpor pove\u0107ava (vidi tablicu). U na\u0161em bi slu\u010daju ukupni otpor \u017earnih niti elektronki u vru\u0107em stanju bio oko 2000 \u2126, a u hladnom stanju deset puta manji, oko 200 \u2126. To zna\u010di da bi po\u010detna struja bila deset puta ve\u0107a od nominalne.<\/p>\n Tako\u0111er, zbog razli\u010ditih grija\u010da lako se dogodi da se grija\u010d jedne elektronke primjerice zagrijava sporije od grija\u010da druge elektrone, \u0161to zna\u010di da njegov otpor ostaje du\u017ee na ni\u017eoj vrijednosti od drugog grija\u010da. Time \u0107e na tom drugom br\u017ee zagrijanom grija\u010du sa ve\u0107im otporom tako\u0111er i pad napona biti ve\u0107i od nominalne vrijednosti \u0161to u najmanju ruku smanjuje vijek trajanja elektronke.<\/p>\n Zato se kod projektiranja ovakvog serijskog kruga stavljaju elementi za uravnote\u017eenje serijske petlje, a to su obi\u010dno NTK otpornici (termistori). NTK se spaja serijski sa otpornikom za pad napona, a svrha mu je sprije\u010diti preveliku struju u serijskom krugu za vrijeme dok su grija\u010di jo\u0161 hladni i imaju mali otpor. Kako struja te\u010de, NTK se postupno zagrijava i otpor mu po\u010dinje padati sve dok ne padne dovoljno da propusti punu struju kroz grija\u010de. \u0160to je vrijednost dodatnog otpornika za pad napona manja, to \u0107e po\u010detna struja preko hladnih grija\u010da biti ve\u0107a. Prakti\u010dno gledano ako je otpornik za pad napona vrijednosti nekoliko stotina oma ili manje, svakako bi mu trebalo dodati NTK. Do 1950-tih godina u potrebi su bili Urdox (barretter) NTK otpornici koji su osiguravali stabilnu struju u \u0161irokoj fluktuaciji ulaznog mre\u017enog napona (vidi objavu PH metar MA 5701<\/a>). Izgledaju poput \u017earulje i ra\u0111eni su za razli\u010dite opsege napona i izlazne struje. Danas ih je te\u0161ko nabaviti ispravne jer su poput \u017earulja mehani\u010dki osjetljivi i elektri\u010dki brzo potro\u0161ni. U na\u0161em slu\u010daju se koriste na poseban na\u010din motane otporne \u017eice tako da imaju to\u010dno odre\u0111en otpor u hladnom stanju i to\u010dno odre\u0111en otpor kad se zagriju na struji od 100 mA.<\/p>\n Postoji jo\u0161 jedan na\u010din izrade otpornika za stvaranje padova napona kod serijskog napajanja grija\u010da elektronki. Ne znam postoji li hrvatska rije\u010d za ovaj specijalni otpornik, a u engleskoj terminologiji koristi se naziv “Line cord resistor”. Ovdje je otporna \u017eica ugra\u0111ena u sam kabao kojom se me\u0111usobno spajaju grija\u010di elektronki. Izvana se mo\u017ee \u010diniti kao obi\u010dna povezna \u017eica, no to je zapravo otporna \u017eica za stvaranje potrebnog pada napona. Jasno je da takva \u017eica mora biti to\u010dno odre\u0111ene duljine kako bi imala odre\u0111eni otpor. Tako\u0111er, negdje se otporna \u017eica kombinirala sa dvije bakrene \u017eice u samom mre\u017enom kabelu. Preko bakrenih \u017eica bi tako dolazio pun mre\u017eni napon za ispravlja\u010dicu anodnih napona, a istovremeno bi preko otporne \u017eice u kablu dolazio ve\u0107 smanjen napon za grijanje elektronki. Otporna \u017eica je unutar kabla bila omotana oko bakrenih \u017eica da bi bila \u0161to dulja, no u radu se svejedno normalno malo grije te mora biti elektri\u010dki i toplinski izolirana od bakrenih \u017eica. Takva priklju\u010dna mre\u017ena \u017eica je u radu morala biti ispru\u017eena, nikako namotana ili prepletena, kako bi se \u0161to bolje hladila. Izolacija \u017eica unutar kabela je \u010desto bila vrlo slaba, te je ve\u0107 i samo savijanje kabela utjecalo na vijek trajanja, me\u0111usobnu izoliranost i ispravnost istog. Danas su svi ti kablovi ve\u0107 propali i restauratori imaju velikih problema ponovno rekonstruirati te kablove.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Iz svega je jasno da projektiranje serijskog spoja grijanja elektronki za izravno mre\u017eno napajanje nije banalno kao \u0161to se \u010dini, a bilo kakvo probijanje komponenti (kratki spojevi) \u0107e uzrokovati i uni\u0161tenje samih grija\u010da, a time i elektronki. \u010cak i u ispravnom krugu konstantnu nominalnu struju je te\u0161ko odr\u017eavati s obzirom na fluktuacije napona mre\u017ee, a posebno u po\u010detnom dijelu grijanja \u017earnih niti dok se svi otpori ne stabiliziraju. Sve ovo vrlo negativno utje\u010de na \u017eivotni vijek elektronki.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Ovo je izvedena shema kruga grijanja \u017earnih niti iz tvorni\u010dke sheme za Grundig 95 GW. Da bi imali na svakom potro\u0161a\u010du (\u017earne niti, \u017earuljica, otpornici) struju od 100 mA, onda ukupni otpor u krugu mora iznositi 2200 \u2126 (na 220 V napajanja). Ukupni otpor na\u0161ih \u017earnih niti i \u017earuljice je oko 1866 \u2126 \u0161to zna\u010di da je u krug potrebno dodati jo\u0161 jedan otpornik za pad napona vrijednosti 334 \u2126. No, kao \u0161to smo opisali, ovo po\u010dinje vrijediti tek kada se svi grija\u010di elektronki zagriju do kraja. Kako bi se sprije\u010dile prevelike struje na po\u010detku grijanja kada su grija\u010di jo\u0161 hladni i malog otpora, te kako bi se osiguralo \u0161to ravnomjernije zagrijavanje svih grija\u010da, serijska mre\u017ea je dopunjena sa tri NTK termistora u kombinaciji sa otpornicima za stvaranje potrebnih padova napona.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Napravit \u0107emo izra\u010dun struja kroz originalni serijski krug napajanja grija\u010da (Micro-Cap 12). Bijelom bojom ozna\u010deni su padovi napona na pojedinim tro\u0161ilima, crvenom bojom struje u pojedinim granama, a \u017eutom bojom utro\u0161ena snaga na pojedinom tro\u0161ilu.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Simulacija je lijepo pokazala da se uz pomo\u0107 termistora struja odr\u017eava konstantnom tijekom \u010ditavog vremena zagrijavanja elektronki. Me\u0111utim, kod na\u0161eg primjerka radio ure\u0111aja Grundig 95 GW vidimo da nedostaje ispravlja\u010dica UY 85 i nju je ve\u0107 netko ranije zamijenio poluvodi\u010dkom diodom. Isto tako je umjesto \u017earuljice za napon 18 V ugra\u0111ena \u017earuljica za napon 12 V.<\/p>\n Time je iz serijskog kruga napajanja \u017earnih niti izostao otpor grija\u010da UY 85 od 380 \u2126 (38V x 0,1A). Tako\u0111er, po\u0161to se koristi poluvodi\u010dka dioda umjesto elektronke sada je i ispravljeni anodni napon vi\u0161i jer na poluvodi\u010dkim diodama ne nastaje tako veliki pad napona kao na elektronki ispravlja\u010dici.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Problemi upotrebe poluvodi\u010dke diode umjesto elektronske cijevi ispravlja\u010dice<\/strong><\/p>\n Lo\u0161a strana upotrebe poluvodi\u010dke diode je i ta \u0161to se iz nje ispravljeni napon pojavi trenutno. To zna\u010di da \u0107e elektronke dobiti puni anodni napon trenutno, dok katode jo\u0161 nisu dovoljno zagrijane i ne emitiraju elektrone. Ovo unutar elektronke stvara dva fenomena koji negativno utje\u010du na njezin vijek trajanja.<\/p>\n Prvi se odnosi na o\u0161te\u0107enje anode jer se mogu stvoriti ioni zaostalog plina u elektronki koji su puno masivniji od elektrona te privu\u010deni na anodu mogu o\u0161tetiti strukturu anode (ionsko bombardiranje anode). U normalnom radu, kada je katoda zagrijana do kraja i elektronski oblak je potpun isti odbija ione.<\/p>\n Drugi problem se odnosi na o\u0161te\u0107enje katode. S obzirom da u nedovoljno zagrijanom stanju elektronski oblak jo\u0161 nije potpuno formiran, struja uzrokovana punim anodnim naponom ne\u0107e se ravnomjerno raspodijeliti po povr\u0161ini katode ve\u0107 \u0107e se koncentrirati na mjesta gdje se tek po\u010dinju stvarati prvi elektroni. Tako \u0107e na tim malim prvo zagrijanim (vru\u0107im) podru\u010djima nastati pove\u0107ana koncentracija struje koja mo\u017ee o\u0161tetiti katodu.<\/p>\n Generalno gledano, \u017earne niti ispravlja\u010dica u svim cijevnim ure\u0111ajima su gra\u0111ene tako da se najsporije zagrijavaju, te se anodni napon pojavi kada su ostale elektronske ve\u0107 zagrijane.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Jedinu korekciju koju vidimo da je napravljena zbog zamjene elektronke poluvodi\u010dkom diodom, to je dodan otpornik od 47 \u2126 u serijski krug napajanja grija\u010da. Napravit \u0107emo opet izra\u010dun struja kroz ovaj modificirani serijski krug napajanja grija\u010da (Micro-Cap 12). Bijelom bojom ozna\u010deni su padovi napona na pojedinim tro\u0161ilima, crvenom bojom struje u pojedinim granama, a \u017eutom bojom utro\u0161ena snaga na pojedinom tro\u0161ilu.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Vidimo da je ovdje struja kod zagrijanih elektronki u na\u0161em modificiranom krugu poraste za oko 15 mA u odnosu na po\u010detnu struju. Ovo je jo\u0161 na granici normale, no tome treba zahvaliti \u0161to sam serijski krug u originalu nije dizajniran za maksimalnu dozvoljenu struju od 100 mA (krug je prora\u010dunat za 15 mA manju struju zbog nominalne tolerancije upotrijebljenih elemenata). Tako\u0111er, prora\u010dun vrijedi za mre\u017eni napon 220 V. Danas mre\u017eni naponi dosti\u017eu i preko 240 V, te kad se sve uzme u obzir ovdje bi svakako trebalo ugraditi otpornik ve\u0107e vrijednosti, 350-500 \u2126. Vjerojatno je prilikom zamjene ispravlja\u010dice UY 85 izmjeren otpor \u017earne niti u hladnom stanju 47 \u2126 te je stavljen i takav otpornik. Me\u0111utim, u zagrijanom stanju otpor te \u017earne niti poraste na 380 \u2126 te je s tim svakako potrebno ra\u010dunati prilikom dizajniranja serijskog kruga.<\/p>\n Prora\u010dunski gledano, svi ovi krugovi bi trebali dobro funkcionirati samo ako se otpori termistora u zagrijanom stanju spuste na nominalnih 415 \u2126 i 420 \u2126. Me\u0111utim, izmjerili smo da jedan termistor u hladnom stanju ima o\u010dekivani otpor 1700 \u2126 (1810 \u2126) no drugi je daleko izvan granica sa otporom od 5700 \u2126 (deklarirano 1410 \u2126). Mogu\u0107e da je uslijed temperature popustio ili oksidirao kontaktni spoj sa \u017eicom termistora. Vidimo na simulaciji da se na termistorima disipira snaga od 10 W na po\u010detku (po\u010detna struja kod hladnih grija\u010da), a onda ista padne na 3-4 W kod zagrijanih elektronki. Na drugom termistoru disipacija je u rasponu 2-3,6 W \u0161to zna\u010di da se isti u radu prili\u010dno griju. Na slikama se vidi kako su na\u0161i termistori ve\u0107 svi pougljenili i korodirali od utjecaja temperature te je njihova ispravnost upitna, jednako kao i preostalo vrijeme prije nego otka\u017eu. Danas su u mnogim ure\u0111ajima rasprostranjeni NTC otpornici dizajnirani upravo za ograni\u010denje takvih po\u010detnih (startnih) ili sli\u010dnih kratkotrajnih strujnih porasta (Inrush Current Limiters – ICL) koje bi se eventualno mogli iskoristiti umjesto ovih dotrajalih termistora.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Tako\u0111er, primijetili smo kratki spoj na uvodniku \u017eice za napon grijanja na elektronki UCC 85 (FM tuner), \u0161to zapravo i nije \u010disti izolacijski uvodnik ve\u0107 provodni kondenzator 5 nF koji sa feritnom jezgricom \u010dini VHF filtar za uklanjanje induciranih smetnji u podru\u010dju 88-100 MHz koje bi se mogle unjeti preko \u017eice za grijanje elektronke. Napon se uvodi koaksijalnim vodom kako bi se smanjila mogu\u0107nost induciranja tih VF smetnji. Svi ti vodovi izgledaju prili\u010dno dotrajalo i \u010desto je sasvim malo savijanje dovoljno da se stvrdnuta i sasu\u0161ena izolacija potpuno raspadne i smrvi.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Op\u0107enito gledano, zbog starosti ure\u0111aja svi dijelovi koji nisu metalni ve\u0107 su prili\u010dno propali. Elasti\u010dne gumice koje su dr\u017eale feritnu antenu su istrunule i antena je ispala iz nosa\u010da pri \u010demu su se pokidale neke \u017eice zavojnica AM RF i oscilatorskih krugova. Neki izolacijski monta\u017eni nosa\u010di su popucali i elementi su kontaktima opasno blizu metalnoj \u0161asiji (koja je normalno u radu pod mre\u017enim naponom). Koji god nemetalni dio uhvatite prstima, postoji opasnost da pukne ili se raspadne i pod najmanjim pritiskom.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Tako\u0111er, ovaj prijemnik ima relativno slo\u017een mehanizam preklapanja gumba bira\u010da postaja na dva zasebna AM i FM mehanizma spregnutih promjenjivih kondenzatora sa skalom. Preklapanje se vr\u0161i pritiskom na tipku za odabir valnog podru\u010dja, gdje se dalje preko sistema poluge i dvostrukog kva\u010dila gumb i skala spajaju na AM ili FM mehanizam. Kva\u010dilo se sastoji od hrapavog metalnog diska koji nalije\u017ee (priti\u0161\u0107e) na gumene diskove pojedinih mehanizama. Gume su naravno istrunule i to sada ne funkcionira, odnosno vanjskim gumbom se ne mogu okretati ni skale ni promjenjivi kondenzatori jer se kva\u010dilo nema za \u0161to uhvatiti. Istina, AM podru\u010dja jo\u0161 nekako love, no sasvim sigurno \u0107e se nakon kratke upotrebe raspasti gumeni disk i na toj strani. Da bi se ovo popravilo potrebno je rastaviti cijele mehanizme sa sistemom napetih \u0161paga i vodilica, a tko god se upu\u0161tao u ne\u0161to takvo zna koliko to mo\u017ee biti petljavo, posebice kad imamo dvostruki mehanizam kao ovdje.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Kod ovog prijemnika je potrebno zamijeniti sve elektrolitske kondenzatore, no sasvim sigurno ima i velik broj neispravnih drugih pasivnih komponenti. Izolacija na gotovo svim poveznim \u017eicama lako puca i raspada se ve\u0107 kod najmanjih pomicanja. S obzirom da se radi o shemi gdje su visoki naponi prisutni posvuda po komponentama, na kraju ispada da bi ovdje bilo potrebno izvr\u0161iti potpunu restauraciju i zamjenu barem 80% komponenti, a \u010dak ni tada prijemnik ne\u0107e biti siguran za upotrebu (po dana\u0161njim standardima) zbog mre\u017enog napona na \u0161asiji. S uporabne strane gledano, i u najboljem slu\u010daju ovo je ure\u0111aj koji ba\u0161 ne osigurava ni najbolji prijem, ni naj\u010di\u0161\u0107i zvuk, a ni dugovje\u010dnost rada elektronskih cijevi koje je danas ve\u0107 te\u0161ko nabaviti.<\/p>\n Prava restauracija kojom bi se pazilo da se \u0161to manje naru\u0161i originalni unutra\u0161nji izgled bila bi vrlo skupa i zapravo upitno provediva. Ukoliko pak idemo mijenjati sve dotrajale komponente modernima, onda \u0107emo time zapravo napraviti neki posve novi prijemnik. Morali bi svakako modificirati krug za stabilizaciju struja napajanja grija\u010da elektronki jer se u postoje\u0107e termistore ne mo\u017eemo pouzdati, a drugi takvi nisu dobavljivi. Tako\u0111er bi trebalo dodati sklop za odgodu pojave anodnog napona prije nego se zagriju sve elektronke. Nekada ove elektronke mo\u017eda nije bio problem zamijeniti, no danas moramo napraviti sve \u0161to je mogu\u0107e da se njihov radni vijek \u0161to je mogu\u0107e vi\u0161e produ\u017ei.<\/p>\n Kad se sve zbroji i oduzme, ovaj radio prijemnik je najbolje ostaviti takvog kakav je sada. Ukoliko pak vlasnik \u017eeli da na bilo koji na\u010din prijemnik profunkcionira, onda je puno bolje rje\u0161enje i\u0107i na diskretnu ugradnju nekog malog modernog tranzistorskog ili integriranog FM prijemnika koji se mo\u017ee sakriti unutar \u0161asije. Neki \u0107e se nad tim zgra\u017eavati, nekima \u0107e to biti odli\u010dno, zapravo ovdje sve ovisi o \u017eeljama i filozofiji razmi\u0161ljanja samog vlasnika ure\u0111aja. Na nama je samo da pomognemo savjetom \ud83d\ude42<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n O\u010distili smo malo cijevi i \u0161asiju, zalemili zavojnice na feritnoj jezgri, uklonili kratko spojeni provodni kondenzator…<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Ve\u0107 smo rekli da ovaj ure\u0111aj dobiva izravno na \u0161asiju nulu ili fazu mre\u017enog napona, ovisno kako smo okrenuli utika\u010d. Taj mre\u017eni napon tako\u0111er dolazi i na metalne osovine kontrola za prednjoj plo\u010di (sklopke, potenciometri, gumb skale). Tako je jedino \u0161to nas dijeli od strujnog udara plasti\u010dni dijelovi ovih kontrola. Vidimo na slici da je \u010dak i mali metalni vijak kojim se plasti\u010dni gumb pri\u010dvr\u0161\u0107uje na metalnu osovinu bio zaliven u izolacijsku masu kako bi se sprije\u010dio slu\u010dajni dodir prstima. Tako\u0111er je metalni prihvat obra\u0111en tako da se plasti\u010dni gumb mo\u017ee skinuti ili otpasti samo ako se pritezni vijak odvije do kraja. Ovdje ne treba ni spominjati koliko je opasno ukoliko neki plasti\u010dni dio pukne ili otpadne. Onaj tko ne zna, ima \u0161anse 50\/50 da prstima izravno uhvati fazu prilikom pode\u0161avanja kontrola.<\/p>\n Posve je jasno da ovaj ure\u0111aj ne mo\u017eemo uklju\u010divati na \u0161uko uti\u010dnicu, odnosno mre\u017eno uzemljenje jer \u0107emo automatski napraviti kratki spoj nule ili faze sa uzemljenjem \u0161to \u0107e izbaciti FID ili osigura\u010d. Mre\u017eni kabao je ovdje tako\u0111er dotrajao pa ako \u0107e se mijenjati onda treba i o tome voditi ra\u010duna.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Iz svega navedenog proizlazi da ovakav radio prijemnik nije ba\u0161 uputno restaurirati za komercijalnu upotrebu. U prvom redu sadr\u017ei prili\u010dno rijetke elektronske cijevi U-serije koje je danas ve\u0107 te\u0161ko nabaviti u ispravnom stanju, a te\u0161ko ih je i ispitati jer ve\u0107ina tube-testera ne podr\u017eava tako visoke napone grijanja, a uz to su gotovo sve cijevi i kombinirane. \u0160to je najgore, originalni krugovi napajanja, kako grijanja katoda tako i napajanja anoda, ovdje su prili\u010dno uvjetno balansirani, odnosno svaki poreme\u0107aj otpora mo\u017ee dovesti do velikih razlika napona i struja kroz grija\u010de elektronki. Tako\u0111er, razlika mre\u017enog napona od 10% ve\u0107 uvelike utje\u010de na padove napona i struje u serijskom krugu grijanja elektronki. Morali bi stoga dobro prera\u010dunati ovaj krug napajanja za napon od 240 V i prema karakteristikama dostupnih modernih NTK otpornika, kako bi osigurali optimalne radne uvjete i \u0161to du\u017ei \u017eivotni vijek elektronki.<\/p>\n Vidjeli smo gore da smo na elektronki UCC 85 izmjerili otpor grija\u010da od svega 2 \u2126 u hladnom stanju \u0161to upu\u0107uje na kratki spoj. Ako je tome tako, onda smo izgubili i glavnu elektronku za FM tuner \u010dime ovaj prijemnik nikako ne mo\u017eemo dovesti uporabno stanje.<\/p>\n Radio prijemnik Grundig 95 GW ima relativno malu i kompaktnu \u0161asiju \u0161to zna\u010di da su pasivni elementi gusto montirani ispod podno\u017eja elektronki. Vidjeli smo da se lemne ili kontaktne plo\u010de gotovo i ne koriste nego su elementi jedni preko drugih uglavnom lemljeni izravno na podno\u017eja elektronki. To jako ote\u017eava identifikaciju mjernih to\u010dki i pristup istima, pogotovo uz \u010dinjenicu da je tijekom ispitivanja i pode\u0161avanja prijemnika najbolje izbjegavati bilo kakvo dodirivanje \u0161asije prstima.<\/p>\n Ve\u0107 iz vizualnog pregleda je jasno da su mnogi pasivni elementi prili\u010dno dotrajali. Na mnogim otpornicima se vide tragovi nagorenosti, a tijelima kondenzatora napuknu\u0107a. Isto vrijedi i za izolaciju poveznih \u017eica. Kad bi imali nekoliko sli\u010dnih prijemnika mo\u017eda bi mogli selektirati bolje komponente i iz njih sastaviti jednu \u0161asiju koja bi se eventualno dovela u radno stanje. Ovako moramo zamijeniti gotovo sve komponente modernima, a to je \u010dak i uz ispravne elektronke prili\u010dna devastacija originalnosti ovog starog ure\u0111aja. Puno manje \u0161tete bi se napravilo ugradnjom nekog malog diskretnog modernog FM prijemnika, a da se pri tome svi originalni elementi ostave na svom mjestu…<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Vlasnik ovog cijevnog radio prijemnika svakako \u017eeli da isti ponovno “svira”. S obzirom na sve opisano kod razmatranja ovog modela, moj savjet je bio da se onda ide na diskretnu ugradnju modernog radio modula. Pri tome se ku\u0107i\u0161te, prednja plo\u010da i svi vanjski vidljivi elementi ure\u0111aja trebaju zadr\u017eati u originalnom stanju bez modifikacija. Tako\u0111er, sve kontrole prijemnika trebaju funkcionirati kao i u originalu (kanalne sklopke, ja\u010dina i boja tona) uklju\u010duju\u0107i i mehanizam bira\u010da postaja sa skalom.<\/p>\n Radio prijemnik Grundig 95 GW je posebno nezgodan za takvu modifikaciju jer sadr\u017ei dva posve nezavisna mehanizma bira\u010da postaja za FM i AM podru\u010dja. To zna\u010di da moramo raditi dvije zasebne modifikacije tunerskih krugova svaki sa svojim spregnutim mehanizmom bira\u010da postaja ukoliko \u017eelimo imati funkcionalna sva valna podru\u010dja. No krenimo redom…<\/p>\n <\/p>\n ODABIR PRIJEMNIKA<\/strong><\/p>\n \u0160to se ti\u010de odabira samog prijemnika, tu imamo vi\u0161e izbora. Prvi izbor je kompletna samogradnja prijemnika tako da se odredi oblik i dizajn koji najbolje odgovara ugradnji na \u0161asiju na\u0161eg Grundiga 95 GW. Odmah \u0107emo re\u0107i da je ovo neisplativ projekt jer se u amaterskim uvjetima vrlo te\u0161ko mo\u017ee zalemiti i ugoditi radio prijemnik koji \u0107e imati performanse barem na razini najjeftinijih tvorni\u010dkih prijemnika. Nabavka potrebnih MF transformatora i filtara mo\u017ee biti vrlo te\u0161ka i skupa, a osim toga u samogradnji nikad ne\u0107emo posti\u0107i tu razinu kompaktnosti (minijaturizacije) kao \u0161to imaju gotovi tvorni\u010dki prijemnici. \u010cak je i samogradnja sa modernim digitalnim radio \u010dipovima kojima treba svega nekoliko vanjskih elemenata danas prakti\u010dno neisplativa i bolje je raditi sa gotovom modulima.<\/p>\n Drugi izbor je iskoristiti neki stari tvorni\u010dki analogni AM\/FM radio prijemnik. Problem je \u0161to se tuner kod svih takvih prijemnika redovno bazira na kombiniranom AM\/FM promjenjivom kondenzatoru za biranje postaja. Takav promjenjivi kondenzator je naj\u010de\u0161\u0107e zalemljen na tiskanu plo\u010dicu sa ostatkom elemenata prijemnika te preko vi\u0161e ili manje slo\u017eenog mehanizma spregnut sa skalom i gumbom za biranje postaja. Rani modeli tranzistorskih radio prijemnika su imali odvojen promjenjivi kondenzator (kao i na\u0161 cijevni Grundig 95 GW) no takvi prijemnici ne osiguravaju dovoljno dobru kvalitetu prijema i njihova monta\u017ea na kraju ne\u0107e biti vrijedna truda.<\/p>\n Ukoliko kombinirani promjenjivi kondenzator tvorni\u010dkog radio prijemnika odlemimo sa plo\u010dice i pove\u017eemo \u017eicama radi lak\u0161e monta\u017ee na mehanizam skale Grundiga 95 GW, to \u0107e i uz najbolje oklapanje vodova rezultirati zna\u010dajnim padom performansi tunera glede stabilnosti frekvencije, odnosa signal\/\u0161um, osjetljivosti, selektivnosti i pojave raznih ne\u017eeljenih oscilacija. Vjerojatno \u0107e biti potrebno i novo uga\u0111anje \u010ditavog tunera. S druge strane, namje\u0161tanje \u010ditave plo\u010dice prijemnika tako da se zalemljeni promjenjivi kondenzator mehani\u010dki ispravno spregne sa skalom i gumbom bira\u010da pak mo\u017ee biti monta\u017eno vrlo komplicirano za izvesti. Bolji analogni AM\/FM radio prijemnici imaju prili\u010dno velike plo\u010dice i ista se fizi\u010dki ne mo\u017ee pogodno namjestiti u sku\u010denu unutra\u0161njost na\u0161eg prijemnika. Trebali bi nam neki fleksibilni prijenosni mehani\u010dki elementi ili dodatni sistem \u0161paga i remenica \u0161to je tehni\u010dki vrlo zahtjevno izvesti jer nije dovoljno ostvariti samo prijenos (rotaciju) nego je potrebno osigurati i pravilan omjer tog prijenosa.<\/p>\n Posjedujem na desetke modela razli\u010ditih tvorni\u010dkih radio prijemnika srednje i vi\u0161e klase od kojih je ve\u0107ina ve\u0107 opisana u mojim objavama. Jasno je da svi oni imaju relativno velike tiskane plo\u010dice koje \u0107e biti te\u0161ko (uglavnom nemogu\u0107e) pogodno montirati u unutra\u0161njost na\u0161eg Grundiga 95 GW. S druge strane, ne mo\u017eemo ugraditi plo\u010dicu ni nekog malog d\u017eepnog analognog prijemnika ni\u017ee klase jer isti jednostavno ne zadovoljava kvalitetom. Time ovdje preostaje samo opcija ugradnje nekog modernog AM\/FM prijemnika sa digitalnom obradom signala.<\/p>\n Danas vi\u0161e vjerojatno i ne mo\u017eete kupiti \u010disti analogni radio prijemnik. Svi radio \u010dipovi koji se danas ugra\u0111uju u dostupne modele AM\/FM radio prijemnika uklju\u010duju digitalno procesiranje radio signala (DSP). Odmah \u0107u re\u0107i da novi radio prijemnici sa DSP radio \u010dipovima redovno imaju vrlo veliku osjetljivost i selektivnost, nisku razinu \u0161uma i vrlo u\u010dinkovite tonske filtre. Tako se kvaliteta najjednostavnijih modela DSP prijemnika mo\u017ee usporediti sa najslo\u017eenijim modelima \u010disto analognih radio prijemnika. Problem je \u0161to DSP prijemnici naj\u010de\u0161\u0107e imaju digitalne kontrole u obliku tipkala ili enkoderskih sklopki sa digitalnim displejima (LED ili LCD). To je onda te\u0161ko primijeniti na analogne kontrole to\u010dno odre\u0111enog raspona kao \u0161to je mehanizam bira\u010da postaja na na\u0161em Grundigu 95 GW. Digitalne kontrole su “beskona\u010dne”, odnosno mo\u017ee se proizvoljno puta pritisnuti tipkalo ili okrenuti enkoder u oba smjera, a program \u0107e automatski prebaciti prijem sa kraja na po\u010detak skale ili izvr\u0161iti neke druge programirane funkcije. Tako\u0111er, isklju\u010denjem napajanja neke funkcije se mogu resetirati. To je za na\u0161u primjenu vrlo nepovoljno jer mi moramo imati \u010dvrst, odnosno ograni\u010den i uvijek isti raspon svake kontrole.<\/p>\n Na sre\u0107u, postoje modeli koji su neka sredina izme\u0111u \u010disto analognog i \u010disto digitalnog radio prijemnika. To su modeli prijemnika kod kojih se promjena frekvencije i ostalih kontrola (ja\u010dina i boja tona) vr\u0161i istosmjernim naponom (DC operated). Ve\u0107 su nam poznati analogni FM prijemnici koji imaju tuner opremljen varikap diodama te se promjena frekvencije vr\u0161i promjenom prednapona na tim diodama (tipi\u010dno 0-30 V). Kod modernih digitalnih radio \u010dipova takvim DC naponom se kontroliraju svi parametri i kontrole prijemnika. Time, osim \u0161to se kontrole (potenciometri, sklopke, tipkala) fizi\u010dki lako montiraju, nije potrebno nikakvo posebno VF oklapanje poveznih \u017eica i kontrola jer one prenose samo DC napon (obi\u010dno 0-3 V ili 0-5 V). Tuneri unutar takvih radio \u010dipova se temelje na VCO oscilatorima kontroliranim PLL petljama, a iz analognih radio ure\u0111aja ve\u0107 znamo da su PLL prijemnici bili vrhunac dosega analogne tehnologije. Sada pak je to dodatno pobolj\u0161ano DSP procesiranjem signala ve\u0107 unutar same PLL petlje (tuner) i dalje \u0161to se ti\u010de demodulacije, dekodiranja i druge obrade korisnog audio i podatkovnog dijela radio signala.<\/p>\n Trenutno najpogodniji \u010dip takve vrste je KT0936M (KTMicro). To je integrirani AM\/FM radio prijemnik koji omogu\u0107uje AM prijem u opsegu 150 kHz – 32 MHz te FM prijem u opsegu 32 – 110 MHz. Njegov PLL se glede frekvencijskih opsega vrlo jednostavno programira DC naponom, odnosno izmjenom razli\u010ditih vrijednosti fiksnih otpornika (u djelitelju napona) \u010dime se automatski konfigurira za prijem bilo kojeg komercijalnog FM \/ LW \/ MW \/ SW radio opsega.<\/p>\n Promjena frekvencije se vr\u0161i potenciometrom od 100 k\u2126 i jedino \u0161to odaje da je rije\u010d o PLL (digitalnom) tuneru je jedva primjetan \u0161umni prijelaz svaki put kada se okretanjem potenciometra tuner prebaci na novu frekvenciju. To je doista mali “nedostatak” s obzirom da dobivamo vrlo kvalitetan i svestran prijemnik vrlo malih dimenzija. Za FM se frekvencijski korak mo\u017ee programirati na 50, 100 ili 200 kHz, a za AM podru\u010dja na 1, 5, 9 ili 10 kHz.<\/p>\n KT0936M je \u010disti AM\/FM mono prijemnik bez ikakvih dodataka poput stereo i digitalnih dekodera, LED drivera i sli\u010dno, te je naro\u010dito pogodan za ugradnju u stare cijevne radio prijemnike sa razli\u010ditim AM prijemnim opsezima. Cijena \u010dipa je 10 eura u Evropi ili oko 2-3 eura iz Kine, no najisplativije je kupiti neki gotov prijemnik sa tim \u010dipom koji se prodaju ve\u0107 po cijeni oko 6 eura (npr. Indin BC-R60). Ovaj \u010dip smo ve\u0107 opisali i primijenili u objavi Projekt \u201cOsciloskop Clock Radio\u201d<\/a>.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Spomenuti radio prijemnik Indin BC-R60 osim radio \u010dipa KT0936M sadr\u017ei i integrirano audio poja\u010dalo u \u010dipu 8002. Taj \u010dip sadr\u017ei dva operacijska poja\u010dala u mosnom spoju koja mogu isporu\u010diti do 3 W izlazne snage (5 V, 3 \u2126). Za minimalno izobli\u010denje (THD ispod 1%) izlazna snaga ne bi trebala i\u0107i iznad 2,3 W. U prijemnik Indin BC-R60 je ugra\u0111en zvu\u010dnik 8 \u2126 \/ 0,5 W te se napaja naponom od 3 V. U tim uvjetima \u010dip 8002 i mo\u017ee isporu\u010diti snagu do 0,5 W.<\/p>\n U Grundig 95 GW pak je vjerojatno ugra\u0111en zvu\u010dnik impedancije 4 \u2126 (3,4 \u2126 DC otpor svitka), a tu \u010dip 8002 mo\u017ee isporu\u010diti do 2,5 W ovisno o napajanju (2,2 – 5,5 V). U originalu se iz izlazne pentode UL84 mo\u017ee dobiti oko 5 W snage, no kad se ura\u010dunaju svi gubici (izlazni transformator) Grundig 95 GW je vjerojatno mogao dati oko 3,5 W izlazne snage. Test je pokazao da poja\u010dalo sa \u010dipom 8002 ipak ne mo\u017ee isporu\u010diti dovoljnu snagu za vrlo glasno slu\u0161anje radija preko zvu\u010dnika na\u0161eg Grundiga, odnosno zvu\u010dnik mo\u017ee bez izobli\u010denja reproducirati i ve\u0107u snagu. Stoga \u0107emo ovdje ugraditi dodatno audio poja\u010dalo snage ili \u0107emo posve zamijeniti poja\u010dalo sa 8002 nekim drugim ja\u010dim poja\u010dalom.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Potenciometar za biranje postaja se ne mo\u017ee izravno staviti na mjesto sa promjenjivim kondenzatorom jer ne odgovara omjer prijenosa rotacije. Iako je raspon otklona potenciometra i promjenjivog kondenzatora pribli\u017eno isti (ne\u0161to manje od punog kruga), ovakvi zra\u010dni promjenjivi kondenzatori redovno dolaze sa integriranim zup\u010danicima reduktora vrtnje. To zna\u010di da je na osovini potrebno nekoliko punih okretaja da bi se plo\u010de zakrenule za manje od jednog okreta. Mehanizam sa \u0161pagama je prilago\u0111en tome.<\/p>\n Stoga smo osovinu potenciometra morali spregnuti sa osovinom plo\u010da kondenzatora, a ne sa vanjskom osovinom kondenzatora. Za to pak je trebalo ukloniti sve plo\u010de rotora kondenzatora te navu\u0107i gumene elemente na osovine kondenzatora i potenciometra koji svojim promjerom to\u010dno izjedna\u010duju pune opsege rotacija.<\/p>\n Prvi plan je bio umjesto ovih mehani\u010dkih preinaka upotrijebiti neki kapacitivno-naponski pretvornik. Tako bi se promjenom kapaciteta originalnih promjenjivih kondenzatora izravno dobivao napon za pode\u0161avanje radio tunera. Postoje integrirani krugovi za tu namjenu poput CAV444, LM2664 i razni drugi. Me\u0111utim, morao bi naru\u010diti nekoliko takvih \u010dipova koji bi mogli odgovarati po tvorni\u010dkim specifikacijama te izvr\u0161iti prakti\u010dna testiranja i mjerenja. Ovo \u0107e biti neki drugi projekt.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n TONSKA KONTROLA<\/strong><\/p>\n Prije nego se odlu\u010dimo za izlazno poja\u010dalo, potrebno je rije\u0161iti jo\u0161 jedan sklop, a to je tonska kontrola. Grundig 95 GW je opremljen svega jednim potenciometrom kojim se kontrolira zvu\u010dna slika glede nagla\u0161enosti vi\u0161ih ili ni\u017eih audio frekvencija. Ovo je karakteristi\u010dno za cijevne ili rane primjerke tranzistorskih radio prijemnika, dok su kasniji modeli dolazili sa barem dvije odvojene tonske kontrole za visoke i niske tonove.<\/p>\n Odmah moramo re\u0107i da jednostavne pasivne RC tonske kontrole (visoko-propusni i nisko-propusni filtri) u praksi op\u0107enito daju lo\u0161e rezultate. Takvi filtri mogu samo prigu\u0161iti amplitude vi\u0161ih ili ni\u017eih frekvencija u audio signalu. Obi\u010dno se koriste niskopropusni filtri koji prigu\u0161uju vi\u0161e frekvencije tako da poja\u010danjem filtra zvu\u010dna slika postaje “dublja” ili “mek\u0161a” odnosno stvara se osje\u0107aj da sadr\u017ei vi\u0161e basova. Naravno, prigu\u0161ivanjem odre\u0111enog dijela zvu\u010dnog spektra smanjuje se i ukupna zvu\u010dna snaga signala pa kako zvuk postaje dublji tako postaje i ti\u0161i. Tome treba pridodati i \u010dinjenicu da ljudsko uho ni\u017ee tonove percipira slabije od vi\u0161ih pa se ton sa filtriranim vi\u0161im frekvencijama \u010dini jo\u0161 ti\u0161i.<\/p>\n Efikasnost pasivnog filtra jako ovisi u ulaznoj i izlaznoj impedanciji. Ulaz filtra bi se morao spajati na izlaz poja\u010dala sa \u0161to ni\u017eom impedancijom (idealno nula), a izlaz filtra na ulaz poja\u010dala sa \u0161to vi\u0161om impedancijom (idealno beskona\u010dno). Ako su te impedancije bitno razli\u010dite onda pasivni filtar u odre\u0111enom dijelu op\u0107e ne\u0107e imati neki filtarski efekt. Stoga se ispred i iza pasivnog filtra obi\u010dno nalazi neko aktivno poja\u010dalo sa visokom ulaznom i niskom izlaznom impedancijom kako bi se osiguralo njegovo funkcioniranje.<\/p>\n Kad ve\u0107 moramo koristiti poja\u010dala, onda je bolje RC filtre ubaciti u negativnu povratnu spregu poja\u010dala. Time se dobivaju jednostavni ali vrlo dobri i efikasni RC filtri koji se baziraju na VCVS (voltage control voltage source) topologiji. Naponsko poja\u010dalo u takvom filtru ima prakti\u010dki beskona\u010dnu ulaznu i nultu izlaznu impedanciju te vr\u0161i poja\u010danje propusnog opsega, a sam filtar ne sadr\u017ei induktivitete te omogu\u0107uje visok Q faktor. Najpoznatija ina\u010dica VSVC filtra je Sallen-Key filtar nazvan po njegovim konstruktorima iz MIT Lincoln Laboratorija 1955. godine. Ako pogledamo shemu prijemnika Grundig 95 GW jasno se mo\u017ee vidjeti da je tonski RC filtar postavljen u krug negativne povratne sprege izlaznog poja\u010dala sa pentodom UL84. Danas je za aktivne filtre najbolje i najprakti\u010dnije koristiti operacijska poja\u010dala.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Grundig 95 GW ima ugra\u0111en dvostruki potenciometar sa zasebnim osovinama kojima se pode\u0161ava ja\u010dina zvuka (unutra\u0161nja osovina) i boja tona (vanjska osovina). Potenciometar za ja\u010dinu zvuka je vrijednosti 1,3 M\u2126 i sadr\u017ei dodatni sredi\u0161nji izvod sa otporne trake koji slu\u017ei za korekciju “konture glasno\u0107e” (vidi objavu Grundig RTV 1040 HI FI<\/a> ili Radio prijemnik Rema Arietta 734<\/a>). Potenciometar za boju tona je otpora 1 M\u2126. Oba potenciometra su logaritamska. Ovakve slo\u017eene potenciometre je danas vrlo te\u0161ko nabaviti. Izra\u0111uju se za svega nekoliko standardnih otpora, no puno te\u017ee je na\u0107i potenciometre tog tipa koji imaju i jednake promjere te duljine osovina, a o izvodima za filtre konture glasno\u0107e da ne govorimo. Ovdje jedino preostaje rastavljanje, \u010di\u0161\u0107enje i eventualni popravci originalnih potenciometara jer se novi tog tipa odavno vi\u0161e ne proizvode. Naravno problem su i sami relativno veliki nominalni otpori takvih potenciometara (reda M\u2126) karakteristi\u010dni za cijevne ure\u0111aje koji rade na visokim naponima, pa je to treba nekako kompenzirati i prilagoditi moderne niskonaponske sklopove tako velikim otporima.<\/p>\n <\/p>\n Njema\u010dka tvrtka Preh je osnovana 1919. godine i u po\u010detku se bavila proizvodnjom elektroinstalacijskih komponenti. Sa razvojem radio tehnike tvrtka pro\u0161iruje proizvodnju na potenciometre za radio aparate, te potenciometarske memorije marke \u201cPrehomat\u201d i \u201cPrehostat\u201d za odabir kanala na TV aparatima. Uz to tvrtka Preh proizvodi i \u0161irok izbor konektora za elektroni\u010dke ure\u0111aje. Krajem 1980-tih godina tvrtka ulazi u automobilsku elektroniku gdje je i danas aktivna na tr\u017ei\u0161tu.\u00a0\u00a0<\/em><\/p>\n <\/p>\n Osnovna tonska kontrola se obi\u010dno izvodi sa dva filtra, jedan je niskopropusni (BASS), a drugi je visokopropusni (TREBLE). Neki puta mo\u017ee biti ugra\u0111en i pojasni filtar za srednje frekvencije (MIDDLE) i poseban niskopropusni filter samo za najdublje basove kojima se napajaju bas zvu\u010dnici ili subwooferi (BBE – Bass Booster Expander). Za jo\u0161 bolje mogu\u0107nosti regulacije tonske slike pak su potrebni vi\u0161estruki pojasni filtri raspore\u0111eni kroz \u010ditav audio opseg kojih mo\u017ee biti i preko 30 za svaki kanal (grafi\u010dki audio ekvilajzeri). U audio tehnici se ina\u010de koristi vi\u0161e tipova razli\u010ditih filtara prilago\u0111enih za odre\u0111ene namjene.<\/p>\n S obzirom da na\u0161 Grundig 95 GW ima samo jedan potenciometar za ton, nije dobra ideja iskoristiti ga samo kao BASS ili samo kao TREBLE filtar. Time bi originalni zvuk bio na krajnjem polo\u017eaju potenciometra, a puno bolje je da on bude na sredini potenciometra tako da se na jednu stranu prigu\u0161uju niske frekvencije, a drugu stranu visoke frekvencije. Stoga nam treba kombinacija nisko i visoko propusnog filtra gdje se balans izme\u0111u istih regulira potenciometrom.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Na shemi se jasno uo\u010dava paralelna (uzemljena) RC grana koja \u010dini niskopropusni filtar i serijska RC grana koja \u010dini visokopropusni filtar. Svaki pasivni filtar neminovno unosi odre\u0111eno gu\u0161enje u cijelom audio frekvencijskom opsegu. Dodatkom operacijskog poja\u010dala uvelike pobolj\u0161avamo efikasnost filtra zbog idealnih impedancija, a tako\u0111er dobivamo i poja\u010danje propusnih frekvencija, a ne samo prigu\u0161ivanje nepropusnih frekvencija.<\/p>\n Nezgodno je \u0161to ovdje za operacijsko poja\u010dalo moramo koristiti simetri\u010dno napajanje jer je sinusni audio signal simetri\u010dan i poja\u010dalo mora biti sposobno propu\u0161tati obje poluperiode signala, pozitivnu i negativnu. Stoga mora postojati referentna nulta to\u010dka (masa) izme\u0111u pozitivnog i negativnog napona napajanja koja je prisutna i na jednom od ulaza u operacijska poja\u010dala.<\/p>\n Ugradnja “pravog” simetri\u010dnog napajanja ponekad mo\u017ee biti iz prakti\u010dnih razloga nezgodna zbog ve\u0107ih dimenzija, ve\u0107e cijene ili radimo na ure\u0111aju koji ve\u0107 ima ugra\u0111eno jednostruko napajanje. Glede toga postoje odre\u0111eni na\u010dini kako iz jednostrukog napona dobiti simetri\u010dni napon sa istom pozitivnom i negativnom vrijednosti prema referentnoj nuli. Najjednostavnije je to izvesti preko otporni\u010dkog ili kapacitivnog djelitelja napona, a takve primjere smo ve\u0107 opisali u objavi Projekt \u201cOsciloskop Clock Radio\u201d<\/a>. Postoje i specijalizirani integrirani krugovi za dobivanje referentne mase iz jednostrukog izvora napajanja ili za dobivanje dodatnog negativnog napona iz postoje\u0107eg pozitivnog napona.<\/p>\n Kad radimo sa operacijskim poja\u010dalima na simetri\u010dnim naponima tako\u0111er treba imati na umu da amplituda ulaznog signala ne smije prema\u0161iti napon napajanja jer poja\u010dalo ne mo\u017ee dati napon ve\u0107i od napona kojim se napaja i sve ve\u0107e ulazne amplitude \u0107e biti odrezane. To pak onda naravno unosi izobli\u010denja u izlazni audio signal.<\/p>\n Danas po cijeni 6-10 dolara mo\u017eete iz Kine naru\u010diti gotove plo\u010dice sa aktivnim stereo tonskim kontrolama (BASS, MIDDLE, TREBLE, BASS BOOSTER) obi\u010dno sa operacijskim poja\u010dalima NE5532. Takve plo\u010dice u nekim izvedbama rade na jednostrukom naponu napajanja jer je ugra\u0111en neki sklop za dobivanje simetri\u010dnog napona, obi\u010dno otporni\u010dki djelitelj napona ili \u010dip ICL7660 za dobivanje negativnog napona napajanja iz postoje\u0107eg pozitivnog napona. Za malo vi\u0161e novaca (oko 20 dolara) dobivate plo\u010dice sa tonskim kontrolama koje se baziraju na specijaliziranim digitalnim audio procesorima. Oni zahvaljuju\u0107i digitalnoj obradi posti\u017eu odli\u010dne i precizne performanse, rade na jednostrukom napajanju, vrlo \u0161irokih su mogu\u0107nosti, a upravljanje kontrolama je naponsko (DC operated) tako da za kontrole prakti\u010dno mo\u017eete koristiti bilo koji potenciometar kao djelitelj napona. Neki od takvih \u010dipova su XR1075, LM1036, NJM2150, \u03bcPC1892 i drugi.<\/p>\n Pred svakog elektroni\u010dara samograditelja danas se postavlja dilema da li uop\u0107e i\u0107i u pojedina\u010dnu nabavku komponenti, izradu plo\u010dice i vlastitu samogradnju ili je bolje naru\u010diti za sitne novce nekoliko gotovih kineskih modula koje je dovoljno samo spojiti i eventualno malo modificirati. Module dvostrukog SMPS napajanja 2x12V \/ 0,7 A, d\u017eepni AM\/FM radio prijemnik sa \u010dipom KT0936M, malo audio poja\u010dalo snage 5 W i tonsku kontrolu mo\u017eete naru\u010diti za svega 20-tak dolara. Za tu cijenu ni pribli\u017eno ne mo\u017eete nabaviti materijal za samogradnju, da o vremenu, trudu i kona\u010dnom estetskom rezultatu i ne govorim. Ako se uzme tonska kontrola sa ICL7660 onda ne treba ni dvostruko napajanje.<\/p>\n Mi smo se za na\u0161 projekt definitivno odlu\u010dili za gotov AM\/FM radio prijemnik sa \u010dipom KT0936M (Indin BC-R60), gotovo audio poja\u010dalo sa \u010dipom TDA2030A i jednu od gotovih tonskih kontrola. Naru\u010dio sam tri najjeftinije plo\u010dice sa tonskim kontrolama.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Prva plo\u010dica je niskopropusni filtar za subwoofer (22-300 Hz) sa operacijskim poja\u010dalom NE5532 i jednostrukim napajanjem (DC 10-24 V) jer sadr\u017ei otporni\u010dki djelitelj napona za dobivanje referentne nule. Od kontrola ima potenciometar za VOLUME i BASS.<\/p>\n Plo\u010dica u sredini je stereo VOLUME, BASS, MIDDLE, TREBLE tonska kontrola sa operacijskim poja\u010dalima NE5532 i jednostrukim napajanjem jer sadr\u017ei \u010dip ICL7660 za dobivanje negativnog napona napajanja iz pozitivnog. Tako\u0111er sadr\u017ei mosni ispravlja\u010d pa napajanje mo\u017ee biti istosmjerno ili izmjeni\u010dno (DC 5-24 V ili AC 3-16 V).<\/p>\n Plo\u010dica desno je stereo VOLUME, BASS, TREBLE tonska kontrola specijalnim \u010dipom XR1075 (EXAR). Ovo je analogni \u010dip koji sadr\u017ei atenuatorska i filtarska poja\u010dala te mu je prakti\u010dno dovoljno dodati samo vanjske potenciometre. Plo\u010dica sadr\u017ei mosni ispravlja\u010d pa napajanje mo\u017ee biti istosmjerno ili izmjeni\u010dno 12 V.<\/p>\n Od svih ponuda gotovih tonskih kontrola danas je nemogu\u0107e na\u0107i mono izvedbe sa jednim potenciometrom kakva je potrebna za na\u0161 projekt. Testirali smo stoga stereo izvedbe sa dva (XR1075) i tri (NE5532) tonska potenciometra te do\u0161li do zaklju\u010dka da daju vrlo sli\u010dne rezultate. Posve primjetno mo\u017eete podesiti zvu\u010dne slike sa vi\u0161e ili manje visokih ili niskih tonova, no maksimalni opseg regulacije ipak nije pretjerano velik. Tonske kontrole kod starih cijevnih radio prijemnika obi\u010dno daju vrlo primjetan raspon boje zvuka, od posve visoke zvu\u010dne slike koja djeluje nekako \u201ekristalno\u201c do posve duboke koja po\u010dinje zvu\u010dati kao \u201emumljanje\u201c. Sa ovim tonskim kontrolama pak \u0107ete dobiti manji dinami\u010dki opseg koji ne mijenja drasti\u010dno zvu\u010dnu sliku no ipak dovoljno primjetno nagla\u0161ava visoke ili niske tonove. Vjerojatno bi se promjenom RC elemenata mogli dobiti \u201eagresivniji\u201c filtri. Dobro je da su \u010dipovi NE5532 na podno\u017ejima pa se lako mo\u017ee eksperimentirati i sa nekim drugim (boljim) operacijskim poja\u010dalima iako i NE5532 ima dobar frekvencijski odziv i ne unosi primjetan \u0161um (ako ne govorimo o nekoj vrhunskoj Hi-Fi kvaliteti).<\/p>\n Kako god bilo, ove dvije stereo tonske kontrole nisu dobri kandidati za na\u0161 projekt jer su plo\u010dice relativno velike, jedan kanal nam je suvi\u0161an, a dinami\u010dki raspon boje tona koji mo\u017eemo mijenjati jednim potenciometrom nije velik. Plo\u010dice sa digitalnim tonskim \u010dipovima su ne\u0161to skuplje (20 dolara) tako da ih nisam naru\u010divao, no sasvim sigurno se sa njima mo\u017ee dobiti bolja i preciznija tonska regulacija.<\/p>\n Prva plo\u010dica koja sadr\u017ei samo niskopropusni filtar za subwoofer nam je ovdje vi\u0161e zanimljiva jer bi promjenom RC elemenata filtra mogli dobiti tonsku kontrolu koja odgovara na\u0161im potrebama. Za po\u010detak smo nacrtali elektroni\u010dku shemu ovog filtra.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Prvo operacijsko poja\u010dalo je spojeno kao sumiraju\u0107e poja\u010dalo koje dva ulazna stereo kanala spaja u jedan signal, odnosno to je ovdje svojevrsni audio mikser. S obzirom da u povratnoj sprezi poja\u010dala imamo paralelnu RC kombinaciju onda ovo poja\u010dalo tako\u0111er djeluje i kao aktivni niskopropusni filtar. Poja\u010danje je odre\u0111eno omjerom otpora RP1\/R1, te iznosi do 5x.<\/p>\n Drugo operacijsko poja\u010dalo je spojeno kao aktivni niskopropusni filtar Sallen-Key tipa koji smo ve\u0107 spomenuli u gornjem tekstu. Na\u0161 cilj je niskopropusni RC filtar zamijeniti kombinacijom nisko i visokopropusnog RC filtra. No prije toga se moramo pozabaviti prvim poja\u010dalom i modificirati ga za na\u0161e potrebe. Za po\u010detak \u0107emo ukloniti kondenzator C4 jer nam ovdje ne treba filtarsko poja\u010dalo nego poja\u010dalo punog frekvencijskog opsega koje \u0107e poslu\u017eiti umjesto originalnog 8002 poja\u010dala na plo\u010dici prijemnika. Naime, poja\u010dalo sa 8002 je mosnog tipa, a nama je puno bolje imati ulazni audio signal sa jednim priklju\u010dkom na referentnoj nuli (masi). Tako\u0111er uklanjamo elemente C2 i R2 jer nam ovdje dva kanala nisu potrebna. Umjesto potenciometra za poja\u010danje u negativnoj povratnoj sprezi prvog poja\u010dala ugraditi \u0107emo trimer-potenciometar tako da mo\u017eemo ugoditi onu maksimalnu razinu poja\u010danja za izlazno poja\u010dalo i zvu\u010dnik kod koje jo\u0161 ne nastaju \u010dujna izobli\u010denja. LED indikacija napajanja jednako tako nije potrebna. Dioda D1 koja je vezana paralelno napajanju u nepropusnom smjeru \u0161titi od pogre\u0161nog polariteta napajanja. Kad je ve\u0107 tu onda ovu diodu mo\u017eemo ostaviti na plo\u010dici.<\/p>\n Sada kada smo napravili mjesta na plo\u010dici ugra\u0111ujemo dodatne RC elemente za na\u0161 filtar. Ogromni otpor potenciometra za ton od 1 M\u2126 pa jo\u0161 k tome logaritamskog tipa ovdje nam nikako nije pogodan. Pomo\u0107u otpornika od 47 k\u2126 paralelno spojenom kontaktima potenciometra donekle smo poravnali regulaciju tona tako da bude pribli\u017eno linearna kroz puni okret potenciometra.<\/p>\n Izlazni signal sa tonske kontrole vodimo na izlazno poja\u010dalo preko potenciometra za glasno\u0107u. Opet za poja\u010danje (djelitelj napona) moramo koristiti nepovoljan logaritamski potenciometar velikog otpora od 1,3 M\u2126 te smo ga morali nadograditi sa otpornikom 220 k\u2126.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n IZLAZNO POJA\u010cALO<\/strong><\/p>\n Izlazno poja\u010dalo je gotov modul sa integriranim krugom TDA2030.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Ovo poja\u010dalo u AB-klasi mo\u017ee isporu\u010diti do 18 W izlazne snage na simetri\u010dnom napajanju \u00b116 V i optere\u0107enju od 4\u2126. U na\u0161em slu\u010daju se koristiti jednostruko napajanje 12 V, a referentna masa je i ovdje ostvarena otporni\u010dkim djeliteljem napona R2\/R3. Pod tim uvjetima izlazna snaga na optere\u0107enju 4 \u2126 je oko 5 W, a to je i vi\u0161e nego dovoljno za pogon na\u0161eg zvu\u010dnika. Od vanjskih elemenata poja\u010dalo sadr\u017ei Zobel filtar (Boucherotova \u0107elija) koju \u010dini RC kombinacija 1 \u2126 \/ 220 nF. Ovaj filtar slu\u017ei za poni\u0161tavanje reaktivnog dijela impedancije zvu\u010dnika te time sprje\u010dava da poja\u010dalo po\u010dne oscilirati na visokoj frekvenciji. Na visokoj frekvenciji poja\u010dalo ovdje \u201cvidi\u201d samo \u010disto omsko optere\u0107enje od 1 \u2126. Diode 1N4001 su za za\u0161titu od pojave prenapona (iznad visine napona napajanja) kojeg mo\u017ee izazvati samoindukcija zavojnice zvu\u010dnika kod isklju\u010denja. Test je pokazao da se snaga na\u0161e kombinacije NE5532\/TDA2030\u00a0 mora smanjiti na nekih 70% jer je to maksimum koji zvu\u010dnik mo\u017ee reproducirati bez izobli\u010denja.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Ovime smo kona\u010dno izabrali i prilagodili najjeftiniju dostupnu kombinaciju modula za na\u0161 projekt \u010dija cijena sveukupno ne prelazi 10 dolara. Pa ipak, mo\u017ee se sve to napraviti i jo\u0161 malo jednostavnije i jeftinije \ud83d\ude42 Ideja je iskoristiti neke stare (ili kupiti nove) male aktivne PC zvu\u010dnike. To su mahom stereo zvu\u010dnici sa ugra\u0111enim stereo poja\u010dalom, a neki modeli uz to imaju i tonsku kontrolu. Tonska kontrola mo\u017ee biti samo niskopropusni filtar za BASS, no neki zvu\u010dnici imaju upravo kombiniranu BASS\/TREBLE kontrolu preko jednog potenciometra. U na\u0161im zalihama elektroni\u010dke ropotarije na\u0161li smo \u010detiri stara PC zvu\u010dnika sa tonskim kontrolama.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Test je pokazao da najbolje radi tre\u0107i po redu model sa slike. Stoga smo prou\u010dili njegovu konstrukciju.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Stereo poja\u010dalo se bazira na integriranom krugu TEA2025 koji mo\u017ee dati snagu od 2 x 2,4 W (9 V, 4 \u2126 ili 12 V, 8 \u2126) u stereo spoju ili 4,7 W (9 V, 8 \u2126) u mosnom spoju. Kao \u0161to vidimo na na\u0161oj shemi, tonski filtar je pasivan i izveden na vrlo promi\u0161ljen na\u010din. Audio signal se prvo vodi na blagi visokopropusni filtar (R1, C5 \/ R2, C6), a zatim slijedi promjenjivi niskopropusni filtar (VR2, C7, C8). Tako nakon prvog filtra dobivamo izra\u017eenije vi\u0161e frekvencije, a nakon drugog filtra se te vi\u0161e frekvencije prigu\u0161uju. Kad je potenciometar otprilike u sredini, onda je omjer prigu\u0161ivanja niskih frekvencija prvim filtrom i prigu\u0161ivanja vi\u0161ih frekvencija drugim filtrom jednak, pa zvu\u010dna slika ima originalni frekvencijski odziv. Ova kontrola vrlo lijepo radi sa na\u0161im prijemnikom sa izlaznim poja\u010dalom 8002.<\/p>\n Na donjoj shemi se vidi kako bi ovo poja\u010dalo trebalo modificirati za jedan kanal dvostruke snage, odnosno za mosni spoj. Preinake su minimalne i samom \u010dipu TEA2025 je dovoljno ostaviti sedam kondenzatora. Na toj shemi smo tako\u0111er prikazali modificirani dio za tonsku kontrolu kakva je ugra\u0111ene u neke druge PC zvu\u010dnike sa istim \u010dipom. I ovdje imamo pasivnu kombinaciju nisko-propusnog i visoko-propusnog RC filtra gdje se omjer izme\u0111u njih pode\u0161ava potenciometrom.<\/p>\n Moramo ponoviti da efikasnost ovakvih pasivnih filtara ovisi o izlaznoj impedanciji poja\u010dala na koje se spajaju te je prije prenamjene to svakako treba provjeriti. Mi smo testiranjem ova \u010detiri modela PC zvu\u010dnika mogli vidjeti da na nekim poja\u010dalima ista tonska kontrola uop\u0107e nema efekt, dok na nekim drugima radi odli\u010dno. Danas su cijene operacijskih poja\u010dala vrlo niske i najbolje je koristiti aktivne tonske kontrole koje \u0107e jednako dobro raditi sa svim poja\u010dalima.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n MRE\u017dNO NAPAJANJE<\/strong><\/p>\n Posljednje \u0161to preostaje glede na\u0161eg projekta to je ugurati mre\u017eno napajanje. Mo\u017eemo birati izme\u0111u klasi\u010dnog transformatorskog ili SMPS napajanja. Prona\u0161li smo nekoliko malih mre\u017enih transformatora za 12 V, me\u0111utim isti su zbog kockastih oblika vrlo nespretni za smje\u0161taj na donji dio \u0161asije. Trudimo se gornji dio \u0161asije sa elektronskim cijevima ostaviti netaknut, a donji dio \u0161asije pak pru\u017ea vrlo malo prostora. Stoga \u0107emo ovdje ipak upotrijebiti SMPS napajanje jer je izdu\u017eenog oblika i time pogodnije za smje\u0161taj u uski prostor donje \u0161asije.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Najmanje SMPS napajanje koje smo prona\u0161li je modul 12 V \/ 700 mA dimenzija 70x35x20 mm. Kad se modul izolira u neko plasti\u010dno ku\u0107i\u0161te dobiva se napajanje maksimalnih dimenzija koje se jo\u0161 nekako mo\u017ee diskretno ugurati ispod \u0161asije. Napajanje radio prijemnika se uklju\u010duje preko tastature zajedno sa odabirom valnog podru\u010dja. Ove sklopke su previ\u0161e stare i previ\u0161e metalne da bi se njima usudili prekidati mre\u017eni napon 230 V. Radije \u0107emo prekidati sekundarni napon 12 V jer SMPS napajanje mo\u017ee u praznom hodu bez problema biti stalno spojeno na mre\u017eni napon pri \u010demu je potro\u0161nja struje svega 4,8 mA. Kad se uklju\u010di radio na najve\u0107u glasno\u0107u, potro\u0161nja struje je 30 mA (cca 7 W). Ovo \u0107e se malo pove\u0107ati (za cca 10 mA) kada dodamo LED za osvjetljenje skale.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n OSVJETLJENJE SKALE<\/strong><\/p>\n \u0160to se ti\u010de osvjetljenja skale u originalu je to jedna \u017earuljica snage oko 1,8 W postavljena po sredini skale. Mogli bi ovdje staviti neku \u017earuljicu za 12 V, no jedna \u017earuljica vrlo nejednako osvjetljava skalu, a osim toga u radu se grije i tro\u0161i struje gotovo kao \u010ditav prijemnik sa poja\u010dalom. Tako\u0111er, \u017earuljice mogu biti nepouzdane i nikad se ne zna kada \u0107e pregorjeti, a nabavka istih (12 V, 100-200 mA) mo\u017ee biti problem. Stoga \u0107emo ovdje radije ugraditi LED diode. Kako bi zadr\u017eali topli vintage efekt odabrati \u0107emo naran\u010daste ili \u017eute LED.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Danas se proizvode pojedina\u010dne LED u razli\u010ditim bojama, veli\u010dinama, oblicima i razli\u010ditih intenziteta svjetla. Stoga postoje i bitne razlike u maksimalnim naponu i struji kojom se odre\u0111ene LED mogu napajati. Ako nemamo tvorni\u010dkih podataka, najsigurnije je raspolo\u017eive LED testirati preko konstantnog izvora struje i napona. Jednostavno polako podi\u017eemo napon i\/ili struju preko LED i pratimo njezin sjaj. Svakako pri tome nije dobro i\u0107i do maksimalnog sjaja jer to smanjuje \u017eivotni vijek LED diode. Tipi\u010dan raspon napona za jednu LED je 1,2 – 3,6 V, a ja\u010dina struje 10 – 30 mA.<\/p>\n Naran\u010daste diode (standardna debljina 5 mm) koje smo imali u zalihama pokazale su se kao vrlo neu\u010dinkovite. Potreban im je napon od 2,5 V i struja od 50 mA da postignu maksimalni sjaj, a taj sjaj je svojim intenzitetom dovoljan samo za neku LED indikaciju, nikako za osvjetljenje skale. S druge strane \u017eute diode na naponu od 2 V i puno ni\u017eoj struji od 10 mA posti\u017eu barem deset puta ja\u010di sjaj od naran\u010dastih. Svijetle ve\u0107 na struji manjoj od 1 mA. Za na\u0161e napajanje od 12 V smo vezali u seriju pet \u017eutih LED i ograni\u010dili struju otpornikom od 330 \u2126. Test je pokazao kako je to posve dovoljno za blago ravnomjerno osvjetljenje \u010ditave skale, a same LED \u0107e imati dugi vijek trajanja.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Radio je o\u010di\u0161\u0107en od naslaga masno\u0107a i prljav\u0161tine. Plasti\u010dna maska i gumbi kontrola su u originalu vjerojatno bili \u010diste bijele boje, no ovdje imaju nejednaki sivo-\u017eu\u0107kasti ton kakav nastaje od utjecaja duhanskog dima. Zlatna boja je korodirala, a zvu\u010dni\u010dko platno je tako\u0111er natopljeno prljav\u0161tinama i ima neka o\u0161te\u0107enja. Lak na drvenom ku\u0107i\u0161tu je djelomi\u010dno popucao i promijenio strukturu. Sve ovo bi neki dobar i iskusan majstor vjerojatno mogao vratiti u stanje sli\u010dno originalnom, no ja kao elektroni\u010dar se time ne\u0107u baviti. Moja iskustva govore da je nikakav popravak daleko bolji od nestru\u010dnog popravka. Na kraju, ovo je stari radio ure\u0111aj i najbolje mu prili\u010di da tako i izgleda.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Ono \u0161to me je smetalo to je izgubljena plo\u010dica sa logom tvrtke Grundig. Negdje sam pro\u010ditao da velika ve\u0107ina sa\u010duvanih primjeraka radio ure\u0111aja Grundig 95 GW ima izgubljenu ovu plo\u010dicu. Razlog tome je nekvalitetno ljepilo kojim je plo\u010dica zalijepljena za plasti\u010dni okvir i koje se s vremenom degradira te plo\u010dica otpadne. Na internetu mo\u017eete na\u0107i svega nekoliko slika Grundiga 95 GW gdje se vidi ta plo\u010dica, no iste su zapravo razli\u010dite te je te\u0161ko utvrditi koje su uop\u0107e originalne te od \u010dega i kako su napravljene.<\/p>\n \u017du\u0107kasti trag od ostataka starog ljepila vrlo lo\u0161e izgleda na mjestu gdje je bila plo\u010dica i vjerojatno se ne mo\u017ee ukloniti da ostane \u010disti bijeli okvir. Stoga smo ovdje dizajnirali naljepnicu prema dostupnim slikama i u bojama koje imamo na skali ure\u0111aja. Na fotografiji naljepnica malo blje\u0161ti pod o\u0161trim kutom, no kad se gleda u\u017eivo mogu re\u0107i da sam uspio prili\u010dno dobro pogoditi boje sa skale i naljepnica se dobro uklapa u ukupni dizajn prednje plo\u010de.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Zadnja strana se prakti\u010dno ne razlikuje od originala, osim \u0161to je o\u010di\u0161\u0107eno nekoliko milimetara naslaga prljav\u0161tine po \u010ditavom gornjem dijelu \u0161asije.<\/p>\n Kako je bilo i u originalu, na odgovaraju\u0107im priklju\u010dcima na zadnjoj strani mo\u017ee se koristiti vanjska FM antena ili interna antena preko originalnog simetri\u010dnog kabla. Jednako tako, na audio priklju\u010dak na zadnjoj strani \u0161asije je spojen izlaz iz poja\u010dala tako da se ovdje sada mo\u017ee priklju\u010diti dodatni vanjski zvu\u010dnik.<\/p>\n <\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n\n
<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n
\n
\n<\/a><\/p>\n
\n<\/a>Idealan krug prema originalnoj elektroni\u010dkoj shemi, po\u010detna struja kod hladnih elektronki. Otpori grija\u010da su mali, otpori termistora su veliki. Struja je oko 86 mA.<\/span><\/em><\/p>\n<\/a>Idealan krug prema originalnoj elektroni\u010dkoj shemi, radna struja kod posve zagrijanih elektronki. Otpori grija\u010da su veliki, otpori termistora su mali. Struja je oko 86 mA.<\/em><\/span><\/p>\n<\/a>Poluvodi\u010dka dioda zalemljena na pinove podno\u017eja uklonjene elektronske cijevi ispravlja\u010dice.<\/span><\/em><\/p>\n
\n
\n<\/a>Modificiran krug napajanja, po\u010detna struja kod hladnih elektronki. Otpori grija\u010da su mali, otpori termistora su veliki. Struja je oko 86 mA.<\/em><\/span><\/p>\n<\/a>Modificiran krug napajanja, radna struja kod posve zagrijanih elektronki. Otpori grija\u010da su veliki, otpori termistora su mali. Struja je oko 100 mA.<\/em><\/span><\/p>\n<\/a>Otpornici koji sudjeluju u regulaciji struje serijskog kruga napajanja grija\u010da elektronki. Termistori su montirani na odmaku od ostalih komponenti kako bi imali \u0161to bolje hla\u0111enje, no vizualno se vidi kako su ovi elementi ve\u0107 prili\u010dno dotrajali.<\/em><\/span><\/p>\n<\/a>Elementi FM tunera koji je potpuno neovisan o AM tuneru.<\/em> <\/span><\/p>\n<\/a>Jedva primjetna napuklina na provodnom kondenzatoru kroz koji se uvodi \u017eica za grijanje elektronke u FM tuneru (UCC 85) uzrok je kratkog spoja ove \u017eice sa \u0161asijom.<\/em><\/span><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a>Kva\u010dilo gumba za odabir postaja koje prebacuje oikretnu silu na spregnuti mehanizam (promjenjivi kondenzator i kazaljka) AM ili FM tunera. Mali crni gumeni disk klju\u010dan je za rad ovog kva\u010dila, no on je ve\u0107 potpuno raspadnut.<\/span><\/p>\n
\n<\/a>Dvostruki potenciometar za glasno\u0107u i boju tona samo je jedna od elektromehani\u010dkih komponenti koja zasigurno treba kompletnu restauraciju, odnosno rastavljanje, \u010di\u0161\u0107enje i podmazivanje. Naravno, uz nadu da otporni sloj i kliza\u010di jo\u0161 uvijek nisu posve dotrajali.<\/em><\/span><\/p>\n
\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n
\n
\n
\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a>Potenciometar za biranje postaja spregnut preko osovine originalnog promjenjivog kondenzatora unutar FM tunera.<\/span><\/em><\/p>\n
\n<\/a><\/p>\n<\/a>Dvostruki logaritamski potenciometar sa dvije osovine radio prijemnika Grundig 95 GW za boju tona i glasno\u0107u. Uo\u010dava se poseban izvod na sredini otporne trake potenciometra za glasno\u0107u koji slu\u017ei za spajanje filtra za korekciju konture. \u00a0 \u00a0 <\/span><\/em><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a>Shema gotovog modula niskopropusnog filtra za subwoofer 22-300 Hz (gornja shema) i modifikacija tog modula za dobivanje aktivne BASS\/TREBLE tonske kontrole preko jednog potenciometra (donja shema).<\/span> <\/em><\/p>\n
\n<\/a><\/p>\n<\/a>Elektroni\u010dka shema gotovog modula poja\u010dala sa integriranim krugom TDA2030.<\/span> <\/em><\/p>\n
\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n
\n<\/a><\/p>\n
\n<\/a>\u017dute i naran\u010daste svjetle\u0107e diode (LED). \u017dute LED tro\u0161e puno manje struje i daju puno ve\u0107i sjaj od naran\u010dastih LED.<\/em><\/span><\/p>\n<\/a>Pet \u017eutih LED dioda za ravnomjerno osvjetljenje skale.<\/span><\/em><\/p>\n
\n<\/a>Elektroni\u010dka shema na\u0161eg radio prijemnika sa svim modifikacijama.<\/span> <\/em><\/p>\n<\/a>FM prijemnik, tonska kontrola i izlazno poja\u010dalo spremno za ugradnju na \u0161asiju.<\/span> <\/em><\/p>\n<\/a>Diskretna ugradnja moderne elektronike (lijeva strana donje \u0161asije) i SMPS napajanja (desna strana donje \u0161asije).<\/span><\/em><\/p>\n<\/a>Gornja strana \u0161asije je ostala gotovo netaknuta.<\/span><\/em><\/p>\n<\/a>Internu FM antenu smo izveli sa \u017eicom duljine 75 cm skrivenom uz unutarnji rub ku\u0107i\u0161ta. Kod ugradnje \u0161asije ova \u017eica se spaja malim konektorom sa antenskim ulazom prijemnika.<\/span> <\/em><\/p>\n
\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n