Broja\u010da ioniziraju\u0107eg beta i gama zra\u010denja Belvar RKSB-104<\/a>. Originalne impulse je dakle potrebno na neki na\u010din produ\u017eiti. Tako\u0111er, u krugu broja\u010da sa \u010dipovima MC145553\/MN4511 nemamo izravno signal koji bi za svaki pomak broja\u010da davao jednaki impuls pogodan za okidanje zujalice. Stoga je ovdje bilo potrebno prvo kombinacijom dva signala dobiti uniformne promjene logi\u010dkih stanja za svaki impuls (flip flop), a zatim te promjene pretvoriti u pozitivne impulse dovoljne duljine trajanja za pokretanje piezo-zujalice (monostabili).<\/p>\n <\/p>\n
\n <\/p>\n
Ovaj ure\u0111aj sam pokupio na nekom buvljaku, najvi\u0161e iz razloga jer nisam imao ideju \u010demu bi mogao slu\u017eiti. Tako\u0111er, ure\u0111aj vizualno vi\u0161e ostavlja dojam neke dobre samogradnje nego tvorni\u010dki proizvedenog ure\u0111aja.<\/p>\n
Nakon upita na forumu “elektronik.si” brzo sam dobio odgovor o \u010demu je rije\u010d. Iako sam i sam bio blizu u opisu i prepostavci glede upotrebe ovog ure\u0111aja, da nisam slu\u010dajno nabasao na njega i da nisam bio toliko znati\u017eeljan vjerojatno nikad ne bih ni saznao da postoje ovakvi “broja\u010di laboratorijski uzgojenih kolonija”.<\/p>\n
“Nakon svega i dalje nemam ideju \u010demu mogao slu\u017eiti ovaj broja\u010d. \u0160teta \u0161to je do\u0161ao sa potrganom pipalicom jer bi se na osnovu njene izvedbe lak\u0161e moglo doku\u010diti \u010demu je slu\u017eila. Vjerojatno su se ovim ure\u0111ajem brojile neke to\u010dke na kakvom prozirnom materijalu, broj to\u010daka po centimetru kvadratnom ili ne\u0161to sli\u010dno.<\/em><\/p>\nUkoliko je vrh pipalice bio u obliku olovke, flomastera ili ne\u010deg sli\u010dnog, onda bi se takvim ure\u0111ajem mogao jednostavno izbrojiti broj nekih gustih to\u010daka na maloj povr\u0161ini. Svaki pritisak na to\u010dku ostavlja trag da je ista izbrojana, a digitalni broja\u010d se ne\u0107e zabuniti u brojanju kao \u0161to bi se to lako moglo dogoditi da brojeve moramo koncentrirano pamtiti.<\/em><\/p>\nZvu\u010dna indikacija pri tome poma\u017ee potvrditi da smo ostvarili dovoljno dobar pritisak za indikaciju (ne mora se stalno prebacivati pogled sa uzorka na displej), a tako\u0111er i dobivamo indikaciju mogu\u0107eg ne\u017eeljenog vi\u0161estrukog pritiska (podrhtavanja). To bi i opravdalo ugradnju zvu\u010dne indikacije \u010diji sklop sadr\u017ei elementa kao i sam broja\u010d.”<\/em><\/p>\nSvi smo svjesni \u010dinjenice kako se elektronika razvila i implementirala u gotovo sve sfere ljudskog postojanja i djelovanja. Tako su i za biologiju, kemiju i medicinu razvijeni najrazli\u010ditiji elektroni\u010dki ure\u0111aji i pomagala. Za mnoge od njih zna samo uski krug ljudi koji razvija i koristiti takvu opremu. Meni kako svestrano orijentiranom elektroni\u010daru svaki novi i nepoznati elektroni\u010dki ure\u0111aj predstavlja poseban izazov i veseli me njegovo prou\u010davanje.<\/p>\n
Iako je “broja\u010d kolonija” s elektroni\u010dke strane gledano tek kombinacija \u00a0jednog posve obi\u010dnog digitalnog broja\u010da i svjetiljke, ipak smo sada ne\u0161to bogatiji znanjem glede jo\u0161 jedne prakti\u010dne primjene broja\u010da, a \u0161to nas onda tako\u0111er svrstava u uski krug elektroni\u010dara koji su imali sre\u0107u \u010duti za postojanje jednog ovakvog usko specijaliziranog ure\u0111aja \ud83d\ude42<\/p>\n
<\/p>\n
<\/p>\n
<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Danas je nabavljen ure\u0111aj za brojanje bakterijskih kolonija laboratorijski razvijenih u Petrijevoj zdjelici. Radi se o proizvodu slovenske tvrtke LABO dru\u017eba za promet in opremljanje laboratorijev d.o.o. pod oznakom E\u0160KO 7 iz 1980-tih godina. Na prednjoj plo\u010di su tri kontrole: ve\u0107a bijela sklopka pored osigura\u010da je za uklju\u010denje osvjetljenja pravokutne mre\u017ee i uklju\u010denje […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":17882,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[62],"tags":[],"class_list":{"0":"post-17875","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-labnaprave","8":"czr-hentry"},"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2023\/10\/esko7_brojac_06.jpg","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/17875","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=17875"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/17875\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":17892,"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/17875\/revisions\/17892"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/media\/17882"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=17875"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=17875"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=17875"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}
![\"\"](\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2023\/10\/esko7_brojac_06.jpg\")
<\/a><\/p>\n