![\"\"](\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2023\/03\/grass_siu478a_05.jpg\")
<\/a><\/p>\n <\/p>\n Tvrtku Grass Instruments osnovao je 1935. godine Albert Grass, a specijalizirala se za proizvodnju medicinskih instrumenata za EEG, epilepsiju i pra\u0107enje spavanja te za poligrafsku opremu (sistemi grafi\u010dkog bilje\u017eenja promjena na ljudskom tijelu). Tijekom 1994. tvrtku je kupio Astro-Med i danas posluje kao podru\u017enica te tvrtke pod nazivom Grass Technologies. I dalje proizvodi medicinske, kirur\u0161ke, oftalmolo\u0161ke i veterinarske instrumente i aparate.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Medicinska mjerenja na \u017eiv\u010danim sustavima uklju\u010duju metodu u kojoj se jedan kraj \u017eivca stimulira blagim elektri\u010dnim impulsima, a istovremeno se na drugom kraju \u017eivca mjerni odziv na takav podra\u017eaj. U tu svrhu je na \u017eivac potrebno postaviti parove elektroda, jedne preko kojih se dovode stimuliraju\u0107i naponski impulsi i druge preko kojih se mjeri reakcija na takav podra\u017eaj. To se stru\u010dno zove mjerenje evociranih potencijala.<\/p>\n Kod mjerenja evociranih potencijala mo\u017ee se pojaviti jedan problem, a to je da se sa ure\u0111aja koji generira pobudne, stimuliraju\u0107e ili evocirane naponske impulse, dio tih signala prenese i na prijemni (mjerni, registracijski) ure\u0111aj. Ovaj ne\u017eeljeni prijenos je mogu\u0107 preko zajedni\u010dke mase generatora i prijemnika, te preko elektri\u010dnog otpora samog \u017eivca. Time \u0107e elektri\u010dni signal koji proizvodi \u017eivac biti pomije\u0161an sa ispitnim signalom sa generatora, te \u0107e slika \u017eiv\u010danog odziva biti izobli\u010dena, odnosno biti \u0107e zaga\u0111ena tzv. stimulus artefaktima.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Slike prikazuju kako izoliranje zajedni\u010dke mase izme\u0111u generatora signala i mjernog ure\u0111aja rje\u0161ava problem stimulus artefakta. Na \u017eivac je kod mjerenja spojeno pet elektroda. Preko elektroda 1 i 2 se dovodi stimuliraju\u0107i impuls, elektroda 3 je vezana na masu (odvo\u0111enje smetaju\u0107ih signala izme\u0111u stimulatora i detektora), a elektrode 4 i 5 idu na pretpoja\u010dalo (detektor) i ure\u0111aj za prikaz signala bioelektri\u010dnog odgovora na stimuliraju\u0107i signal. Na slici lijevo, ve\u0107i dio stimuliraju\u0107eg signala zatvara krug preko elektroda 1 i 2 jer jer su tu elektrode koje generiraju signal najbli\u017ee i elektri\u010dni otpor je najmanji. Me\u0111utim, s obzirom da je stimulator vezan na zajedni\u010dku masu kao i detektor, izme\u0111u generatorskih elektroda 1 i 2 te detektorskih elektroda 3-5 tako\u0111er preko samog \u017eivca postoje neki (ve\u0107i) otpori preko kojih \u0107e se onda granati i (manji) dio struje generatora. Tako \u0107e manji dio struje generatora prolaziti i izme\u0111u elektroda 4 i 5 detektorskog poja\u010dala i ta struja \u0107e se pribrojiti struji koju stvara \u017eivac. Kao posljedica toga, na monitoru \u0107e se vidjeti pomije\u0161ane amplitude signala koje je stvorio \u017eivac sa onima koje nije stvorio \u017eivac nego potje\u010du iz samog generatora. Iako je elektroda za uzemljenje 3 dodana kako bi se pomogle odvesti ne\u017eeljene struje izme\u0111u generatora i detektora na masu to nije u potpunosti efikasno rje\u0161enje. Stoga se generator pomo\u0107u SIU izolatora galvanski potpuno izolira od detektora, odnosno od ostatka instrumentacije. \u010cak i ovo galvansko odvajanje ne\u0107e u potpunosti sprije\u010diti pojavu ne\u017eeljenih artefakta u signalu, no isti \u0107e se svesti na najmanju mogu\u0107u mjeru.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Galvansko odvajanje se mo\u017ee posti\u0107i transformatorima za odvajanje, opto-izolatorima ali i jednom posve specifi\u010dnom metodom, RF odvajanjem. Na\u0161 stimulus izolator koristi upravo tu metodu galvanske izolacije preko elektromagnetske RF sprege. Princip takve sprege je isti kao i princip radio prijenosa. Ulaznim signalom se modulira visoka nose\u0107a frekvencija RF oscilatora (predajnika), modulirani radio val se oda\u0161ilje preko antene (zavojnice) oda\u0161ilja\u010da te prima preko antene (zavojnice) prijemnika gdje se zatim demodulira i filtrira u originalni valni oblik. Prijemnik je konstruiran tako da nema zajedni\u010dku masu sa predajnikom \u010dime se posti\u017ee galvansko odvajanje, odnosno uvelike se smanjuje mogu\u0107nost zatvaranja nekog parazitskog strujnog kruga izme\u0111u predajnika i prijemnika.<\/p>\n Elektromagnetska RF sprega se \u010dini kao dosta slo\u017een na\u010din galvanske izolacije naspram upotrebe transformatora ili opto-izolatora. Me\u0111utim, transformator nije pogodan prijenos pravokutnih impulsa ve\u0107e \u0161irine (\u0161irih od cca 1 ms) jer ne mo\u017ee transformirati istosmjerni napon. Tako\u0111er, izlazni impuls \u0107e imati odre\u0111ena izobli\u010denja naspram pravokutnom ulaznom koja nastaju zbog histereze i samoindukcije. Opto-izolatori pak moraju imati napajanje i na prijemnoj strani (foto-dioda ili foto-tranzistor) \u0161to opet stvara problem odvajanja zajedni\u010dke mase. Opto-izolator je dobar za odvajanje kruga visokog napona (opasnog po \u017eivot) od kruga niskog napona, no ako se koristi za galvansko odvajanje dva strujna kruga onda se obi\u010dno za napajanje prijemnog kruga (opto-par i poja\u010dalo) koriste interne baterije kako bi se kreirao strujni krug potpuno odvojen od ostalih ure\u0111aja sa zajedni\u010dkom (mre\u017enom) masom.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Za na\u0161 Stimulus isolation unit SIU 478 A nismo prona\u0161li nikakve podatke, pa \u0107emo izvesti elektroni\u010dku shemu da vidimo \u0161to mo\u017eemo iz nje saznati.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Pentoda EL86 je u triodnom spoju (anoda spojena sa g2) i radi kao Hartleyev oscilator VF nose\u0107e frekvencije. Modulacija oscilatora je posve sigurno anodna (promjenom napona na anodi) jer na priklju\u010dnicu osim izvoda za grijanje vodi jo\u0161 jedino izvod za anodu. Prona\u0161li smo podatke da generatori stimuliraju\u0107ih impulsa tvrtke Grass Instruments iz tog razdoblja kompatibilni sa na\u0161im STU 478A mogu generirati pravokutne impulse amplitude 0,15 – 150 V. Vrlo vjerojatno takav ure\u0111aj proizvodi dovoljno veliki izlazni napon kojim se napaja anoda (max 150 V), a u svrhu modulacije se taj napon onda smanjuje u ritmu pravokutnog signala za neku odre\u0111enu amplitudu.<\/p>\n Zavojnice u krugu Hartleyevog oscilatora (L1i L2) slu\u017ee ujedno kao antene za prijenos elektromagnetske energije na zavojnicu (antenu) prijemnika (L3). Zavojnica prijemnika je na valjkastom kerami\u010dkom tijelu motana izme\u0111u zavojnica oscilatora kako bi prijenos energije bio \u0161to ve\u0107i. Naravno, ovdje treba paziti na smjer motanja (spajanja) zavojnica jer su struje u dvije zavojnice Hartleyevog oscilatora me\u0111usobno protufazne.<\/p>\n Amplitudno modulirani VF signal iz zavojnice L3 prvo se vodi na diodni demodulator, a nakon toga na slo\u017een rezonantni filtar kako bi se uklonile sve komponente smetaju\u0107e (nose\u0107e) visoke frekvencije iz demoduliranog signala. \u010cisti pravokutni signali dalje se izravno ili preko kondenzatora vode na komutatorsku sklopku za odabir polariteta na izlaznim priklju\u010dnicama i na atenuator za namje\u0161tanje \u017eeljene amplitude izlaznog signala.<\/p>\n Kada se pravokutni signal vodi izravno bez spre\u017enog kondenzatora, na izlazu se dobivaju \u010disti pravokutni impulsi sa polaritetom odabranim preko komutatorske sklopke. Takvi signali se u medicinskom \u017eargonu zovu monofazni pravokutni signali. Ako pak se uklju\u010di sprega preko kondenzatora, pozitivni pravokutni signal se djelomi\u010dno izobli\u010dava (postaje o\u0161triji) i dobiva negativnu komponentu. Takav signal se u medicinskom \u017eargonu naziva bifazni impuls. Ovakvi impulsi se koriste tijekom dugotrajnijih testiranja gdje postoji opasnost od istosmjerne elektrolize i pojave balon\u010di\u0107a plina na testiranom tkivu.<\/p>\n Izlazni frekvencijski kompenzirani atenuator ozna\u010den kao MULTIPLIER slu\u017ei naravno za korekciju izlazne amplitude impulsa u ovisnosti o amplitudi ulaznog impulsa iz generatora stimulusa. Da bi se \u0161to je mogu\u0107e vi\u0161e smanjila mogu\u0107nost pojave stimulus artefakta na generatoru se obi\u010dno odabire najmanja ja\u010dina izlaznog impulsa sa kojoj se mo\u017ee napraviti dobro mjerenje.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n<\/a><\/p>\n
\n<\/a><\/p>\n
\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a>Oscilator sa elektronskom cijevi EL86 \u010dini ulazni uzemljeni dio RF izolatora.<\/em><\/span><\/p>\n