![\"\"](\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2023\/03\/iskra_termomer1_02.jpg\")
<\/a><\/p>\n <\/p>\n Termomer 1 je jednostavan analogni termometar za mjerenje temperatura u rasponu 0-200\u00b0C podijeljeno u dva mjerna opsega. Kalibriran je za rad sa posebnom termistorskom sondom oznake \u00d8AT0201.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Na\u0161 primjerak Termomera 1 na testu se pokazao neispravnim (kazaljka ne reagira) pa pogledajmo stanje iznutra.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Kao \u0161to se vidi sa slika, na\u0161 Termomer 1 je jednom bio zaliven nekom teku\u0107inom koja je kroz vrijeme po\u010dela nagrizati bakrene tiskane veze i korodirati ostale metalne dijelove instrumenta. Tako su potpuno nagri\u017eeni spojni dijelovi tri \u017ei\u010dana otpornika i isti su u prekidu. Nesre\u0107a nikad ne dolazi sama pa su tako sukladno Murphyjevom zakonu prekidi nastali na po\u010detnim (nutra\u0161njim) krajevima kod sva tri otpornika. To zna\u010di da ukoliko \u017eelimo pokrpati nagri\u017eene dijelove otporne \u017eice, onda moramo odmotati kompletnu \u017eicu kod sva tri otpornika kako bi do\u0161li do unutra\u0161njih krajeva namotaja. Elektroni\u010dar za takav posao mora imati vrlo spretne prste, postojane \u017eivce i dobar vid, a ni to nije garancija uspjeha. Mo\u017eda jednom nabavimo originalnu shemu ovog instrumenta pa \u0107emo ugraditi neke zamjenske otpornike. S obzirom da se to vjerojatno nikad ne\u0107e dogoditi, idemo nacrtati shemu Termomera 1 na osnovu ovog ure\u0111aja.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Koristi se 11 preciznih \u017ei\u010danih otpornika namjenskih vrijednosti i kao kod svakog ommetra jedan potenciometar za kompenzaciju napona baterija, odnosno za kalibraciju kazaljke na puni otklon (oznaka REG). U cilju bolje preglednosti izveli smo mjerne krugove za kalibraciju instrumenta i oba mjerna opsega.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Dva su osnovna na\u010dina kako mo\u017eemo konstruirati mjerni krug termometra samo uz upotrebu otpornika. Jedan je da termistor bude sastavni element djelitelja napona, a drugi je da termistor bude sastavni element mjernog mosta (Wheatstone mjerni most). Mjerni most omogu\u0107uje puno ve\u0107u osjetljivost od jednostranog vezanja otpornika u strujni krug sa instrumentom. Time je omogu\u0107eno mjerenje i o\u010ditanje skale ve\u0107 na vrlo malim promjenama temperature. Takav most se zapravo mo\u017ee promatrati kao spoj dva djelitelja napona, svaki sa jedne strane indikacijskog instrumenta, pa je mjerni instrument pokretan promjenom balansa napona s obje strane umjesto izravno narinutim naponom.<\/p>\n U na\u0161em slu\u010daju se ne mo\u017ee koristiti klasi\u010dni balansirani Wheatstone mjerni most jer se kao indikacijski instrument ne koristi galvanometar nego (mili) voltmetar sa skalom kalibriranom izravno u \u00b0C. Stoga su upotrijebljeni spojevi svojevrsnih nepotpuno uravnote\u017eenih ili nebalansiranih mjernih mostova kako bi se dobio otklon kazaljke u samo jednu stranu izravno proporcionalan promjeni otpora termistora u jednoj grani mosta. Kod takvog mosta otklon instrumenta \u0107e biti proporcionalan naponu, odnosno struji mosta, pa se ovdje mora odr\u017eavati konstantan napon napajanja mosta. Stoga je kod ovog nebalansiranog mosta ugra\u0111en potenciometar za regulaciju napona napajanja mosta (kalibraciju instrumenta) \u0161to kod standardnog balansiranog Wheatstone mjernog mosta ne bi bilo potrebno.<\/p>\n Ako pogledamo ove na\u0161e izvedene sheme vidimo da se zapravo me\u0111usobno prili\u010dno razlikuju. Neke grane ne sadr\u017ee otpornike ve\u0107 su kratkospojene (nula oma). Ovdje je trebalo konstruirati mjerne mostove tako da se \u0161to je mogu\u0107e vi\u0161e kompenziraju dvije nelinearnosti: nelinearna otporno-temperaturna karakteristika termistora i nelinearna otporna skala i kod linearne promjene otpora. Osim toga, i sama strujna karakteristika mjernog mosta nije posve linearna u cijelom opsegu.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Kod sonde \u00d8AT0201 se mo\u017ee odviti plasti\u010dni poklopac tako da se osjetilni vrh termistora izravno prisloni (uroni) na povr\u0161inu (teku\u0107inu, plin) kojoj mjerimo temperaturu. Ovo je napravljeno malo nezgodno, jer se kod odvrtanja poklopca mo\u017ee po\u010deti odvrtati i donji dio dr\u0161ke sa izvodima termistora. Tko ne zna kako se radi sa sondom i nastavi odvrtati dr\u0161ku sasvim sigurno \u0107e uplesti i u kona\u010dnici potrgati \u017ei\u010dane spojeve termistora sa otpornicima koji su smje\u0161teni dublje u dr\u0161ci sonde. Upravo to je netko i uradio sa na\u0161om sondom.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Temperaturna sonda \u00d8AT0201 sastoji se od tri precizna \u017ei\u010dana otpornika i NTC termistora K17 10 k\u2126 10% (Siemens) u staklenom ku\u0107i\u0161tu. Termistori se stavljaju u staklena ku\u0107i\u0161ta kako bi se za\u0161titili od vanjskih utjecaja, odnosno od povr\u0161ina na koje se prislanjaju i teku\u0107ina u koje se uranjaju kod mjerenja temperature. Danas je lako nabaviti termistore u staklenim ku\u0107i\u0161tima razli\u010ditih otpora.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Termistori nemaju linearnu karakteristiku promjene otpora u odnosu na promjenu temperature u \u010ditavom temperaturnom opsegu.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Prema podacima za termistor K17 10 k\u2126 krajnji otpori na na\u0161a dva temperaturna podru\u010dja su slijede\u0107i:<\/p>\n Termistor je unutar sonde spojen u mre\u017eu sa tri otpornika pa dobivamo slijede\u0107e izlazne otpore iz takve sonde:<\/p>\n <\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n
\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n
\n<\/a>Temperaturna sonda “op\u0107e primjene” Iskra \u00d8AT0201.<\/em><\/span><\/p>\n<\/a>Otpornici ugra\u0111eni u temperaturnu sondu Iskra \u00d8AT0201 slu\u017ee za pro\u0161irenje raspona otpora koju u udre\u0111enom temperaturnom opsegu ima termistor K17.<\/span> <\/em><\/p>\n<\/a>Prilikom mjerenja temperature stakleni vrh sa termistorom mora se termi\u010dki spregnuti sa medijem kojem mjerimo temperaturu. Kod teku\u0107ina to nije problem, jednostavno se vrh sonde uroni u teku\u0107inu. No kod \u010dvrstih povr\u0161ina je potrebno koristiti posebne paste, ulja i sli\u010dne komponente za termi\u010dku spregu i dobar prijenos topline na senzor.<\/em> <\/span><\/p>\n<\/a>NTC termistora K17 10 k\u2126 10% (Siemens) u staklenom ku\u0107i\u0161tu, ugra\u0111en u temperaturnu sondu Iskra \u00d8AT0201.<\/span><\/em><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a>Karakteristika promjene otpora u ovisnosti o promjeni temperature NTC termistora K17. Kako temperatura raste od -55 do +250\u00b0C tako NTC otpornik smanjuje svoj otpor u sve manjem odnosu. Tako su promjene otpora kao i linearnost promjena najve\u0107e na niskim temperaturama (cca -55 do -20\u00b0C). \u00a0\u00a0\u00a0<\/span><\/em><\/p>\n<\/a>Ovdje smo izdvojili dio karakteristike NTC termistora K17 u podru\u010dju rada Termomera 1 (0-100\u00b0C i 80-200\u00b0C). Jasno se uo\u010davaju dva relativno linearna dijela izme\u0111u kojih je izra\u017eeni kra\u0107i nelinearni dio (cca 60 do 120\u00b0C). Prekid mjernog opsega napravljen je upravo na tom dijelu kako bi se maksimalno iskoristili linearni dijelovi i time se dobile \u0161to linearnije skale na instrumentu.<\/em> <\/span><\/p>\n<\/a>Nelinearna otporno-temperaturna karakteristika NTC termistora K17 jasno se odra\u017eava i na nelinearnost skala instrumenta (po\u010detni dio gornje skale i zavr\u0161ni dio donje skale). Me\u0111utim, ovdje treba uva\u017eiti \u010dinjenicu da ni sama analogna skala ommetra (kod linearne promjene otpora) zapravo nije linearna. Ovdje je trebalo dobro prora\u010dunati mjerne krugove uva\u017eavaju\u0107i obje nelinearnosti kako bi se u kona\u010dnici dobile \u0161to je mogu\u0107e vi\u0161e linearne skale.<\/em> <\/span><\/p>\n\n