![\"\"](\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2023\/03\/gamatic_7600_06.jpg\")
<\/a><\/p>\n <\/p>\n Tvrtka Interelectric GmbH bavila se prodajom potro\u0161a\u010dke elektronike podrijetlom iz Italije i Koreje. Osim TV igra\u0107ih konzola iz Koreje poznata je po uvozu lijepo dizajniranih radio prijemnika (radio budilica, kasetofona) iz Italije pod trgova\u010dkim nazivom Intel. Ova uvozno distributerska tvrtka vjerojatno je poslovala samo u 1970-tim godinama te vjerojatno nema poveznicu sa dana\u0161njom njema\u010dkom tvrtkom istog naziva Interelectric, a posebno ne sa ameri\u010dkim proizvo\u0111a\u010dem ra\u010dunalnih \u010dipova Intel (Integrated Electronics Corporation).<\/p>\n Originalnu konzolu Gamatic 7600 proizvela je japanska tvrtka Olympus 1976. godine, koja je do tada bila poznata kao proizvo\u0111a\u010d digitalnih ru\u010dnih satova. Kao i sve rane TV video Pong igre bazirane na integriranom krugu AY-3-8500 tako se i ova Gamatic 7600 kopirala od strane raznih dalekoisto\u010dnih poduze\u0107a i distribuirala u vi\u0161e zemalja svijeta pod razli\u010ditim nazivima poput Grandstand TV Game Model 2000, Univox 41N ili Otron TV Sports.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Konzola Gamatic 7600 podr\u017eava samo \u010detiri osnovne Pong igre sadr\u017eane u \u010dipu AY-3-8500 i daje crno bijelu TV sliku. Do sada smo ve\u0107 opisali pet sli\u010dnih TV igra\u0107ih konzola sa istim \u010dipom, no shema Gamatica 7600 se opet malo razlikuje od svih ostalih. Razlika se o\u010dituje u na\u010dinu na koji se \u010detiri zasebna izlazna video signala (lijevi igra\u010d, desni igra\u010d, loptica, polje i rezultat) spajaju sa sinkronizacijskim impulsima u jedinstveni kompozitni TV video signal. Obi\u010dno se za spajanje (mije\u0161anje) tih signala koriste otpornici ili diode, no ovdje je upotrijebljeni integrirani krug CD4071 koji sadr\u017ei \u010detiri OR logi\u010dka vrata sa dva ulaza. Osnovna uloga ovih elemenata je da se me\u0111usobno odvoje video linije kako bi se sprije\u010dilo njihovo mije\u0161anje unutar samog \u010dipa.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n U originalnoj shemi se koristi CD4072 koji sadr\u017ei dva OR vrata sa \u010detiri ulaza, no isto se mo\u017ee posti\u0107i i sa \u010detiri OR logi\u010dka vrata sa dva ulaza.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Jedan tranzistor (Q2) radi u krugu oscilatora takta 2 MHz, jedan je u krugu zvu\u010dni\u010dkog poja\u010dala (Q4) kako je i prikazano na shemi. No ovdje uo\u010davamo dva dodatna tranzistora. Jedan je stabilizator napona napajanja (Q1), s drugi (Q3) je izlazno poja\u010dalo za kompozitni video signal koji se \u0161alje na RF modulator. Ve\u0107ina ovakvih konzola napaja se naponom od 9 V (preko baterija ili mre\u017enog ispravlja\u010da), no taj napon se onda regulira na cca 6,2 V. To je dovoljno za rad integriranih krugova, a ostavljen je prostor za pad napona kako se tro\u0161e baterije. Ovo je posebno va\u017eno za oscilator takta 2 MHz koji mora u svim uvjetima imati stabilan napon za stabilan rad.<\/p>\n <\/p>\n VHF TV modulator je izveden kao zaseban modul u metalnom oklopu \u0161to je rijetkost kod ovakvih jeftinih konzola.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n U razdoblju od 1976. do 1981. godine proizvedeno vjerojatno na stotine razli\u010ditih modela konzola koje su sve bazirale na integriranom krugu AY-3-8500. No sli\u010dno kao i druge potro\u0161a\u010dke elektronike (npr. radio prijemnika) razlike se svejedno nisu o\u010ditovale samo u dizajnu ku\u0107i\u0161ta ve\u0107 donekle i u dizajnu elektroni\u010dke sheme. Mi smo ovdje imali priliku razgledati \u0161est konzola sa \u010dipom AY-3-8500 i svaka ima ne\u0161to druga\u010dije izveden oscilator takta, poja\u010dala i sklop za kodiranje boja. Nabavimo li jednom opet neku konzolu sa AY-3-8500 vjerojatno \u0107emo i tamo na\u0107i neku posebnost glede elektroni\u010dke sheme. Stoga prou\u010davanje elektronike nikad ne dosadi i uvijek nas mo\u017ee iznenaditi neka posve specifi\u010dna izvedba nekog posve uobi\u010dajenog sklopa \ud83d\ude42<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Ameri\u010dka tvrtka General Instrument (GI) je do 1978. godine razvila deset ina\u010dica igra\u0107ih \u010dipova koji su se me\u0111usobno razlikovali po broju i vrsti igrica, te video izlazu (color ili crno bijeli, kompozitni ili RF). Integrirani krug AY-3-8500 je bio prvi u seriji takvih \u010dipova plasiran 1976. godine, a sadr\u017ei ukupno \u0161est zasebnih igrica (\u010detiri sa lopticom i dvije igre ga\u0111anja).<\/p>\n \u010cip AY-3-8500 na izlazu daje crno bijeli kompozitni video signal koji se naj\u010de\u0161\u0107e modulirao jednostavnim VHF TV modulatorom (3. ili 4. kanal) kako bi se mogao spojiti sa postoje\u0107im televizorima preko antenskog ulaza. Televizori tada uglavnom jo\u0161 nisu bili opremljeni konektorima za izravni kompozitni video ulaz, a mnogi nisu imali ni UHF prijemni opseg tako da je rje\u0161enje sa VHF TV modulatorom bilo naj\u0161ire primjenjivo.<\/p>\n Za prikaz slike u boji u kombinaciji sa AY-3-8500 mogao se koristiti dodatni specijalizirani integrirani krug AY-3-8515 ili pak se koristio jednostavni PAL koder baziran na kristalnom ocilatoru nosioca boje na 4,43 MHz (burst) u kombinaciji sa CMOS logi\u010dkim integriranim krugovima za zakretanje faze video signala kojom se definira pojedina boja. To “bojanje” dijelova prikaza je bilo lako izvedivo jer AY-3-8500 ima \u010detiri zasebne izlazne video linije (lijevi igra\u010d, desni igra\u010d, loptica, polje i rezultat) te se svaka zasebno mogla prvo fazno kodirati u neku boju, a zatim spojiti sa ostalim signalima u zajedni\u010dki kompozitni video izlaz. Obi\u010dno bi se bojale tri ili sve \u010detiri izlazne linije.<\/p>\n Zvukovi TV igre generiraju se na pinu 3 \u010dipa AY-3-8500, a radi se o tonskim pulsevima u trajanju od 32 ms i na tri mogu\u0107e frekvencije: 967Hz za zvuk udarca loptice, 488Hz za zvuk odbijanja loptice i 1950Hz za zvuk osvojenog poena u igri.<\/p>\n AY-3-8500 radi na naponu 6-12V (preporu\u010deno na 9V), na taktu od 2 MHz (2,012160 MHz \u00b11%) i tra\u017ei minimalan broj vanjskih elemenata u sklopu. Oscilatori takta na 2 MHz su u po\u010detku bili tranzistorski, no kasnije su se po\u010deli ugra\u0111ivati i danas uobi\u010dajeni kristalni oscilatori.<\/p>\n TV igra\u0107e konzole bazirane za integriranom krugu AY-3-8500 bile su vrlo popularne krajem 1970-tih i po\u010detkom 1980-tih godina te ih je proizvodilo (i kopiralo) na desetke proizvo\u0111a\u010da koji su ih distribuirali \u0161irom svijeta preko raznih dobavlja\u010da i uvoznika potro\u0161a\u010dke elektronike. Proizvedeno je puno razli\u010ditih ina\u010dica i dizajna TV igri sa ovim \u010dipom, a obzirom da je integrirani krug AY-3-8500 tako\u0111er bilo mogu\u0107e nabaviti i zasebno popularna je bila i samogradnja takvih TV igra\u0107ih konzola. Danas jo\u0161 uvijek postoje fanovi i kolekcionari ove nekad vrlo popularne elektroni\u010dke igre.<\/p>\n Najjednostavnije i najjeftinije konzole podr\u017eavale su samo \u010detiri osnovne igre preko crno-bijele slike bez zvuka. Opremljeniji kompleti pak su podr\u017eavali svih \u0161est igri te su osim dva potenciometarska kontrolera za vertikalni pomak sadr\u017eavali i svjetlosni pi\u0161tolj ili pu\u0161ku za dvije igre ga\u0111anja. Tako\u0111er, slika je mogla biti kolorizirana.<\/p>\n Nasljednik integriranog kruga AY-3-8500 je AY-3-8550 sa kojim je bilo omogu\u0107eno kretanje igra\u010da i u horizontalnom smjeru, a na konzole sa ovim \u010dipom dodan je i izravni kompozitni video izlaz. Ova dva integrirana kruga su bila me\u0111usobno kompatibilna po rasporedu pinova jer su za dodatne funkcije na AY-3-8550 iskori\u0161teni su prazni pinovi na AY-3-8500.<\/p>\n <\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n
\n<\/a>TV igra\u0107e konzole bazirane na integriranom krugu AY-3-8500: TV-Play AY-3-8500<\/a>, Color Video Game R10 9012<\/a>, Universum TV Multispiel 2006<\/a>, Universum Color Multispiel 4106<\/a>, Philips Tele-Spiel ES 2207 Travem\u00fcnde<\/a>, Gamatic 7600<\/a>.<\/p>\n
\n