![\"\"](\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2023\/10\/anri_01_02_sosna_01.jpg\")
<\/a><\/p>\n <\/p>\n O broja\u010dima ioniziraju\u0107eg beta i gama zra\u010denja, odnosno mjera\u010dima radioaktivnosti pisali smo u vi\u0161e na\u0161ih objava, a ovaj \u0410\u041d\u0420\u0418-01-02 je najsli\u010dniji ure\u0111aju Belvar RKSB-104<\/a> pa ovdje ne\u0107emo ponavljati iste opise. Mogu\u0107nosti mjerenja \u0410\u041d\u0420\u0418-01-02 su slijede\u0107e:<\/p>\n Vidimo dakle da se mogu\u0107nosti mjerenja \u0410\u041d\u0420\u0418-01-02 ne razlikuju puno od Belvar RKSB-104, a oba ova ure\u0111aja spadaju u kategoriju neprofesionalnih (ku\u0107nih, osobnih) broja\u010da ioniziraju\u0107ih \u010destica. Pogre\u0161ka mjerenja kod takvih ure\u0111aja mo\u017ee biti i do 45 % te bi za iste prikladniji naziv bio detektori radioaktivnosti, a svakako ne neki precizni (laboratorijski) mjera\u010di radioaktivnog zra\u010denja. Mnogi korisnici ovakvih ure\u0111aja te\u017ee nekim preciznim kalibracijama, no treba biti svjestan \u010dinjenice da preciznost mjerenja istima nije ni pribli\u017eno toliko uvjetovana samim ure\u0111ajem koliko zapravo na\u010dinom mjerenja, odnosno osiguranjem idealnih uvjeta za pojedino mjerenje. Potrebno je u prvom redu osigurati idealan kontakt GM cijevi sa radioaktivnom povr\u0161inom (zrak, teku\u0107ina, zemlja, kruta tvar i drugo) da bi uop\u0107e mogli govoriti o nekom preciznom mjerenju na malim uzorcima materijala. Ovakvi ru\u010dni ure\u0111aji sami po sebi to ne osiguravaju i bez posebnih dodataka (posebne GM sonde, mjerne posude, komore i sli\u010dno) mogu se koristiti samo za op\u0107u detekciju \u0161iroko kontaminiranih podru\u010dja.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Na\u0161 primjerak detektora zra\u010denja \u0410\u041d\u0420\u0418-01-02 ve\u0107 je pro\u0161ao neke popravke, ostao je djelomi\u010dno rastavljen, no najve\u0107i o\u010digledni problem je neispravan LCD displej. Sli\u010dan problem sa LCD-om imali smo i kod popravke jednog primjerka ruskog detektora Belvar RKSB-104<\/a>. Sve \u0161to smo napisali tamo vrijedi i ovdje. Ukratko, kod LCD-a lo\u0161ije kvalitete nakon 20-30 godina dolazi do dezintegracije (razdvajanja) tvorni\u010dki sastavljenih slojeva (polariziraju\u0107i i reflektiraju\u0107i slojevi, ITO elektrode i sloj teku\u0107ih kristala) \u0161to se manifestira izlijevanjem teku\u0107ih kristala iz segmentnih \u0161ablona. Segmenti iz kojih su se kristali izlili naravno vi\u0161e ne rade, a izlivena masa stvara trajne tamne mrlje po povr\u0161ini displeja koje mogu prekriti i jo\u0161 ispravne segmente. Takav displej je nemogu\u0107e popraviti i mora se zamijeniti.<\/p>\n Zamjena bi bila vrlo jednostavna kad bi imali potpuno isti tip displeja. Me\u0111utim, proizvodnja namjenskih LCD-a rijetko kada traje du\u017ee od 10 godina, te su isti te\u0161ko nabavljivi i u vrijeme proizvodnje (nedostupna tvorni\u010dka prodaja), a onda jo\u0161 manje kada se isti ve\u0107 nekoliko desetlje\u0107a ne proizvode. Stoga je jedini na\u010din prona\u0107i neki trenutno dostupan sli\u010dan displej te poku\u0161ati napraviti preinake da vi\u0161e-manje odgovara originalnom tvorni\u010dkom displeju. To tako\u0111er nije lagan, a \u010desto ni jeftin posao.<\/p>\n Displeji u starim ure\u0111ajima naj\u010de\u0161\u0107e su ne-multipleksiranog tipa i bez ikakvih drajverskih \u010dipova. To su goli displeji kod kojih je za svaki pojedina\u010dni segment izvu\u010den jedan kontaktni pin. Pin mo\u017ee biti u obliku metalne lemne no\u017eica ili u obliku metalnog filma nanesenog na rub staklene povr\u0161ine displeja preko kojeg se dalje kontakt ostvaruje prislanjanjem fleksibilnog grafitnog “zebra” konektora. \u00a0Kasnije, napretkom digitalne elektronike i sve ve\u0107om upotrebom displeja, po\u010deli su se proizvoditi vremenski multipleksirani displeji. Oni vi\u0161e nemaju za svaki segment po jednu no\u017eicu, nego je vi\u0161e segmenata povezano na jedan zajedni\u010dki kontakt. Tako\u0111er, takvi displeji nemaju samo jednu zajedni\u010dku anodu ili katodu, nego vi\u0161e njih. Dovo\u0111enjem napona na odre\u0111enu zajedni\u010dku elektrodu i odre\u0111enu segmentnu liniju paliti \u0107e se samo jedan odre\u0111eni segment. Izmjena paljenja segmenata je vremenski vrlo brza pa se zbog perzistencije ljudskog oka \u010dini da istovremeno svijetli vi\u0161e segmenata. Multipleksirani displeji imaju daleko manje kontaktnih pinova od ne-multipleksiranih. U kona\u010dnici, danas su uobi\u010dajeni LCD displeji sa integriranim drajverskim (pogonskim, upravlja\u010dkim) \u010dipovima, a vanjsko priklju\u010dci su izvedeni prema standardnim su\u010deljima izravno povezivim sa mikrokontrolerima. Danas su takvi gotovi (grafi\u010dki) LCD-ovi sa drajverskim \u010dipovima najvi\u0161e ra\u0161ireni u prodaji i vrlo su jeftini, u prosjeku deset puta jeftiniji od starih golih ne-multipleksiranih numeri\u010dkih LCD-ova koji se ionako naj\u010de\u0161\u0107e mogu nabaviti jo\u0161 samo iz nekih starih zaliha.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Danas je nemogu\u0107e nabaviti displej kakav je ugra\u0111en u na\u0161 detektor \u0410\u041d\u0420\u0418-01-02 “\u0421\u041e\u0421\u041d\u0410”. To je LCD koji sadr\u017ei \u010detiri pune znamenke i samo tri decimalne to\u010dke (zadnja znamenka nema decimalnu to\u010dku). Ima ukupno 33 pina, 17 sa gornje i 16 sa donje strane, a spajanje je preko zebra konektora. Dimenzije vidljivog staklenog dijela su 44×21 mm, no znamenke su visine svega 10 mm i dobro su pozicionirane na otvoru ku\u0107i\u0161ta dimenzija 40×14 mm. Iako su displeji sa ovakvim segmentima (prikazom) standardni, dimenzije i pinovi na\u0161eg displeja su posve specifi\u010dni i \u010dini se da je ovo namjenski proizveden displej za takve ure\u0111aje.<\/p>\n Pretra\u017euju\u0107i internetske trgovine na\u0161li smo dva tipa displeja koji bi donekle mogli odgovarati na\u0161em ure\u0111aju. Po dimenzijama, najbolje bi odgovarali displeji serije DE 127 (DE 127-RS-20\/6.35\/M ili DE 127-TU-30\/7.5) no njihova cijena je preko 20 eura. Alternativa bi mogli biti kineski “no name” LCD-ovi sa \u010detiri znamenke koji se mogu nabaviti po cijenama do 5 eura.<\/p>\n Veli\u010dina znamenki na originalnom LCD-u je 10 mm, njema\u010dki LCD-ovi (DE 127) imaju znamenke veli\u010dine 8,89 mm (dakle ne\u0161to manje), a kineski LCD-ovi imaju znamenke od 12,3 mm (dakle ne\u0161to ve\u0107e). Najra\u0161ireniji kineski LCD sa \u010detiri znamenke je EDC190 sa znamenkama visine 13,2 mm. To je maksimalna veli\u010dina koja jo\u0161 stane u okvire prozor\u010di\u0107a prednje maske ure\u0111aja \u0161to se ti\u010de visine (14 mm) i \u0161to se ti\u010de \u0161irine (40 mm). Nismo uspjeli prona\u0107i displeje koji bi dimenzijama bili bli\u017ee originalnom LCD-u.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Kompatibilnost pinova izme\u0111u originalnog ruskog i kineskog LCD-a naravno nije velika, no kao \u0161to se vidi na slici donji redovi pinova se prakti\u010dki poklapaju. Ovdje zamjenski “zebra” displeji ne dolaze u obzir jer oni moraju biti posve istog tipa kao i original. Jedini na\u010din je odabrati neki displej sa lemnim no\u017eicama te zalemiti iste na odgovaraju\u0107e tiskane kontakte na plo\u010dici, \u0161to se mo\u017ee napraviti samo preko tankih \u017eica. Problem je \u0161to je raspolo\u017eiv prostor izme\u0111u plo\u010dice i ku\u0107i\u0161ta svega 6 mm. U tih 6 mm mora stati displej koji je debljine 3 mm i sve povezne \u017eice.<\/p>\n \u0160to se ti\u010de elektri\u010dne kompatibilnosti, originalni displej u na\u0161em ure\u0111aju se pogoni bipolarnim pravokutnim naponom od 9 V (napon baterije) frekvencije 48 Hz. Prema podacima, ruski displeji ovog tipa mogu raditi na naponima 4-15 V i frekvencijama 30-3000 Hz. Svi dana\u0161nji standardni LCD-ovi su pak predvi\u0111eni za napone 3-5 V i frekvencije 30-100 Hz.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Svi LCD-ovi se upravljaju simetri\u010dnim izmjeni\u010dnim naponom i jako su osjetljivi na bilo kakav DC pomak koji naj\u010de\u0161\u0107e dovodi do uni\u0161tenja LCD-a. Frekvencijski raspon nije toliko kriti\u010dan, no ako je frekvencija premala mo\u017ee biti uo\u010dljivo treperenje segmenata, a ako je frekvencija previsoka pove\u0107ava se potro\u0161nja struje, a mogu nastati i drugi negativni efekti poput djelomi\u010dnog ili potpunog paljenja segmenata koji ne bi smjeli biti aktivni (duhovi). \u0160to se ti\u010de napona napajanja, ukoliko je prenizak segment ne\u0107e do kraja potamniti i ostati \u0107e u sivoj nijansi. Ukoliko pak je napon previsok, de\u0161avaju se pojave sli\u010dne kao i kod prevelike frekvencije, dakle paljenje neaktivnih segmenata (pojava duhova).<\/p>\n Za dana\u0161nje LCD-ove se specificira maksimalni napon od 5,5 V i te\u0161ko je znati kako \u0107e se odre\u0111eni tip displeja pona\u0161ati na 9 V. Svakako bi bilo dobro nekako smanjiti napon sa tih 2×9 V na 2×5 V. Najbolje bi bilo same broja\u010de napajati sa 5 V umjesto punog napona od 9 V jer nije ba\u0161 pametno petljati po izlaznom naponu zbog mogu\u0107eg nastanka DC ofseta. Drugi na\u010din je ograni\u010denje struje (stvaranje pada napona) na zajedni\u010dkoj elektrodi segmenata ili ograni\u010denje napona anti-paralelno spojenim zener diodama za 5,1 V. Sve ovo tra\u017ei eksperimente i dodatne modifikacije po plo\u010dicama ure\u0111aja \u0161to bi svakako \u017eeljeli izbje\u0107i.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Displeji, sklopke, poklopci (gumbi), kao uostalom i sve druge kontrole, indikacije i konektori na prednjoj plo\u010di nekog ure\u0111aja obi\u010dno su specifi\u010dno dizajnirane za taj konkretni ure\u0111aj te je te\u0161ko za njih na\u0107i neku odgovaraju\u0107u modernu zamjenu. Te komponente su tako\u0111er najvi\u0161e izlo\u017eene mehani\u010dkim, toplinskim i drugim vanjskim utjecajima te se vrlo \u010desto o\u0161te\u0107uju, a originalni dijelovi (posebice za starije ure\u0111aje) naj\u010de\u0161\u0107e nisu dostupni ili su preskupi (neisplativi) za nabavu.<\/p>\n Mi za na\u0161 ure\u0111aj mo\u017eemo ulo\u017eiti nekih 5 eura za nabavu zamjenskog displeja, no s obzirom da ne znamo povijest ure\u0111aja tko zna da li postoje jo\u0161 neki kvarovi. Ruske elektroni\u010dke komponente kao da su namjerno ra\u0111ene da budu druk\u010dijeg dizajna i nekompatibilne sa komponentama svih drugih proizvo\u0111a\u010da svijeta. Danas je posebno te\u0161ko, rizi\u010dno i skupo naru\u010divati bilo kakvu robu iz Rusije, no ni tamo se vi\u0161e ne nalaze ovakve specifi\u010dne komponente ugra\u0111ivane u ure\u0111aje stare preko 10 godina.<\/p>\n Nakon \u0161to smo napravili po\u010detni pregled, svakako su potrebne daljnje konzultacije sa vlasnikom ure\u0111aja koliko je voljan i\u0107i u daljnji popravak…<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Nakon boljeg pregleda unutra\u0161njosti ku\u0107i\u0161ta detektora \u0410\u041d\u0420\u0418-01-02 “\u0421\u041e\u0421\u041d\u0410” shvatio sam da kineski displej sa znamenkama 12,3 mm fizi\u010dki ne\u0107e stati u ku\u0107i\u0161te. Smetaju stupi\u0107i za vijke u kutovima ku\u0107i\u0161ta i stoga maksimalna \u0161irina displeja mo\u017ee biti 51 mm. Iako je na\u0161 displej standardne \u0161irine 50,8 mm, mi ga zbog pomaka znamenki uslijed dodatnih simbola ne mo\u017eemo postaviti u sredinu ku\u0107i\u0161ta. Sa lijeve bo\u010dne strane nam je potrebno 9 mm prostora, a na raspolaganju imamo samo 5 mm.<\/p>\n Tako kao jedina jeftinija alternativa ostaje displej EDC 190 (\u0161to probli\u017eno odgovara seriji DE-119) sa znamenkama visine 13,2 mm. Me\u0111utim, ovdje je ukupna \u0161irina sve \u010detiri znamenke ne\u0161to ve\u0107a od 40 mm, tako da \u0107e rubovi krajnjih znamenki biti malo skriveni ispod maske. Na\u017ealost, ukoliko ne idemo na skuplju opciju (oko 25 eura sa po\u0161tarinom) ovo je jedini displej na dostupnom tr\u017ei\u0161tu koji donekle odgovara ugradnji u na\u0161 ure\u0111aj. Raspored pinova je isti kod oba kineska displeja.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Prema \u017eeljama vlasnika, stigao je naru\u010deni displej tipa DE127-RS-20\/6,35. Kod zamjene LCD displeja osim segmenata i fizi\u010dkih dimenzija morate paziti i na tip displeja glede ugra\u0111enih reflektiraju\u0107ih i polariziraju\u0107ih slojeva. Tako glede refleksije postoje tri tipa LCD displeja:<\/p>\n Za na\u0161u primjenu u ku\u0107i\u0161tu nema mjesta za ugurati displej sa pozadinskim osvjetljenjem, a isto bi i zna\u010dajno pove\u0107alo potro\u0161nju baterije. Tako\u0111er mo\u017eete birati izme\u0111u pozitivnog ili negativnog polarizatora LCD displeja. Sa pozitivnim polarizatorom imati \u0107ete tamne segmente na svijetloj podlozi, a sa negativnim polarizatorom displej \u0107e imati svijetle segmente na tamnoj podlozi. Ve\u0107ina LCD-a sa standardnim polarizatorima radi u temperaturnom opsegu cca -20 do +70 \u00b0C, no ako vam treba displej sa ve\u0107im temperaturnim opsegom rada mo\u017eete izabrati neki specijalni tip sa high-stable polarizatorom. Uglavnom, naj\u010de\u0161\u0107i su reflektiraju\u0107i, pozitivni LCD displeji za standardni temperaturni opseg, dok su ovi drugi tipovi skuplji i \u010desto te\u0161ko nabavljivi. Na\u0161 displej DE127-RS-20\/6,35 je reflektiraju\u0107i (R) tip displeja sa standardnim pozitivnim polarizatorom (S) i duljinom no\u017eica od 6,35 mm.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Shema prikazuje kako trebamo adaptirati pinove sa tiskane plo\u010dice na pinove na\u0161eg LCD displeja. Poku\u0161ali smo osmisliti neki adapter u obliku tiskane plo\u010dice no za to ovdje jednostavno nema mjesta, a niti mogu\u0107nosti. Najve\u0107i je problem \u0161to su kontakti na plo\u010dici povr\u0161inski (bez rupa) te je nemogu\u0107e zalemiti neki adapter. Situaciju dodatno pogor\u0161ava \u010dinjenica da je sam displej ve\u0107i od kontaktnih pinova na plo\u010dici \u0161to zna\u010di da se sva lemljenja moraju izvesti ispod displeja.<\/p>\n Iako imamo mo\u017eda svega 2-3 mm prostora izme\u0111u plo\u010dice i displeja za sve povezne \u017eice, sam displej smo ipak morali “podebljati” oja\u010danjem u obliku tanke tiskane plo\u010dice jer bi savijanje no\u017eica, pozicioniranje i druge manipulacije displejom bez ikakvog oja\u010danja vrlo vjerojatno rezultirale puknu\u0107em ili sli\u010dnim o\u0161te\u0107enjem tankog stakla displeja.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Nakon \u0161to su svi pinovi povezani, test je pokazao da na\u0161 novi LCD radi. Me\u0111utim, sada je sve potrebno dobro izolirati i LCD utisnuti \u0161to bli\u017ee tiskanoj plo\u010dici. To je vrlo kriti\u010dan dio monta\u017ee. Pokazalo se dobrim \u0161to smo displej oja\u010dali plo\u010dicom jer ne bi bilo \u0161anse savijati 33 \u017eice samo golim displejom bez da ne pukne neka no\u017eica ili staklo displeja.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Ovaj ure\u0111aj ima mogu\u0107nost svojevrsnog samotestiranja rada broja\u010da gdje broja\u010d mora odbrojiti do 1024 (kod ina\u010dica sa \u010detiri GM cijevi do 512). Pritisne se i dr\u017ei pritisnutim prvo tipkalo \u041a\u041e\u041d\u0422\u0420 (kontrola), a zatim se kratko pritisne drugo tipkalo \u041f\u0423\u0421\u041a (start). Na\u0161 ure\u0111aj uredno odbroji do 1024, no na kraju broja nema zvu\u010dnog signala. \u010cini se da kod ovog ure\u0111aja ne radi interni piezo-zvu\u010dnik. Tako\u0111er, ure\u0111aj uop\u0107e ne registrira ioniziraju\u0107e \u010destice \u0161to ukazuje i na problem napajanja GM cijevi ili na niz drugih mogu\u0107ih problema.<\/p>\n Problem zvu\u010dnika bio je u kratkom spoju tiskanih veza koje vode od oscilatora prema zvu\u010dniku. Vrlo mala, jedva vidljiva nit (licna) neke \u017ei\u010dice ne du\u017ea od 2 mm zaglavila se ispod elemenata na plo\u010dici i uzrokovala kratki spoj na dvije tiskane veze. Problem nepostojanja visokog napona za GM cijevi bio je u kratkospojniku koji je utaknut u uti\u010dnicu za spajanje vanjske GM cijevi (montirana na bo\u010dnoj strani ku\u0107i\u0161ta ure\u0111aja). Naime, ovaj kratkospojnik mora biti stalno utaknut u uti\u010dnicu jer preko njega interne GM cijevi dobivaju masu (minus pol napajanja). Time, kad se \u017eeli koristiti vanjska GM cijev, interne GM cijevi se automatski isklju\u010duju samim va\u0111enjem kratkospojnika smje\u0161tenog unutar poklopca uti\u010dnice. Uti\u010dnica je u na\u0161em slu\u010daju bila odlemljena kako bi se moglo koliko-toliko manipulirati plo\u010dicama te stoga GM cijevi nisu dobivale napon.<\/p>\n Sada zvu\u010dnik radi ispravno, no GM cijevi detektiraju veliku koli\u010dinu zra\u010denja, odnosno broja\u010d divlja kao da se nalazimo unutar nuklearnog reaktora. Bez umetnutih GM cijevi broja\u010d miruje i uredno reagira na kratki spoj visokog napona. Brojanje je nekontrolirano u obje vrste rada: mjerenje ekvivalentne doze ioniziraju\u0107eg gama zra\u010denja (polo\u017eaj sklopke na \u041c\u0414) i mjerenje intenziteta povr\u0161inskog beta zra\u010denja (polo\u017eaj sklopke na T). Primijetili smo da brojanje mo\u017ee biti kontinuirano ili u intervalima kao da se za svaku pojedina\u010dnu stvarno detektiranu \u010desticu izbroji njih nekoliko stotina. U vrsti mjerenja T normalno je da je svaka deseta “detektirana” \u010destica je popra\u0107ena i zvukom, me\u0111utim u na\u0161em slu\u010daju je nekontrolirano brojanje toliko brzo da je ta zvu\u010dna indikacija prakti\u010dki kontinuirana.<\/p>\n Provjerili smo rad oscilatora i umno\u017eiva\u010da napona (ujedno ispravlja\u010da) za GM cijev i ovi sklopovi rade ispravno. Problem je dakle u samim GM cijevima ili negdje u logi\u010dkim krugovima.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Za po\u010detak smo zamijenili GM cijevi sa onima iz Broja\u010da ioniziraju\u0107eg beta i gama zra\u010denja Belvar RKSB-104<\/a>. Sa tim GM cijevima i ovaj na\u0161 ure\u0111aj je napokon proradio normalno. O\u010dito da su od po\u010detka bile neispravne obje originalne GM cijevi u ure\u0111aju ANRI-01-02 “SOSNA”.<\/p>\n <\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n\n
<\/a>Netko je ve\u0107 servisirao ovaj ure\u0111aj no iz prilo\u017eenih opisa te\u0161ko je shvatiti \u0161to je to\u010dno ra\u0111eno. \u010cini se da su samo zamijenjeni elektrolitski kondenzatori.\u00a0<\/span> <\/em><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a>U detektor \u0410\u041d\u0420\u0418-01-02 “\u0421\u041e\u0421\u041d\u0410” ugra\u0111ene su GM cijevi oznake SBM-20 (\u0421\u0411\u041c-20). To su iste GM cijevi kao i u detektoru Belvar RKSB-104 samo sa ne\u0161to druga\u010dijim priklju\u010dcima. Detektori serije \u0410\u041d\u0420\u0418-01 su se ina\u010de proizvodili u tri ina\u010dice: sa jednom, dvije ili \u010detiri GM cijevi \u0421\u0411\u041c-20.<\/span> <\/em><\/p>\n<\/a>Ure\u0111aj je izveden na tri tiskane plo\u010dice koje su me\u0111usobno povezane \u017eicama. \u017dice su dosta krute i lako pucaju na lemnim spojevima. Ovo je posebno izra\u017eeno jer je ure\u0111aj ve\u0107 bio rastavljan i popravljan, a lemni spojevi \u017eica ne trpe puno savijanja. \u00a0<\/span><\/em><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a>Ovdje je zamijenjen elektrolitski kondenzator C5 koji slu\u017ei kao filtarski kondenzator spojen paralelno na napajanje.<\/span> <\/em><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a>LCD na na\u0161em ure\u0111aju je posve neupotrebljiv.<\/em><\/span><\/p>\n<\/a>LCD se sa kontaktima tiskane plo\u010dice povezuje preko namjenskog “zebra” konektora.<\/em><\/span><\/p>\n<\/a>Ovo je najbli\u017ee \u0161to bi moglo odgovarati displeju ugra\u0111enom u na\u0161 ure\u0111aj (ruska oznaka \u0418\u0416\u041a\u04261-4\/8). Iako dimenzije nisu posve jednake, vjerojatno se elektri\u010dki radi o ovakvom tipu LCD-a.<\/span> <\/em><\/p>\n<\/a>Na slikama se vide dimenzije njema\u010dkog (gore) i kineskog (dolje) LCD-a koji su najbli\u017ee originalu, a crveni pravokutnik ozna\u010dava veli\u010dinu prozor\u010di\u0107a za LCD na prednjoj maski ure\u0111aja. Vidimo da su znamenke kineskog LCD-a jedva ne\u0161to manje od prozor\u010di\u0107a, no to je pet puta jeftiniji LCD od njema\u010dkog.\u00a0<\/span> <\/em><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a>Snimak upravlja\u010dkog napona za segmente originalnog LCD-a.<\/em> <\/span><\/p>\n
\n
\n<\/a><\/p>\n
\n<\/a>Displej DE127-RS-20\/6,35 i usporedba istog sa originalnim ruskim displejom.<\/em> <\/span><\/p>\n\n
<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a>Displej je mogao mo\u017eda i\u0107i jo\u0161 koji milimetar ni\u017ee, no doista nismo htjeli izazivati sre\u0107u njegovim daljnjim pozicioniranjem. Dovoljno je da se kod savijanja i pritiskanja prekine ili kratko spoji jedna od 33 tanke povezne \u017eice pa da se sve mora raditi ispo\u010detka. Svojevrsne to\u010dkaste bijele fleke su na prednjoj strani prozirne plastike ku\u0107i\u0161ta i ne skidaju se normalnim pranjem. Vjerojatno \u0107e biti potrebno poliranje ove plastike.
\n<\/span><\/em><\/p>\n
\n<\/a><\/p>\n<\/a>Primar transformatora pogoni jednostavan tranzistorski oscilator sa povratnom spregom preko zasebne zavojnice koji na radi na frekvenciji oko 200 Hz. Amplituda izlaznih impulsa na sekundaru transformatora ograni\u010dena je zener diodama na cca 190 V. Time se na izlazu iz Cockcroft-Walton generatora (umno\u017eiva\u010da napona) dobiva stabilan istosmjerni napon od cca 400 V za pogon GM cijevi.<\/span> <\/em><\/p>\n