![\"\"](\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2023\/10\/elektronski_stimulator_irb_01.jpg\")
<\/a><\/p>\n <\/p>\n Za ovaj ure\u0111aj nemamo nikakve podatke, no prema kontrolama na prednjoj plo\u010di jasno je da je rije\u010d o elektrostimulatoru \u017eivaca i mi\u0161i\u0107a kakvi su danas ra\u0161ireni pod nazivom TENS. Ovi elektrostimulatori uobi\u010dajeno generiraju kratkotrajne izmjeni\u010dne pulsove (burstove) \u0161irine 50-250 us, frekvencije 2-150 Hz sa ja\u010dinom struje 1-50 mA. Na\u0161 ure\u0111aj generira impulse \u0161irine 0,1-10 ms, frekvencije 0,1-100 Hz i napona 1-50 V \u0161to bi na nekom minimalnom otporu ljudske ko\u017ee (1 k\u2126) odgovaralo maksimalnoj struji od 50 mA.<\/p>\n TENS elektrostimulatori se stalno razvijaju ve\u0107 stotinjak godina. Stoga danas zahvaljuju\u0107i mikrokontrolerima i jeftinoj elektronici neki modeli generiraju vrlo slo\u017eene modulirane grupe impulsa, vrlo uskih \u0161irina i stalno promjenjivih amplituda \u010dime bi se trebali posti\u0107i \u0161to bolji rezultati stimulacije \u017eivaca i mi\u0161i\u0107a u cilju lije\u010denja i oporavka pacijenta. Na\u0161 ure\u0111aj ipak ne bi mogli svrstati u komercijalne TENS elektrostimulatore predvi\u0111ene za medicinske terapije, nego je to vjerojatno namjenski izra\u0111en instrument za neka specifi\u010dna laboratorijska biolo\u0161ka istra\u017eivanja u Institutu “Ru\u0111er Bo\u0161kovi\u0107” Zagreb (IRB). U to vrijeme (1950-1970. godine) IRB je bio organiziran u desetak osnovnih odjela, centara i sektora za razli\u010dita znanstvena istra\u017eivanja. Me\u0111u njima je bio i Odjel biologije unutar kojeg je izme\u0111u ostalih bio ustrojen i Laboratorij za neurofarmakologiju. Program rada ovog laboratorija je uklju\u010divao prou\u010davanje prijenosa informacija me\u0111u \u017eiv\u010danim stanicama sisavaca te prou\u010davanje reakcija uzrokovanih elektrostimulacijom mozga. Mogu\u0107e da je na\u0161 Elektronski stimulator razvijen upravo za ta istra\u017eivanja.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Elektronski stimulator IRB se bazira na devet elektronskih cijevi:<\/p>\n <\/p>\n Prve \u010detiri elektronke posve sigurno rade u krugu stabilizacije anodnog napona napajanja. Sekundarni napon iz mre\u017enog transformatora 2×300 V ispravlja se preko AZ1, a zatim stabilizira serijskim spojem dvije regulatorke 150C1 na 300 V. Time je ispravljeni napon stabiliziran \u0161to se ti\u010de ulazne visine i fluktuacije mre\u017enog napona napajanja. Regulacijom preko pentode EL21 pak se anodni napon stabilizira glede promjene strujnog optere\u0107enja.<\/p>\n Preostalih pet elektronki je u krugu oscilatora i ispravlja\u010da, odnosno oblikova\u010da izlaznih impulsa. Vidimo da je oscilator mogu\u0107e okidati vanjskim impulsima (VANJSKI TRIGGER \/ VANJ.), mogu\u0107e je generirati samo jedan impuls (POJED.) ili nizove impulsa (RER.). Ovo pretpostavljamo iz natpisa na prednjoj plo\u010di jer na\u017ealost, na\u0161 ure\u0111aj vi\u0161e nije u funkciji i ne mo\u017eemo provjeriti njegov rad.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Philips je po\u010deo proizvoditi elektronske cijevi pod brandom Miniwatt od sredine 1920-tih godina, ameri\u010dka Sylvania od po\u010detka 1930-tih godina, a \u017eig UK Air Ministry koristio se u razdoblju od 1918. do 1964. godine. RR Zavodi – Ni\u0161 su prve serije elektronskih cijevi proizveli 1951. godine, a od 1962. godine naziv poduze\u0107a se mijenja u Elektronska industrija Ni\u0161 (Ei). Svi tipovi elektronskih cijevi iz na\u0161eg ure\u0111aja prvi put su predstavljeni u 1930-tim godinama.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n\n
<\/a>Elektronske cijevi koje smo zatekli u na\u0161em ure\u0111aju su razli\u010ditih proizvo\u0111a\u010da: nizozemski Philips sa poznatim brandom Miniwatt, ameri\u010dka Sylvania, cijevi koje je naru\u010dilo britansko Ministarstva zrakoplovstva (UK Air Ministry) i cijevi doma\u0107e proizvodnje iz RR Zavodi Ni\u0161.<\/span><\/em><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a>Pasivne komponente u na\u0161em ure\u0111aju su stranih i doma\u0107ih proizvo\u0111a\u010da: austrijski Ingelen, talijanski Ducati, slovenski IEV. Mre\u017eni transformator i filtarska prigu\u0161nica vjerojatno su motani u radioni\u010dkim pogonima samog Instituta.
\n<\/span><\/em><\/p>\n