![\"\"](\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2023\/05\/body_fat_analyzer_02.jpg\")
<\/a><\/p>\n <\/p>\n Analiza sastava ljudskog tijela mjerenjem elektri\u010dne impedancije istog temelji se na ideji da \u0107e manju impedanciju, odnosno ve\u0107u vodljivost imati tijelo koje sadr\u017ei vi\u0161e vode. Tako se izmjerena impedancija prvo koristi zaprocjenu ukupne vode u tijelu. Nadalje, s obzirom da je ve\u0107ina vode pohranjena u mi\u0161i\u0107ima, onda se na temelju vode procjenjuje mi\u0161i\u0107na masa, a postotak masno\u0107e pak onda otpada na razliku u preostaloj te\u017eini osobe.<\/p>\n Sve ovo bi funkcioniralo kad bi impedancija ljudskog tijela ovisila samo o unutra\u0161njem sastavu tkiva i kad bi svi ljudi imali iste omjere razli\u010ditih vrsta tkiva u organizmu. Me\u0111utim, ti omjeri se razlikuju i na razini razli\u010ditih populacija ljudi i na razini samih pojedinaca. Stoga su se uvele empirijske jednad\u017ebe za predvi\u0111anje prosje\u010dnih sastava tijela koje su uklju\u010divale spol, dob, etni\u010dku pripadnost, tjelesnu te\u017einu i indeks impedancije, no i tejednad\u017ebe su bile korisne samo u predvi\u0111anju sastava tijela prosje\u010dne populacije i nisu bile to\u010dne za ljude koji iz bilo kojeg razloga odstupaju od prosjeka.<\/p>\n Osim toga, na rezultate mjerenja bitno utje\u010de i \u010dinjenica da impedancija tijela jednog pojedinca nije uvijek ista na dnevnoj bazi i ovisi o op\u0107em trenutnom stanju tijela poput umora, vremena proteklog od unosa hrane, op\u0107i tjelesnog i zdravstvenog stanja (dehidracija, znojenje), doba dana, stresa i sli\u010dno. Dodatni problem je osigurati elektri\u010dki stalan prijelazni otpor izme\u0111u mjernih elektroda i ko\u017ee te osigurati rasprostiranje struje kroz \u010ditavi volumen tijela. Mo\u017eemo se uvjetno slo\u017eiti sa \u010dinjenicom da voda u ljudskom tijelu ima najmanji specifi\u010dni otpor i da \u0107e se ve\u0107ina mjerne struje granati tim putem. No pitanje je kako mo\u017eemo kontrolirati prijelazni otpor i natjerati struju da se ve\u0107im dijelom \u0161iri ravnomjerno kroz svu koli\u010dinu vode sadr\u017eanu u raznim organima, unutar i izvan stanica.<\/p>\n Iz svega je jasno da BIA predstavlja jo\u0161 jednu ideju koja dobro zvu\u010di (brza, jeftina i bezbolna metoda analize sastava ljudskog tijela) te ima neku tehni\u010dku podlogu, no i sa elektroni\u010dke i sa biolo\u0161ke strane gledano ovdje postoji niz varijabilnih \u010dimbenika koji mogu dovesti do bitno pogre\u0161nih rezultata, odnosno pogre\u0161nih izra\u010duna mjerenja. Jedno mjerenje ovdje nema nikakav zna\u010daj i potrebno je vr\u0161iti uzastopna dnevna mjerenja kroz du\u017ee razdoblje pod jednakim uvjetima glede stanja osobe. Bolji ure\u0111aji imaju \u010detiri ili vi\u0161e profesionalnih kontaktnih elektroda da se eliminiraju razli\u010diti prijelazni otpori i da se bolje rasporedi struja kroz tijelo.<\/p>\n Komercijalno dostupnu mjera\u010di postotka masti u tijelu i drugih sastavina ljudskog tijela na osnovu BIA analize pojavili su se sredinom 1980-tih godina i do danas su se ra\u0161irili u svim oblicima, od ve\u0107ih ili manjih samostalnih ure\u0111aja do onih koji su integrirani u sprave za vje\u017ebanje, pametne ru\u010dne satove\u00a0 i sli\u010dno. Po\u010detkom 1990-tih godina po\u010delo se koristiti vi\u0161e frekvencija za pove\u0107anje to\u010dnosti mjerenja BIA metodom, a \u010dime bi se tako\u0111er trebala razlikovati koli\u010dina vode unutar i izvan stanica. Impedancija ljudskog tijela se elektri\u010dki mo\u017ee prikazati kao serijski spoj otpornika i kondenzatora, pa se mo\u017ee mjeriti i nastali fazni pomak (fazni kut),a koji se opet (navodno) ve\u017ee uz neka tjelesna obilje\u017eja poput starosne dobi i spola.<\/p>\n Op\u0107enito gledano, jeftini mjera\u010di sastava ljudskog tijela poput ovog na\u0161eg\u00a0 Body Fat Analyzera posve su nepouzdani i mogu imati velika odstupanja, a rezultat se zapravo najve\u0107im dijelom ne temelji na mjerenju impedancije tijela nego na izra\u010dunu prema prosje\u010dnim podacima koji vrijede za osobe odre\u0111ene visine, te\u017eine, starosne dobi i spola. \u010cak i u uputama za ovaj ure\u0111aj stoji nazna\u010deno: \u201ethis product is for reference of human health management only\u201c \u0161to zna\u010di da dobiveni rezultat mo\u017ee samo okvirno poslu\u017eiti kao smjernica za uvid u op\u0107e zdravstveno stanje (pretilost), \u0161to je u biti vi\u0161e izra\u010dun indeksa tjelesne mase prikazanog kao postotak masnog tkiva, nego nekakvo individualno mjerenje stvarnog sastava tijela pojedinca.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n U cilju testiranja izvr\u0161ili smo \u010diste omske i kapacitivne testove u \u0161irokom rasponu impedancija te potvrdili kako impedancija na elektrodama nema gotovo nikakav utjecaj na dobiveni rezultat i isti gotovo isklju\u010divo ovisi o prethodno unesenim vrijednostima. Impedancija na elektrodama slu\u017ei samo za detekciju da li je netko pritisnuo pal\u010deve na iste, te u tu svrhu omski otpor mora biti manji od 1,4 M\u2126, a priklju\u010deni kapacitet ve\u0107i od 500 pF kako bi ure\u0111aj prepoznao da je ne\u0161to spojeno na elektrode. Bilo koji kapacitet ve\u0107i od 500 pF priklju\u010den na elektrode nema utjecaj na rezultat i on je uvijek isti. \u0160to se ti\u010de \u010distog omskog otpora, promjena otpora u rasponu 0 -1,4 M\u2126 rezultira promjenom rezultata mjerenja za svega 0,4 % i te promjene nastaju tek na otporima ve\u0107im od 500k\u2126 \u0161to je svakako prevelika impedancija i za najvi\u0161e dehidrirano ljudsko tijelo. Ova male razlike su vjerojatno posljedica neke elektri\u010dne nesavr\u0161enosti ure\u0111aja. Sa istim postavkama mjerili smo impedanciju na pet razli\u010ditih osoba glede te\u017eine, visine, spola i godina starosti i sva mjerenja su dala potpuno isti rezultat.<\/p>\n Mo\u017eemo zaklju\u010diti da na\u0161 Body Fat Analyzer uop\u0107e ne mjeri impedanciju i rezultat ispisuje samo na osnovu izra\u010duna prema unesenim podacima. Ovo i ne \u010dudi jer dvije male okrugle elektrode ne mogu osigurati niti stalan prijelazni otpor niti ravnomjerno \u0161irenje mjerne struje preko tijela. Korisnik bi dobivao uvijek znatno druga\u010dije rezultate ovisno kako jako pritisne elektrode, koliko su mu vla\u017eni (masni) pal\u010devi i op\u0107enito kakvo mu je stanje tijela i ko\u017ee. Za komercijalni ure\u0111aj svakako puno manje zbunjuje kad se uvijek dobije isti rezultat, a korisnik ima osje\u0107aj da ure\u0111aj stvarno ne\u0161to mjeri na osnovu toga \u0161to \u0107e pokazati gre\u0161ku ako ni\u0161ta nije spojeno preko elektroda. U ku\u0107anstvu obi\u010dno nitko nema iste fizi\u010dke podatke (te\u017eina, visina, dob, spol) pa ne\u0107e dobiti ni iste podatke o postotku masti \u0161to je dodatni dokaz da ure\u0111aj \u201eradi\u201c. Sje\u0107am se jedne rasprave gdje zagovornici ovakvih ure\u0111aja imaju jednostavno obja\u0161njenje na \u010dinjenicu da na istim postavkama ure\u0111aj uvijek daje iste rezultate bez obzira tko dr\u017ei elektrode i koja je impedancija izme\u0111u njih. Odgovor glasi: \u201eAko ti vara\u0161 ure\u0111aj, onda i ure\u0111aj vara tebe!\u201c \ud83d\ude42<\/p>\n Ina\u010de, \u201emjerni\u201c signal na elektrodama su impulsi frekvencije cca5 Hz, amplitude 500mV i \u0161irine 12ms, a pojavljuju se i neki naponski pikovi u suprotnom smjeru, mogu\u0107e zbog veznog kondenzatora. \u010cim impuls prepozna impedanciju, dalje generiranje impulsa prestaje i prikazuje se rezultat. Ukoliko se u vremenu 15 sekundi (cca 75 impulsa) ne prepozna impedancija prikazuje se pogre\u0161ka mjerenja. O\u010dito ure\u0111aj reagira na pad napona generiranog impulsa ili na odre\u0111enu razinu struje kroz zatvoreni strujni krug.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n \u010citav ure\u0111aj se bazira na jednom mikrokontroleru u COB izvedbi. Osim kristala za takt mikrokontrolera ugra\u0111en je i jedan tranzistor kao poja\u010dalo signala za piezo-zvu\u010dnik koji se koristi za alarm budilice. Iz ovoga se zapravo ne mo\u017ee ni\u0161ta saznati o shemi rada ovog ure\u0111aja jer ista sadr\u017eana u samom programu mikrokontrolera, no jasno je da je ovdje rije\u010d o namjenskom kalkulatoru sa ugra\u0111enom funkcijom sata i budilice.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n
\n<\/a>U ure\u0111aj je prvo potrebno unesti podatke o osobnoj te\u017eini, visini, godinama starosti i spolu. Nakon toga slijedi “mjerenje” i nakon 5 sekundi dobivate rezultat sa postotkom masti u va\u0161em tijelu. U slu\u010daju da niste stavili pal\u010deve na elektrode ure\u0111aj \u0107e javiti gre\u0161ku mjerenja.\u00a0<\/em> <\/span><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a>Pravokutni signali pokazuju izraziti \u0161um tijekom trajanja signala, a vide se i neki negativni naponski pikovi i neki pikovi izme\u0111u mjernih signala. Mogu\u0107e je da neke \u0161umove stvara sam ure\u0111aj, a s obzirom da mjerimo relativno slabe plivaju\u0107e signale bez zajedni\u010dke mase sa osciloskopom mogu\u0107e da su ovdje intermodulirani i mre\u017eni \u0161umovi 50 Hz.\u00a0<\/span> <\/em><\/p>\n
\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n