![\"rmt_zc994_toplo_-hladna-_masaza_05\"](\"http:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2016\/12\/rmt_zc994_toplo_-hladna-_masaza_05.jpg\")
<\/a><\/span><\/p>\nPrema prospektima proizvo\u0111a\u010da ovakvih ure\u0111aja, h<\/span>ladna masa\u017ea hladi ko\u017eu, uklanja crvene tragove, smiruje ko\u017eu, ubla\u017eava bol. Topla masa\u017ea pak poma\u017ee u apsorpciji proizvoda, ubrzava cirkulaciju krvi i limfe, ubrzava metabolizam stanica i aktivira metabolizam povr\u0161ine ko\u017ee.<\/p>\n Tzv. \u010deki\u0107 za toplo hladnu masa\u017eu ima dvije metalne povr\u0161ine, gdje se kod uklju\u010divanja ure\u0111aja jedna plo\u010da zagrije, a druga ohladi. Odmah po otvaranju “\u010deki\u0107a” uo\u010dava se na kojem principu to funkcionira. Hladni kraj koristi Peltierov termoelektri\u010dni element, a topli kraj koristi disipaciju tranzinstora snage za stvaranje topline na suprotnoj metalnoj plo\u010dici.<\/p>\n Kao \u0161to smo naveli, princip rada Peltierovog elementa temelji se na termoelektri\u010dnom efektu. Njega mo\u017eemo najjednostavnije opisati na slijede\u0107i na\u010din: ako metalnu \u017eicu grijemo na jednom njenom kraju, na njenoj du\u017eini \u0107e nastati temperaturna razlika (grijani kraj je topliji, suprotni kraj je hladniji). Na toplijem kraju elektroni \u0107e imati ve\u0107u energiju nego na hladnijem kraju \u017eice pa dolazi do njihovog prirodnog gibanja iz toplijeg prema hladnijem kraju \u017eice (difuzija). Znamo da elektri\u010dna struja nije ni\u0161ta drugo nego usmjereno gibanje elektrona, tako da \u0107e se na krajevima \u017eice pojaviti napon. Ako krajeve \u017eice pove\u017eemo s nekim otporom kroz taj krug pote\u0107i \u0107e elektri\u010dna struja \u010dime smo dobili termodinami\u010dki generator istosmjerne strujne. Opisani efekt zove se Seebeckov efekt. Me\u0111utim, ako na isti strujni krug dovedemo neki vanjski izvor napona, kako posljedica protoka struje kroz takav krug, na jednom kraju \u017eice do\u0107i \u0107e do efekta zagrijavanja, a na drugom kraju hla\u0111enja. Ovaj efekt nazvan je Peltierov efekt. Povezanost oba ova efekta objasnio ih je sredinom 19. stolje\u0107a Lord Kelvin.<\/p>\n Za prakti\u010dnu primjenu Peltierovog \u010dlanka kao sklopa za grijanje ili hla\u0111enje potrebno je zadovoljiti nekoliko osnovnih uvjeta:<\/p>\n Danas se termoelektri\u010dne pojave umjesto kod metala iskori\u0161tavaju kod poluvodi\u010da.\u00a0 Poluvodi\u010dki elementi (n-tip i p-tip) me\u0111usobno su serijski spojeni bakrenim vodi\u010dima. Elektroni koji se slobodno gibaju u bakrenom vodi\u010du pri prijelazu preko poluvodi\u010da ponovno u bakreni vodi\u010d\u00a0 gube ili apsorbiraju toplinsku energiju (tijekom svojih prijelaza iz vi\u0161ih u ni\u017ea energetska stanja i obrnuto) zbog \u010dega se jedan kraj poluvodi\u010da zagrijava, a drugi hladi.<\/p>\n Ja\u010dina efekta grijanja i hla\u0111enja ovisi o broju parova poluvodi\u010da u serijskom spoju, zatim o dimenzijama termoelektri\u010dnog elementa, svojstvima poluvodi\u010dkih materijala koji se koriste i o ja\u010dini struje. Ve\u0107ina materijala koji imaju dobru elektri\u010dnu vodljivost imaju i dobru toplinsku vodljivost pa je izbor materijala za termoelekri\u010dne sklopove ograni\u010den. Za sada su se najboljima pokazali spojevi na bazi telurida (olovo-telurid, bizmunt-telurid), no ovisno o potrebnim temperaturama koriste se i drugi spojevi kao slicij-germanij ili bizmunt-antimon. Najnovija istra\u017eivanja idu u smjeru razvoja nanokristalnih struktura poluvodi\u010da gdje se iskori\u0161tavaju zakoni kvantne mehanike i gdje je djelotvornost takvih modula mo\u017ee biti i dvostruko ve\u0107a.<\/p>\n Prakti\u010dno su Peltierovi elementi posebno zanimljivi za izradu jednostavnih i be\u0161umnih hladnjaka. Strana koja apsorbira toplinu je hladnija i na nju se ve\u017ee objekt koji \u017eelimo hladiti, dok druga strana isijava toplinu. Ta toplina se odvodi pasivnim hladnjacima ili hladnjacima sa ventilatorima montiranima na toploj strani. Isti Peltierov element mo\u017ee poslu\u017eiti za grijanje i hla\u0111enje, a to ovisi jedino o polaritetu priklju\u010denog napona. Uz adekvatan kontrolni krug napajanja mogu se koristiti za vrlo precizne regulacije temperature, a osim toga su im i pouzdanost i vijek trajanja vrlo visoki.<\/p>\n U na\u0161em slu\u010daju, kao \u0161to se vidi na slikama, koristi se Peltierov element dimenzija cca 25 x 25 mm koji se napaja se naponom od 6 V izravno sa mre\u017enog transformatora sa graetzovim ispravlja\u010dem. Drugi napon sa transformatora od 12 V koristi se za izravni pogon ventilatora i elektronike regulatora temperature za toplu stranu \u010deki\u0107a. Regulator temperature bazira se na komparatoru LM358, na \u010dije ulaze se dovodi refernetni napon preko potenciometra za namje\u0161tanje \u017eeljene temperature i kontrolni napon sa temperaturnog senzora koji je termi\u010dki povezan preko tople plo\u010dice sa tranzistorom snage 2SC2037. Usporedbom ta dva napona komparator daje potrebni izlazni napon na bazu tranzistora snage koji se koristi kao grija\u010d. Naime, odre\u0111eni tranzistori mogu se koristiti i kao mali grija\u010di gdje se koristi njihova normalna disipacija topline u radu i to je iskori\u0161teno i kod na\u0161eg ure\u0111aja. Tranzistor 2SC2037 mo\u017ee normalno raditi u temperaturnom rasponu od -55 do +150 \u00b0C. Spomenimo ovdje da se odre\u0111eni tipovi tranzistora i dioda mogu se koristiti i kao temperaturni senzori. Tu pak se iskori\u0161tava pojava da P-N spoj pokazuje napon koji se linearno\u00a0 mijenja s temperaturom kada je napajan kostantnom strujom.<\/p>\n<\/a><\/span><\/span><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n\n
<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n