![\"\"](\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2023\/02\/gustav_becker_01.jpg\")
<\/a><\/p>\n<\/p>\n
<\/p>\n Gustav Eduard Becker (1819-1885) je bio njema\u010dki urar izu\u010den u Be\u010du i Frankfurtu, a koji je 1847. godine u Freiburgu (tada\u0161nja Donja \u0160leska) otvorio svoju malu urarsku trgovinu i radionu sa nekoliko zaposlenika koje je podu\u010davao urarskom zanatu. Prvi ve\u0107i uspjeh postigao je na sajmu u \u0160leskoj 1852. godine gdje je dobio zlatnu medalju za najbolji sat sajma. Ubrzo su slijedile velike narud\u017ebe za potrebe Britanske kraljevske po\u0161te i \u0160leskog telegrafskog centra, a zatim je dobio i ve\u0107i novac kojim je mogao platiti izradu ku\u0107i\u0161ta satova za \u017eeljezni\u010dke postaje.<\/p>\n Nakon smrti Gustava Beckera 1885. godine vo\u0111enje poslovanja je preuzeo njegov sin Paul Albert Becker (1850-1923). Isti je 1890. godine osnovao podru\u017enicu u Broumovu, \u010ce\u0161ka. Vlastite satove Becker je po\u010deo dizajnirati u 1860-tim godinama, a prodaja je dosegla vrhunac 1875. godine s preko 300000 narud\u017ebi satova. Pobijedio je na sajmovima satova u Londonu, Parizu, Sydneyu, Melbournu, Berlinu i Amsterdamu. Tijekom 1880-ih \u0161vicarski proizvo\u0111a\u010di satova po\u010deli su uspje\u0161no konkurirati na tr\u017ei\u0161tu sa svojim kvalitetnim i jeftinim modelima te je prodaja tvrtke Gustav Becker po\u010dela opadati, prestali su se izra\u0111ivati slo\u017eeni satovi i proizvodnja se orijentirala na \u00a0jednostavniji i jeftiniji dizajn. Kako je kriza rasla od 1899. godine Gustav Becker udru\u017euje se u dioni\u010dka dru\u0161tva sa drugim urarskim poduze\u0107ima te nastaje “Vereinigte Freiburger Uhrenfabriken Aktiengesellschaft vormals Gustav Becker”. Godine 1926. ovo udru\u017eenje se spojilo sa hambur\u0161ko-ameri\u010dkom tvornicom satova, a zatim su obje ove organizacije 1930. godine pripojile tvrtki Junghans. Me\u0111utim, u kriznoj 1932. godini Junghans nije imao drugog izbora nego potpuno zatvoriti tvornice Gustava Beckera.<\/p>\n Najva\u017eniji sat (satni mehanizam) Gustava Beckera bio je jubilarni sat sa serijskim brojem 500000 koji je posve\u0107en njema\u010dkom dr\u017eavniku Otto von Bismarcku (1815-1898) \u00a0na njegov 70. ro\u0111endan. To je veli\u010danstveni sat s rasko\u0161no ukra\u0161enim monumentalnim ku\u0107i\u0161tem u historicisti\u010dkom stilu koji se sada nalazi u Bismarckovom muzeju u Sch\u00f6nhausenu.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Utvr\u0111ivanje porijekla na\u0161eg sata<\/strong><\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Na prvom \u017eigu su otisnuti nazivi gradova gdje su se nalazile dvije tvornice GUSTAV BECKER. To je grad Freiburg koji se nalazi u dana\u0161njoj Njema\u010dkoj (blizu granice sa Francuskom), a nekad je pripadao u podru\u010dje \u0160leske (njem. Schlesien) pa otuda otisak FREIB. SCHL. Drugi grad je Broumov (njem. Braunau) koji se nalazi u dana\u0161njoj \u010ce\u0161koj (blizu granice s Poljskom), a njema\u010dki naziv za \u010ce\u0161ku je bio B\u00f6hmen (Bohemija) pa otuda otisak BRAUNAU BOEHM. Oba ova grada su na prijelazu iz 20. u 21. stolje\u0107e bila u sastavu Austro-Ugarske monarhije.<\/p>\n Drugi pe\u010dat s oznakom MEDAILLE D’OR (zlatna medalja) odnosi se na osvojenu prvu nagradu za najbolji sat na Trgova\u010dkoj izlo\u017ebi \u0160leske 1852. godine. Gustav Becker je na svoje proizvode uz \u017eig tvrtke \u010desto isticao i ovu nagradu kao priznanje da se radi o uspje\u0161noj tvrtki i kako bi time privukao kvalitetne majstore u svoje radionice.<\/p>\n Gustav Becker je kroz godine mijenjao izgled svojih \u017eigova koji su se utiskivali na satove, a kombinacija \u017eigova koju vidimo na ovom satu koristila se u razdoblju od 1888. do 1926. godine<\/strong>. To\u010dnije razdoblje proizvodnje moglo bi se odrediti prema serijskom broju, me\u0111utim tvornice u Broumovu i Freiburgu utiskivale su svaka svoje serijske brojeve za satove. Serijski brojevi satova iz Broumova jo\u0161 uvijek nisu precizno razvrstani po godinama proizvodnje. Najve\u0107i poznati serijski broj zavr\u0161ava negdje oko 930000 i datira s po\u010detka 1926. godine tako da je na\u0161 serijski broj 666732 temeljem toga prili\u010dno visok i svakako svrstava ovaj sat u 20. stolje\u0107e<\/strong>.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Ovdje imamo jo\u0161 jedan orijentir za preciznije datiranje sata. To je mehanizam zvona sa otisnutim nazivom Trio Gong (OEST. PAT.). Rije\u010d je o tzv. harfa tipu gonga sa \u010detiri vibriraju\u0107e \u0161ipke koje nakon udarca daju srednje dubok zvuk sli\u010dan onom iz harfe. Po otisku OEST. PAT. znamo da je rije\u010d o austrijskom patentu, a taj patent je odobren 1911. godine. Ovo su\u017eava datiranje na\u0161eg sata u razdoblje izme\u0111u 1912. i 1925. godine<\/strong>.<\/p>\n Oznaka P48 ozna\u010dava duljinu njihala za koju je gra\u0111en satni mehanizam (48 cm).<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Kolekcionarska vrijednost<\/strong><\/p>\n <\/p>\n Op\u0107enito gledano, na\u0161 primjerak sata vanjskim dizajnom izgleda vrlo jednostavno, bez nekih bogatih ukrasa, odnosno spada u masovno proizvedene satove za \u0161iroku potro\u0161nju sa osnovnom namjenom pokazivanja vremena, ali ne i pokazivanja bogatog statusa vlasnika. Tvrtka Gustav Becker je ina\u010de izra\u0111ivala i vrlo bogato i luksuzno ukra\u0161ene satove ali jednako tako i velike serije jednostavnih satova za \u0161iroku upotrebu. Ormari\u0107 od tvrdog drva i fazetirana stakla (koso bru\u0161eni rubovi) u mjedenim okvirima kakve vidimo kod na\u0161eg sata ina\u010de su karakteristika satova iz tvornice u Broumovu. Kod skupljih satova mjed bi bio pozla\u0107en.<\/p>\n Satovi Gustav Becker danas se smatraju njema\u010dkim satovima srednje kvalitete. Od kasnih 1850-ih do po\u010detka 1930-tih tvornice Gustav Becker proizvele su preko milijun satova. Veliki broj tih satova sa\u010duvan je do danas u vrlo dobrom i funkcionalnom stanju tako da \u010dak i bogato ukra\u0161eni primjerci u izvrsnom stanju imaju prili\u010dno skromnu kolekcionarsku vrijednost. Gotovo uvijek se mogu na\u0107i u ponudi po stranim i doma\u0107im internetskim oglasnicima i aukcijama. Ovaj na\u0161 primjerak zbog neispravnosti, lo\u0161eg poku\u0161aja restauracije i nedostaju\u0107ih dijelova gotovo da i nema neku vrijednost. Ispravni i originalno sa\u010duvani satovi sli\u010dni ovom nude se za 100-300 eura, a na aukcijama posti\u017eu cijene od jedva 50-100 eura.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n<\/a><\/p>\n
\n<\/a>Prvi problem koji se uo\u010dava kod ovog sata to je lo\u0161e prepravljeno i prebojano njihalo (klatno). Njihalo za ovaj sat mora imati ukupnu du\u017einu od 48 cm.<\/em><\/span><\/p>\n<\/a>Drugi problem je lo\u0161e restauriran i obojan broj\u010danik (cifer). Broj\u010danik bi ovdje trebao biti najljep\u0161i dio sata, a ovakvom obnovom to on zasigurno vi\u0161e nije. Na slici desno pak se vidi da nedostaje dio njihala preko kojeg se isto vje\u0161a na oprugu i preko kojeg se onda pokre\u0107e unutra\u0161nji mehanizam.\u00a0 <\/span><\/em><\/p>\n<\/a>Vidi se puno neoriginalnih elemenata (\u010davli\u0107a) kojima se priru\u010dno popravljao mehanizam sata. Na slici desno se vidi uobi\u010dajeni kvar kod satova sa njihalom, a to je puknuta opruga (elasti\u010dna traka) njihala. Ovo je potro\u0161ni materijal i prije ili kasnije pukne kod svakog njihala. <\/span><\/em><\/p>\n
\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n
\n
\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n