![\"\"](\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2023\/10\/singer_fm10cs_01.jpg\")
<\/a><\/p>\n<\/p>\n
<\/p>\n <\/p>\n Ameri\u010dke tvrtke Singer, Gertsch i druge nastale su krajem 1950-tih godina kada je zapo\u010dela utrka za osvajanjem svemira, a osnovna djelatnost im je bila razvoj i proizvodnja precizne mjerne, navigacijske i druge elektroni\u010dke opreme za svemirski program. Po\u010detkom 1960-tih godina tvrtka Singer je krenula u smjeru akvizicije konkurentskih tvrtki i postizanja statusa vode\u0107eg proizvo\u0111a\u010da takve opreme. Tako je 1964. godine Singer kupio Gertsch Products kao svoju ve\u0107 \u010detvrtu akviziciju tvrtki za proizvodnju mjerne instrumentacije, a ubrzo i druge tada\u0161nje sli\u010dne tvrtke poput General Precision Equipment (GPE), EMC, Stoddart, te Alfred (Palo Alto). Krajem 1975. godine tvrtka Singer je prodala svoje poslovanje s mjernim instrumentima tvrtki Cutler-Hammer, iz \u010dega je nastala podru\u017enica AilTech. Negdje u isto vrijeme tvrtku Cutler-Hammer je kupila korporacija Eaton koja je onda dalje nastavila upravljati pogonima AilTecha. Eaton je time nastavio distribuirati linije proizvoda od Singera, Gertscha, AILTecha i Cutler-Hammera. Po\u010detkom 1990-tih godina Eaton je zatvorio svoje poslovanje sa mjernom instrumentacijom i dio proizvodnih linija je prodan ameri\u010dkoj tvrtki Tegam Inc. koja je i danas prisutna na tr\u017ei\u0161tu sa dizajniranjem, proizvodnjom i kalibracijom elektroni\u010dkih mjernih ure\u0111aja i opreme.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Setovi za testiranje radio prijemnika i predajnika (Communications Test Set) vrlo su vrijedni instrumenti za svaku radio tehni\u010dku radionicu. Oni objedinjuju RF i NF generatore signala sa preciznim pode\u0161avanjem frekvencije i amplitude, mjera\u010d frekvencije (frekvencijskog ofseta), mjera\u010d RF i VF snage, mjera\u010de modulacije, devijacije, osjetljivosti, izobli\u010denja, praga squelcha, odnosa signal\/\u0161um, frekvencijskog odziva, te sva druga karakteristi\u010dna mjerenja na radio prijemnicima i predajnicima. U tu svrhu su opremljeni su osciloskopom, analizatorom spektra te drugim digitalnim i analognim instrumentima i pokaziva\u010dima. Time su ovo vrlo kompleksni i skupi mjerni instrumenti, no omogu\u0107uju brzo precizno mjerenje i pode\u0161avanje prakti\u010dno svih parametara radio prijemnika i predajnika.<\/p>\n Communications Test Set Singer Gertsch FM10CS je rani primjerak te vrste ure\u0111aja i bazira se na izmjenjivim modulima koji se mogu odabrati prema \u017eeljenim vrstama i na\u010dinima mjerenja. Moderni ure\u0111aji proizvedeni u zadnjih 30-tak godina pak obi\u010dno imaju implementiranu ve\u0107inu funkcija ve\u0107 u osnovnoj ina\u010dici, a sva mjerenja su koliko je to mogu\u0107e automatizirana.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Tri izmjenjiva modula ugra\u0111ena u na\u0161 primjerak ure\u0111aja FM10CS su naprednijeg tipa (kasniji modeli) te omogu\u0107uju prakti\u010dki sva mjerenja koje podr\u017eava ovaj set:<\/p>\n FM predajnik<\/strong><\/p>\n FM prijemnik<\/strong><\/p>\n AM predajnik<\/strong><\/p>\n AM prijemnik<\/strong><\/p>\n SSB predajnik i prijemnik<\/strong><\/p>\n Na\u0161 model FM10CS za razliku od modela FM10C ima ugra\u0111en sweep generator pa se osciloskopski modul mo\u017ee koristiti kao analizator spektra \u0161irine 0,5 do 1 MHz sa rezolucijom prikaza 10-100 Hz. Tako se mo\u017ee koristiti za monitoring radio signala u odre\u0111enom frekvencijskom opsegu, za prikaz harmoni\u010dkih i drugih ne\u017eeljenih frekvencija predajnika, za prikaz moduliranih signala, karakteristika MF, kristalnih filtara i drugo.<\/p>\n Naravno, za pojedina mjerenja je potrebno ili po\u017eeljno koristiti i dodatne instrumente, a kod svih mjerenja je svakako potrebno dobro znati \u0161to zapravo mjerimo i na koji na\u010din to radimo. Ni najbolji (najsuvremeniji) komunikacijski mjerni setovi ne\u0107e sva mjerenja izbaciti posve automatski. Operater mora biti dobro upoznat kako se prijemnik ili predajnik ispravno spaja na mjerni instrument i kako se vr\u0161i pojedino mjerenje, odnosno koja pode\u0161avanja su za isto potrebna. Stoga ovakvi ure\u0111aji obi\u010dno dolaze sa opse\u017enim korisni\u010dkim uputama i servisnom dokumentacijom.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Osnovni fiksni sklop ugra\u0111en u \u00a0Singer FM10CS je analogni frekvencijski sintetizator, odnosno generator NF i RF signala u rasponu 0-1300 MHz. Ovaj precizni generator signala je konstruiran na vrlo specifi\u010dan na\u010din. Na prednjoj plo\u010di vidimo kako se sve frekvencije odabiru preko dekadskih sklopki, a rezolucija od zadnjih 100 Hz (0-100 Hz) je kontinuirana preko potenciometra. Osnovu za dobivanje fiksnih (dekadskih) frekvencija \u010dini jedan precizni temperaturno stabilizirani kristalni oscilator na 10 MHz. Sve ostale frekvencije zatim se dobivaju kombinacijom 40 umno\u017eiva\u010da frekvencije, 7 djelitelja frekvencije i 13 mje\u0161a\u010da frekvencije sa pripadaju\u0107im pojasnim filtrima. Za kontinuirani raspon 0-100 Hz se koristi VCO koji radi u opsegu 5-6 MHz. Ova frekvencija se tako\u0111er dijeli i mije\u0161a sa dekadskim frekvencijama kako bi se dobila kona\u010dna izlazna frekvencija.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Napajanje ure\u0111aja je relativno jednostavno. Za rad su potrebni osnovni naponi od 12 V i 9 V. Na taj na\u010din se ure\u0111aj mo\u017ee napajati preko mre\u017enog ispravlja ili preko nekog vanjskog izvora istosmjernog napona 12 V.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Napajanje se sastoji od mre\u017enog transformatora sa jednim sekundarnim naponom koji se ispravlja diodnim mosnim ispravlja\u010dem. Ispravljeni napon je 17 V i dovodi se na plo\u010dicu sa tri tranzistorska stabilizatora napona za 12 V i 2 x 9 V. Tranzistori 2N3055 (serijski stabilazatori napona) za napone 9 V montirani su na zadnju vanjsku stranu \u0161asije. Na istu plo\u010dicu se dovodi i DC napon napajanja koji onda mo\u017ee biti u opsgu 12-17 V.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n RFM-10D (Radio Frequency Module)<\/strong><\/p>\n RF modul sadr\u017ei kalibrirani atenuator i izlaznu priklju\u010dnicu za signal iz generatora RF signala, te sklopove za mjerenje frekvencije ulaznih signala po principu usporedbe frekvencije ulaznog signala sa frekvencijom generatora RF signala (zero-beat metoda).<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Kao \u0161to vidimo i mjera\u010d frekvencije je relativno slo\u017eeni sklop. Koristi se metoda usporedbe nepoznate ulazne frekvencije sa frekvencijom koju generira signal generator. Kada se frekvencije poklope u slu\u0161alicama se dobije zero-beat, odnosno izostanak audio signala koji se ina\u010de \u010duje kao posljedica razlike spomenute dvije frekvencije. Ovakav na\u010din mjerenja usporedbom frekvencija vi\u0161e je karakteristi\u010dan za rane cijevne ure\u0111aje. Danas su mjera\u010di frekvencije samostalni sklopovi koji se baziraju na digitalnim broja\u010dima. Oni izravno broje periode ulaznog signala u nekom vremenskom okviru (1 sekunda) te daju izravan prikaz rezultata na digitalnom displeju.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n FIM-3 (Frequency Indicating Module)<\/strong><\/p>\n <\/p>\n Ovaj modul nadogra\u0111uje mjera\u010d frekvencije iz RFM-10D modula tako da se lak\u0161e prona\u0111e zero-beat podru\u010dje, odnodno da se lak\u0161e i br\u017ee prona\u0111e frekvencija RF generatora koja odgovara nepoznatoj ulaznoj frekvenciji. Na taj na\u010din se zero-beat indikacija ne mora tra\u017eiti isklju\u010divo preko tona u slu\u0161alicama, nego se mo\u017ee koristiti svjetlosna indikacija i nul-instrument sa vi\u0161e mjernih opsega (raspona razlike izme\u0111u frekvencija), \u010dime je \u0161irina detekcije ve\u0107a od raspona koji se dobije samo pomo\u0107u audio tonova.<\/p>\n Ovakvo mjerenje frekvencije je prvenstveno namijenjeno za precizno uga\u0111anje izlazne frekvencije predajnika i drugih oscilatorskih krugova.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n OMM-1 (Oscilloscope Modulation Monitor)<\/strong><\/p>\n Ovaj modul je kombinacija osciloskopa i analizatora spektra za promatranje RF signala u vremenskoj i frekvencijskoj domeni. Tako se mogu pratiti i mjeriti \u0161irine i dubine modulacija, harmoni\u010dne i druge ne\u017eeljene frekvencije, audio distorzije i drugo.<\/p>\n <\/p>\n Za ovaj konkretni modul nemamo nikakve podatke, no svakako ne\u0107emo i\u0107i u detaljno rastavljanje istog. Jasno da je na strani CRT cijevi u perforiranom oklopu smje\u0161ten sklop DC\/DC pretvara\u010da (invertera) za dobivanje visokog napona potrebnog ta rad osciloskopske cijevi, vjerojatno reda 1000 V. Vertikalna i horizontalna otklonska poja\u010dala vjerojatno su smje\u0161tena na dvije manje plo\u010dice, a na velikoj plo\u010dici su onda svi ostali sklopovi: sweep generator, filtri, poja\u010dala i detektori za procesuiranje ulaznih signala, audio poja\u010dala i sli\u010dno.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Na internetu se mo\u017ee prona\u0107i neka univerzalna servisna dokumentacija za setove Singer FM10C. Iako ista sadr\u017ei 560 stranica, to je dokumentacija primarno usmjerena na pode\u0161avanje i kalibraciju ure\u0111aja te sheme nekih modula nedostaju. Tako\u0111er, nema korisni\u010dkih uputa za samu upotrebu ure\u0111aja pa se potrebno malo poigrati istim kako bi se otkrilo \u010demu slu\u017ei svaka pojedina kontrola ili priklju\u010dnica.<\/p>\n \u0160to se ti\u010de na\u0161eg ure\u0111aja utvrdili smo da generator signala ne radi, a osciloskopski modul je vjerojatno ispravan. Svakako \u0107e biti zabavno tra\u017eiti gre\u0161ku na gomili sklopova od kojih je sastavljen generator signala, no s obzirom da signal ne dobivamo ni na jednoj frekvenciji onda je vjerojatno gre\u0161ka u osnovnom oscilatoru ili u zajedni\u010dkim poja\u010dalima. Sada pak nemamo \u0161to drugo dalje komentirati o ovom ure\u0111aju nego… nastavit \u0107e se \ud83d\ude42<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Prije sklapanja ure\u0111aja odlu\u010dio sam barem provjeriti napone napajanja. Na\u0161ao dam da jedna linija napajanja od 9 V ne radi. Ta linija uklju\u010duje tranzistorski serijski regulator napona sa senzorskim tranzistorom 2N3904, pobudnim tranzistorima 2N3906 i MJE520, te izlaznim tranzistorom 2N3055. Ve\u0107 vizualnim pregledom tog dijela plo\u010dice vidi se da je do\u0161lo do pregrijavanja pobudnog tranzistora MJE520.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Uzrok pregrijavanju pobudnog tranzistora naj\u010de\u0161\u0107e je kvar (proboj) izlaznog tranzistora. Tranzistor 2N3055 prolazi brzi diodni test, no kad se stavi u radne uvijete isti ne funkcionira na ispravan na\u010din. Osim 2N3055 i MJE520, neispravan je i pobudni tranzistor 2N3906.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Tranzistor MJE520 (30V\/3A) nisam imao na zalihama, no prona\u0161ao sam jedan BD439 (60V\/4A) koji \u0107e ovdje bez problema funkcionirati. 2N3906 je tranzistor op\u0107e namjene pa smo ga imali u zalihama. 2N3055 pak je danas ve\u0107 zastario tranzistor i mo\u017eemo ga zamijeniti sa nekim sli\u010dnih karakteristika (60V\/15A), no mi smo u starim zalihama prona\u0161li jedan 2N3055 doma\u0107e proizvodnje (Ei).<\/p>\n Nakon zamjene ova tri tranzistora linija 9 V je proradila. Osciloskopom smo utvrdili da su obje linije od 9 V kao i linija od 12 V dobro filtrirane i stabilizirane te su naponske fluktuacije (ripple) pod optere\u0107enjem minimalne. To zna\u010di da sada jo\u0161 ne trebamo mijenjati elektrolitske kondenzatore.<\/p>\n Nakon popravka napajanja generator signala je proradio, me\u0111utim ne kako bi to trebalo. Signal dose\u017ee maksimalno -37 dBm (3 mV RMS) kada nije prigu\u0161en atenuatorom, dakle kada bi trebao biti razine 0 dBm (223 mV RMS). Tako\u0111er na spektralnoj slici se ovisno o odabranoj frekvenciji uo\u010dava niz harmonika koji su ve\u0107e amplitude od osnovnog signala. Signali se pojavljuju samo u opsegu iznad 500 MHz i promjene se uo\u010davaju samo kod odabira posljednjom sklopkom za korak 100 MHz. TCXO i VCO rade ispravno.<\/p>\n Problem \u0107emo tra\u017eiti slije\u0111enjem signala unatrag, odnosno od izlazne priklju\u010dnice prema unutra\u0161njim sklopovima. RFM-10D modul za sada mo\u017eemo eliminirati kao problem jer je signal nije dobar ni na ulazu u njega.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Ovi posljednji elementi u lancu su uglavnom povezani BNC priklju\u010dnicama pa je lako mjeriti signale, odnosno spajati mjerne to\u010dke na analizator spektra. U protivnom, bilo bi potrebno koristiti kvalitetnu VF sondu za frekvencije do barem 1 GHz \u0161to nije jeftina oprema.<\/p>\n Prvo \u0161to sam ovdje primijetio to je da elementi nisu povezani prema tvorni\u010dkoj blok shemi, odnosno zamijenjeni su ulazi\/izlazi na mje\u0161a\u010de Z1 i Z2. Vjerojatno je netko ve\u0107 poku\u0161avao popravljati ovaj ure\u0111aj, te je kod sklapanja pomije\u0161ao koaksijalne priklju\u010dnice. No, to nije sve. Na blok shemi vidimo da su pogre\u0161no ozna\u010dene priklju\u010dnice mje\u0161a\u010da Z2. Naime, ulazni signali se vode na priklju\u010dnice R i L dok je izlazna priklju\u010dnica X. Stoga oznake L i X filtra Z2 na shemi moraju biti zamijenjene. Ovdje su koaksijalni vodovi dovoljno duga\u010dki da se lako mo\u017ee napraviti pogre\u0161no spajanje, a s obzirom da nema nikakvih oznaka na kablovima treba biti posebno pa\u017eljiv kod spajanja mje\u0161a\u010da i filtara.<\/p>\n Spektralnim analizatorom smo utvrdili da dobivamo \u010diste signale 750-760 MHz i 60-150 MHz na ulazu u mje\u0161a\u010d Z2, no sa istog ne dobivamo nikakav izlaz. Tako\u0111er je \u010dist i signal 700-1200 MHz na ulazu u mje\u0161a\u010d Z1, no s obzirom da nemamo ulaz sa Z2 onda smo o\u010dekivano na izlazu dobili samo neke signale iz ulaza 700-1200 MHz koji su pro\u0161li mje\u0161a\u010d i izlazni filtar FL3.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n S obzirom da su mje\u0161a\u010di Z1 i Z2 potpuno jednaki, za po\u010detak smo napravili njihovu zamjenu. Me\u0111utim, pokazalo se da oba ova mje\u0161a\u010da neispravna.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n O\u010dekivano, rije\u010d je o pasivnim mje\u0161a\u010dima tipa DBM – dvostruko balansirani mje\u0161a\u010d. Ovo su vrlo \u010desti tipovi pasivnih mje\u0161a\u010da u razli\u010ditim RF ure\u0111ajima. Sastoje se od \u010detiri diode spojene u obliku prstena ili zvijezde, pa se takvi mje\u0161a\u010di ponekad nazivaju i prstenasti (ring) odnosno zvjezdasti (star) mje\u0161a\u010di. S obzirom da diode imaju relativno nisku impedanciju, moraju se koristiti prilagodni transformatori, tzv. “baluni” (skra\u0107eno od balanced\/unbalanced transformator). Same diode ovdje rade kao prekida\u010di pa se za visoke frekvencije moraju koristiti brze diode, a naj\u010de\u0161\u0107e su to Schottky diode. Za niske frekvencije mogu se koristiti i obi\u010dne kristalne diode kao \u0161to smo to primjerice vidjeli kod ure\u0111aja Telettra VS-C2<\/a>.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n U na\u0161em slu\u010daju vjerojatno je do\u0161lo do neispravnosti jedne ili vi\u0161e dioda. S obzirom da se radi o relativno visokim frekvencijama (1 GHz) ovakvi filtri su malih dimenzija i te\u0161ko ih je popravljati u samogradnji (zamjena dioda). Svakako je bolje kupiti neki gotov moderan DBM mje\u0161a\u010d i ugraditi ga u postoje\u0107e ku\u0107i\u0161te. Z-Match mje\u0161a\u010di tvrtke Vari-L poput ovih na\u0161ih (za frekvencije 50-1500 MHz) prodaju se po cijenama 30-100 eura \u0161to je posve neisplativo za ovaj ure\u0111aj. Vjerojatno bi najbolje rje\u0161enje bilo ugraditi primjerice DBM mje\u0161a\u010d ADE-25MH koji se mo\u017ee koristiti za frekvencije 5-2500 MHz, a cijena mu je ovisno o trgovini od 2-15 eura. Druga mogu\u0107nost je potra\u017eiti adekvatne mje\u0161a\u010de na plo\u010dicama starih mobitela, Wi-fi ure\u0111aja, satelitskih prijemnika i sli\u010dnih ure\u0111aja koji rade na frekvencijama iznad 1 GHz.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Stigli su DDBM mje\u0161a\u010di ADE-25MH i sada \u0107emo ih ugraditi u ku\u0107i\u0161ta starih mje\u0161a\u010da. Ina\u010de za originalne mje\u0161a\u010de Vari-L (Z-match) oznake PNI-403264-001 nismo na\u0161li nikakve podatke. Osim frekvencijskog opsega za mje\u0161a\u010de je va\u017ean podatak o gubicima konverzije, odnosno za koliko se prigu\u0161i izlazni signal kao produkt mije\u0161anja u odnosu na ulazne signale. Na\u0161 ciljani frekvencijski opseg je 60-1200 MHz i tu ADE-25MH ima gu\u0161enje (Conversion Loss) od 6,6-7,5 dB \u0161to je karakteristi\u010dna vrijednost za DBM mje\u0161a\u010de. Originalni mje\u0161a\u010di vjerojatno imaju sli\u010dno ili 1-2 dB ve\u0107e gu\u0161enje.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Nakon zamjene mje\u0161a\u010da ure\u0111aj i dalje ne radi. Problem je u tome \u0161to su ulazni signali u mje\u0161a\u010d jednostavno preslabi i na izlazu dobivamo jedva mjerljiv signal razine cca -95 dB. Niske amplitude ulaznih signala primijetio sam ve\u0107 i kod prvog testiranja ure\u0111aja, no isto sam pripisao gubicima u poveznim kablovima sa spektralnim analizatorom, posebice jer su razine oba ulazna signala bile sli\u010dne.<\/p>\n Naravno, sad je lako biti pametan, no \u0161to je tu je. Bilo je odmah \u010dudno kako to da su ba\u0161 oba mje\u0161a\u010da neispravna, no vidi se da je netko ve\u0107 poku\u0161avao popravljati taj ure\u0111aj, a onda je sve mogu\u0107e. S druge strane bilo je \u010dudno i \u0161to su razine oba ulazna signala sli\u010dne jer nije vjerojatno da su otkazala poja\u010dala paralelno u dva razli\u010dita bloka. Uglavnom, testirao sam diode na originalnim mje\u0161a\u010dima i sve su ispravne tako da zamjena mje\u0161a\u010da ovdje \u010dini se nije bila potrebna. Sada moramo precizno izmjeriti signale prisutne na mje\u0161a\u010dima.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Zelenom bojom ispisane su nominalne vrijednosti ja\u010dina signala na pojedinim ulazima, a crvenom bojom su ispisane izmjerene vrijednosti. Vidi se da su izmjerene vrijednosti vi\u0161estruko ni\u017ee od nominalnih. Najgora situacija je na ulazu 750-760 MHz. Ovaj signal se dobiva iz modula A8 koji sadr\u017ei mje\u0161a\u010d frekvencija za dekadu 10 MHz sa pripadaju\u0107im poja\u010dalima.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Izmjerili smo da je ulazni signal od 70 MHz razine -11 dBm, a nakon umno\u017eavanja i poja\u010danja na ulaz mje\u0161a\u010da dolazi signal frekvencije 700 MHz i razine -19 dBm. To \u0161to je signal slabiji nakon umno\u017eavanja nije \u010dudno jer umno\u017eiva\u010di rade na principu selekcije i poja\u010danja harmonika (u ovom slu\u010daju 5. i 2. harmonika), a ti signali su puno slabiji od osnovnog signala. Poja\u010dalo sa jednim tranzistorom tako u najboljem slu\u010daju poja\u010da amplitudu harmonika pribli\u017eno na vrijednost koju ima osnovni signal.<\/p>\n Na shemi je napisano da je ulazni signal amplitude 2,0 Vpp \u0161to odgovara razini od 10 dBm na 50 \u2126. Time bi signal od izmjerenih -11 dBm (oko 0,18 Vpp) bio prili\u010dno mali. \u010cini se da ovdje umno\u017eiva\u010di i poja\u010dala rade, tako da jedino pobolj\u0161anje mo\u017ee dati ja\u010di ulazni signal. Tako\u0111er je i ulazni signal s druge strane (50-60 MHz) relativno mali, oko -19 dBm. Sa dva signala ja\u010dine -19 dBm na izlazu iz mje\u0161a\u010da dobivamo signal ja\u010dine -45 dBm \u0161to je gu\u0161enje od 26 dBm. DBM mje\u0161a\u010di ne bi trebali imati gu\u0161enje ve\u0107e od 10 dBm (tipi\u010dno 2-9 dBm). O\u010dito su ulazne razine signala u mje\u0161a\u010d previ\u0161e male. Jasno da i mjerna sonda unosi neko gu\u0161enje, no ono opet ne mo\u017ee biti toliko veliko.<\/p>\n Napon napajanja od +9V je stabilan i filtriran te samo napajanje ne mo\u017ee biti uzrok problema. Me\u0111utim, na po\u010detku smo morali popraviti liniju napajanja +9V, a vidjeli smo da su tranzistori i tiskane veze na toj liniji prili\u010dno stradali. Mogu\u0107e je da je jednom do\u0161lo do proboja ove grane napajanja \u0161to je uni\u0161tilo ili o\u0161tetilo vi\u0161e tranzistora u vi\u0161e modula ure\u0111aja.<\/p>\n Druga mogu\u0107nost je da sam osnovni kristalni oscilator daje premalu razinu signala, zbog \u010dega su onda i sve druge razine signala premale i nedovoljne da pro\u0111u kroz mje\u0161a\u010de. Zato \u0107emo prvo provjeriti osnovni TCXO i njegova poja\u010dala.<\/p>\n \u0160to se ti\u010de signala za prvi mje\u0161a\u010d (600-700 MHz) provjerili smo sve module kroz koje prolaze signali za taj mje\u0161a\u010d:<\/p>\n Iako su izmjerene razine svih signala ni\u017ee od nominalnih, svi stupnjevi unutar ovih modula rade ispravno. Napravili smo fina uga\u0111anja svih VF poja\u010dala te uspjeli podi\u0107i razinu signala za preko 40 dBm. Ovo je ogromno pobolj\u0161anje i o\u010dito je da se ovdje netko ve\u0107 “igrao” pode\u0161avanjima jer se sklopovi nisu mogli toliko razdesiti sami od sebe.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Tako sada na ulaz u mje\u0161a\u010d 750-760 MHz umjesto prethodnih -42 dBm imamo 0 dBm. Iako za mjerenja koristimo relativno dobar i kalibriran RF spektralni analizator (Siglent SSA3021X) na\u0161a sonda posve sigurno unosi neka gu\u0161enja signala tako da je lako mogu\u0107e da je izlazni signal razine nominalnih +5 dBm. S obzirom da koristimo pasivnu sondu vjerojatno se dio VF energije utro\u0161i na samoj ulaznoj impedanciji mjernog sistema, no aktivne sonde za visoke frekvencije nisu nimalo jeftine pa radimo s onim \u0161to imamo. Za mjerenje vrlo slabih VF signala gdje moramo maksimalno eliminirati \u0161um zajedni\u010dke mase ili za mjerenje plutaju\u0107ih napona koji nisu na potencijalu mase trebali bi diferencijalnu sondu, a one su jo\u0161 nekoliko puta skuplje od aktivnih. Kako god bilo, mi sa na\u0161om sondom jo\u0161 uvijek mo\u017eemo mjeriti signale ispod -100 dBm \u0161to je posve dovoljno za ovakva mjerenja. Tako\u0111er, za pode\u0161avanje najve\u0107e amplitude signala kod pode\u0161avanja LC krugova poja\u010dala nije toliko bitno gu\u0161enje u ispitnom kablu.<\/p>\n Uglavnom, dobiveni signal od 0 dBm ili ne\u0161to ja\u010di dovoljne je razine da pro\u0111e kroz prvi mje\u0161a\u010d i na izlazu napokon imamo produkt mije\u0161anja 600-700 MHz razine -32 dB. Gu\u0161enje DBM mje\u0161a\u010da je jo\u0161 uvijek veliko, no barem imamo neki izlazni signal.<\/p>\n Me\u0111utim, sada ovaj signal 600-700 MHz razine -32 dB ne prolazi dalje kroz modul A7 \u0161to je kontrola automatskog poja\u010danja (AGC) i AM modulator. Na\u0161 modul se donekle razlikuje od onog sa dostupne sheme i ne sadr\u017ei AM modulator ve\u0107 samo AGC kontrolu. Na\u0161li smo da ne postoji pozitivan napon AGC kontrole koji se dobiva iz modula A1A2 i \u0161alje na modul A7. Stoga smo na modulu A1A2 podesili AGC napon na nominalnih 2,8 V \u010dime je se na izlazu iz modula A7 pojavio slab signal razine -57 dB (nakon finog uga\u0111anja AGC poja\u010dala). AGC modul A7 ina\u010de normalno gu\u0161i signal za oko -16 dB kad je ispravne ulazne razine tako da mo\u017eemo pretpostaviti da sada AGC stupanj radi.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Svi signali koji su sada jo\u0161 uvijek premalenih amplituda za mije\u0161anje dolaze iz generatora frekvencija (moduli A12 do A21). Malo je izgledno da su ba\u0161 svi moduli razde\u0161eni ili neispravni te se sada pojavljuje novi mogu\u0107i krivac: vi\u0161epolne sklopke za odabir radne frekvencije. Ve\u0107 smo ranije primijetili da se na nekim polo\u017eajima sklopki signali potpuno gube, dok su na nekima nestabilni. Ukoliko su sklopke istro\u0161ene, zaprljane, oksidirane ili na neki drugi na\u010din dotrajale tako da unose velike gubitke kod preklapanja VF signala, onda imamo problem koji \u0107e se te\u0161ko mo\u0107i rije\u0161iti. Ako pogledamo osnovnu blok shemu vidimo da sklopke vi\u0161estruko preklapaju frekvencije u rasponu 3,6 – 1200 MHz kroz deset generatorskih modula na dekadske mje\u0161a\u010de. Sklopke su prakti\u010dno centralna upravlja\u010dka jedinica za sintezu frekvencije i bilo kakvi nedostaci na njima odraziti \u0107e se i na izlazni signal. Za generiranje bilo koje izlazne frekvencije signali prolaze kroz svih sedam frekvencijskih sklopki. Lo\u0161 kontakt na samo jednoj sklopki mo\u017ee potpuno degradirati ili prekinuti bilo koji izlazni signal.<\/p>\n <\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a>Na\u0161 ure\u0111aj je proizveden nakon 1975. godine kada je tvrtka Singer prodala svoje poslovanje s mjernim instrumentima tvrtki Cutler-Hammer, iz \u010dega je nastala podru\u017enica AilTech. Prema datumskim oznakama na \u010dipovima u unutra\u0161njosti vjerojatno je proizveden krajem 1970-tih godina. \u00a0<\/span><\/em><\/p>\n<\/a>Izmjenjivi moduli: RFM-10D (Radio Frequency Module), FIM-3 (Frequency Indicating Module), OMM-1 (Oscilloscope Modulation Monitor)<\/span><\/em><\/p>\n\n
\n
\n
\n
\n
\n<\/a>Kao \u0161to se vidi na pojednostavljenoj blok shemi, sintesajzer frekvencije je vrlo slo\u017eeni sklop. Osnovu \u010dini jedan temperaturno stabilizirani kristalni oscilator na 10 MHz i jedan VCO koji radi u rasponu 5-6 MHz. Frekvencije se iz toga dobivaju kombinacijom brojnih umno\u017eiva\u010da, djelitelja i mje\u0161a\u010da frekvencije. Danas sve ovo mo\u017ee zamijeniti jedan PLL \u010dip. \u00a0<\/span><\/em><\/p>\n<\/a>Ovdje su smje\u0161teni djelitelji, umno\u017eiva\u010di, mje\u0161a\u010di, filteri i poja\u010dala za pojedine dekade sintetizatora frekvencije.<\/span><\/em><\/p>\n<\/a>Gore lijevo je plo\u010dica kristalnog oscilatora 10 MHz (TCXO), gore lijevo je mre\u017eni filtar. U sredini lijevo je plo\u010dica djelitelja frekvencije kristala za dobivanje 2 MHz, 1 MHz i 100 kHz te ALC kontrola, a desno je plo\u010dica sa stabilizatorima napona napajanja. Dolje je FM modulator, umno\u017eiva\u010d za dobivanje 70 MHz i krug audio poja\u010dala.<\/em><\/span><\/p>\n<\/a>Ovdje su smje\u0161teni umno\u017eiva\u010di frekvencije od 100 kHz. To je deset (dekadskih) umno\u017eiva\u010da od x36 do x45 za dobivanje frekvencija od 3,6 do 4,5 MHz u kombinaciji da deset umno\u017eiva\u010da x10 za dobivanje frekvencija od 36 do 45 MHz. Posljednja jedanaesta plo\u010dica je bufer poja\u010dalo. Desno je mre\u017eni transformator, dolje su dva tranzistora za regulaciju napona napajanja 9 V.<\/span><\/em><\/p>\n<\/a>Plo\u010dica temperaturno stabiliziranog kristalnog oscilatora 10 MHz (TCXO) sa tranzistorskim bufer poja\u010dalima.<\/span><\/em><\/p>\n<\/a>Mogu\u0107e je koristiti interni TCXO ili neki vanjski stabilni oscilator 10 MHz \u010diji signal se dovodi preko priklju\u010dnice TIME BASE. Ostale dvije priklju\u010dnice su specijalizirane za vanjsku kontrolu i spajanje kompatibilnih ure\u0111aja. <\/span><\/em><\/p>\n<\/a>Plo\u010dica djelitelja osnovne frekvencije kristalnog oscilatora 10 MHz za dobivanje 2 MHz, 1 MHz i 100 kHz te ALC kontrola ulaznog signala iz RF modula.<\/em><\/span><\/p>\n<\/a>Plo\u010dica frekvencijskog modulatora, umno\u017eiva\u010da za 70 MHz i audio poja\u010dala.<\/em> <\/span><\/p>\n<\/a>Primjer plo\u010dice umno\u017eiva\u010da frekvencije na 3,9 MHz i 39 MHz.<\/em><\/span><\/p>\n<\/a>Dekadska bufer poja\u010dala za frekvencije 70-110 MHz.<\/span><\/em><\/p>\n<\/a>Dekadske elektroni\u010dke (relejne) sklopke.<\/span><\/em><\/p>\n<\/a>Djelitelji, mje\u0161a\u010di, filtri i poja\u010dala za dekadu 100 Hz.<\/span> <\/em><\/p>\n<\/a>VCO 5-6 MHz i umno\u017eiva\u010di za 6 i 9 MHz.<\/span> <\/em><\/p>\n
\n<\/a>Singer FM10CS se mo\u017ee napajati preko mre\u017enog napona ili preko vanjskog izvora DC napona od 12 V.<\/em> <\/span><\/p>\n<\/a>Mre\u017eni transformator mo\u017ee raditi na 110 ili 230 V, a ugra\u0111en je i mre\u017eni LC filtar.<\/span> <\/em><\/p>\n<\/a>Jedan diodni mosni ispravlja\u010d (Graetz) iz kojeg se dobiva napon oko 17 V i tri tranzistorska serijska regulatora napona. Osim regulatora napona na plo\u010dici je i dioda za za\u0161titu od pogre\u0161nog polariteta vanjskog DC napona te krug za za\u0161titu od preoptere\u0107enja linije 12 V.<\/em> <\/span><\/p>\n<\/a>Prolazni tranzistori serijskog regulatora napona za 2×9 V hlade se na \u0161asiji ure\u0111aja.<\/span> <\/em><\/p>\n
\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a>Filtar i ograni\u010dava\u010d amplitude za ulazni signal.<\/span> <\/em><\/p>\n<\/a>\u0160irokopojasno poja\u010dalo za ulazni signal.<\/em><\/span><\/p>\n<\/a>Poja\u010dalo signala internog RF generatora i prvi mje\u0161a\u010d mjera\u010da frekvencije za dobivanje MF na 11 MHz.\u00a0<\/span><\/em><\/p>\n<\/a>Filtri i poja\u010dala za MF na 11 MHz i drugi mje\u0161a\u010d za dobivanje MF na 2 MHz.<\/em> <\/span><\/p>\n
\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n
\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n
\n
\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a>Mali segment blok sheme ure\u0111aja FM10C sa posljednjim mje\u0161a\u010dima i filtrima u lancu sintetizatora frekvencije. Neispravan filtar ozna\u010dili smo crveno.<\/span> <\/em><\/p>\n<\/a>Na gornjoj plo\u010di vidimo dva koaksijalna filtra: FL1 (750-760 MHz) i FL2 (600-700 MHz), a desno od njih je mje\u0161a\u010d Z2. Na donjoj plo\u010di je izlazni LP filtar FL3 (DC-600 MHz), mje\u0161a\u010d Z1 i modul diodnih dekadskih sklopki A9.\u00a0<\/span> <\/em><\/p>\n<\/a>Pasivni mje\u0161a\u010d (Z1 i Z2).<\/em><\/span><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a>ADE-25MH je zapravo dvostruki DBM mje\u0161a\u010d koji se sastoji od dva diodna prstena sa po \u010detiri diode i pet transformatora. Takvi mje\u0161a\u010di se nazivaju DDBM (double double-balanced mixer). Za razliku od obi\u010dnih DBM mje\u0161a\u010da, DDBM mje\u0161a\u010di imaju puno ni\u017ee izobli\u010denje signala, \u0161iri dinami\u010dki frekvencijski opseg rada i ve\u0107u izolaciju izme\u0111u priklju\u010daka.<\/span> <\/em><\/p>\n
\n<\/a>Dimenzije DDBM mje\u0161a\u010da ADE-25MH su 7,9 x 5,6 x 2,8 mm.<\/span><\/em><\/p>\n<\/a>Ovdje vidimo usporedbu veli\u010dine elemenata mje\u0161a\u010da ADE-25MH i originalnog mje\u0161a\u010da Vari-L PNI-403264-001. Treba imati u vidu da je ADE-25MH zapravo dvostruki DBM mje\u0161a\u010d sa osam dioda i osam zavojnica naspram \u010detiri diode i \u010detiri zavojnice od kojih se sastoji Vari-L mje\u0161a\u010d. Mre\u017ea je 5×5 mm.\u00a0<\/em><\/span><\/p>\n<\/a>Monta\u017ea DDBM mje\u0161a\u010da ADE-25MH na mjesto elemenata Vari-L mje\u0161a\u010da. Mje\u0161a\u010d smo orijentirali tako da povezne \u017eice budu \u0161to kra\u0107e, a i uklonili smo nepotrebne tiskane veze kako bi se smanjio utjecaj parazitskih kapaciteta.<\/em> <\/span><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a> Modul A8 koji sadr\u017ei mje\u0161a\u010d frekvencija iz dekade 10 MHz.<\/span><\/em><\/p>\n<\/a>Dvostruko tranzistorsko poja\u010dalo za izlazni signal\u00a0 iz mje\u0161a\u010da 750-760 MHz. \u00a0 <\/span><\/em><\/p>\n<\/a>Umno\u017eiva\u010di frekvencije (x5 i x2) te poja\u010dala za dobivanje signala LO frekvencije 700 MHz iz signala <\/span>70 MHz.<\/span> <\/em><\/p>\n\n
<\/a>Poja\u010dalo signala (bufer poja\u010dala) osnovnog oscilatora 10 MHz (modul A11). Dva poja\u010dala se nalaze na lijevoj strani plo\u010dice, od kojih je jedno poja\u010dalo za odvajanje (bufer poja\u010dalo) sa Q3, a drugo je naponsko poja\u010dalo sa Q5. U donjem lijevom kutu odmah do izlaznog tranzistora Q3 uo\u010dava se transformator impedancije za izlazni signal. U pregradama su bufer poja\u010dala za dekade 70 do 110 MHz. \u00a0<\/span> <\/em><\/p>\n<\/a>AGC modul A7 sadr\u017ei dva poja\u010dala za automatsku kontrolu poja\u010danja signala 600-700 MHz.<\/em><\/span><\/p>\n