![\"\"](\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2023\/12\/wg_fm35_07.jpg\")
<\/a><\/p>\n <\/p>\n Tvrtka Wandel & Goltermann osnovana je 1923. godine sa interesom na podru\u010dju radio tehnike i telefonije \u0161to je uglavnom uklju\u010divalo izradu radio prijemnika i odr\u017eavanje automatskih telefonskih centrala koje su u to vrijeme po\u010dele zamjenjivati ru\u010dne telefonske centrale. U 1940-tim godinama Wandel & Goltermann proizvodi alarmne sustave i telemetrijske oda\u0161ilja\u010de. Nakon rata tvrtka se te\u017ei\u0161no orijentira na popravak radio prijemnika, a zatim zapo\u010dinje proizvodnju i vlastitih radijskih prijemnika pod oznakama \u201eMusikant\u201c i \u201eTonk\u00fcnstler\u201c. Krajem 1940-tih godina Wandel & Goltermann zapo\u010dinje proizvodnju radija za automobile (\u201eZikade\u201c) te audio sustava za autobuse i vlakove.<\/p>\n Prvi mjerni ure\u0111aj specijaliziran za mjerenja u radio tehnici tvrtka Wandel & Goltermann predstavila je 1948. godine, a radilo se o mjera\u010du harmoni\u010dnih izobli\u010denja KLM-0. Koristio se za mjerenje \u010disto\u0107e signala iz testnih generatora signala te za mjerenje kvalitete zvuka u radio prijenosu. Istovremeno je tvrtka predstavila i svoj generator signala KMG-1. Na ova dva podru\u010dja proizvodnje je tvrtka tijekom 1950-tih i 1960-tih godina stvorila sna\u017enu tr\u017ei\u0161nu poziciju pra\u0107enu stalnim \u0161irenjem tvrtke. Do kraja 1960-tih ve\u0107 je bila organizirana u tri odjela proizvodnje. Prvi odjel bavio se razvojem i proizvodnjom mjerene opreme za telekomunikacije te elektroakustikom koja je uklju\u010divala radio ure\u0111aje za automobile i audio sustave za autobuse i vlakove. Drugi odjel bavio se ugradnjom i odr\u017eavanjem telefonskih centrala, a tre\u0107i odjel je bio servis i trgovina opreme za radio, televiziju i gramofone. U 1960-tim godinama tako\u0111er dolazi i do velikog prodora tvrtke na me\u0111unarodna tr\u017ei\u0161ta u Europi i Americi.<\/p>\n Rast i \u0161irenje tvrtke na svjetska tr\u017ei\u0161ta nastavlja se u 1970-tim godinama, no u 1980-tim godinama, prelaskom vlasni\u0161tva tvrtke na novu obiteljsku generaciju, rast tvrtke po\u010dinje usporavati, s jedne strane zbog sve ja\u010de globalne konkurencije, a s druge strane zbog potrebe pra\u0107enja sve br\u017eeg uvo\u0111enja novih tehnologija u telekomunikacijama. Unato\u010d tome, do kraja 1990-tih godina tvrtka Wandel & Goltermann i dalje vodi vrlo uspje\u0161no poslovanje sa svojih pet proizvodnih sjedi\u0161ta te razgranatom prodajnom i servisnom mre\u017eom u zemlji i svijetu sa 1600 zaposlenika. Godine 1999. Wandel & Goltermann se udru\u017euje sa ameri\u010dkom tvrtkom Wavetek (Wavetek Wandel Goltermann), a dvije godine kasnije slijedi spajanje sa tvrtkom TTC u novo ime Acterna. Godine 2005. pak Acternu preuzima JDSU, te nastala tvrtka Acterna \/JDSU i danas proizvodi mjerne ure\u0111aje i opremu za telekomunikacije, uklju\u010duju\u0107i radio, opti\u010dku i lasersku tehnologiju.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n FM-35 (Frequenz-Messger\u00e4t FM-35) omogu\u0107uje mjerenje frekvencije u opsegu 10 Hz do 100 kHz, vrlo specifi\u010dnom metodom pomo\u0107u Lissajousova krivulja koje se prate na XY-osciloskopu.<\/p>\n Kad se na X i Y ulaze osciloskopa dovedu dvije sinusne frekvencije, ovisno o razlici izme\u0111u frekvencija, faza i amplituda te dvije frekvencije, na osciloskopu \u0107e se iscrtavati odre\u0111eni oblik krivulje. Generalno se mo\u017ee re\u0107i da su te krivulje jednostavnije \u0161to su razlike frekvencija manje, a postaju slo\u017eenije \u0161to su razlike ve\u0107e. Za dvije po frekvenciji, fazi i amplitudi iste ulazne sinusne frekvencije na osciloskopu \u0107e biti prikazana stati\u010dna kosa crta pod kutom 45\u00b0. Isto tako:<\/p>\n Upravo ovo posljednje se koristi kod na\u0161eg mjera\u010da frekvencije. Vidimo da \u0107e Lissajousova krivulja biti stati\u010dna samo ako nema frekvencijske razlike izme\u0111u dvije ulazne sinusoide. Ovdje tako\u0111er treba re\u0107i da \u0107e krivulja biti stati\u010dna i ako su dvije frekvencije me\u0111usobni harmonici (vi\u0161ekratnici) no tada \u0107e oblik te stati\u010dne krivulje biti slo\u017eeniji i po tom obliku mo\u017eemo znati o kojoj je harmoni\u010dkoj razlici rije\u010d. Slo\u017eene krivulje mogu biti otvorene ili zatvorene. Zatvorene \u0107e biti samo ako je omjer izme\u0111u dvije frekvencije racionalan broj.<\/p>\n Nama je za mjerenje frekvencije dakle cilj dobiti stati\u010dnu krivulju na ekranu osciloskopa. Tada znamo da je nepoznata frekvencija jednaka ili vi\u0161ekratnik poznate frekvencije. Razlika u amplitudama i fazama ne utje\u010du na stati\u010dnost ve\u0107 samo na geometriju krivulje. Potenciometrima za ja\u010dinu vertikalnog i horizontalnog otklona mogu\u0107e je namjestiti najbolju visinu i \u0161irinu prikaza krivulje. Generator poznate frekvencije unutar FM-35 radi u opsegu 10 Hz – 11,1 kHz tako da \u0107emo za mjerenje u punom opsegu 10 Hz – 100 kHz koristiti stati\u010dne oblike krivulja koje odgovaraju odre\u0111enim vi\u0161ekratnicima frekvencija.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Frekvencija se do rezolucije od 1 Hz tra\u017ei pomo\u0107u \u010detiri dekadne sklopke (1 kHz, 100 Hz, 10 Hz, 1 Hz), a dodatno se mo\u017ee ugoditi pomo\u0107u potenciometra “Feinverstimmung<\/strong>” u postotku do \u00b10,7% od dekadski odabrane frekvencije. \u0160to se ti\u010de samog prakti\u010dnog mjerenja, do razlika frekvencija od 0,1 Hz odmah je vidljivo da krivulja nije stati\u010dna, a uz promatranje 5-10 sekundi mo\u017ee se uo\u010diti i polako mijenjanje oblika krivulje zbog razlike frekvencija od svega 0,01 Hz. Teoretski bi uz dovoljno dugo promatranje uo\u010dili bilo kakvu razliku izme\u0111u dvije frekvencije, no ovdje je ograni\u010denje u to\u010dnosti ipak najvi\u0161e odre\u0111eno samom to\u010dno\u0161\u0107u i stabilno\u0161\u0107u internog oscilatora. Za kalibraciju je ugra\u0111en termostabilni kristalni oscilator na frekvenciji 10 kHz \u010dija je to\u010dnost \u00b11 Hz. Pomo\u0107u ovog kristalnog oscilatora mo\u017ee se kalibrirati frekvencija internog oscilatora, tako\u0111er pra\u0107enjem stati\u010dnosti krivulje na frekvenciji internog oscilatora postavljenoj na 5 kHz. Na toj frekvenciji (razlika 2:1) krivulja ima oblik osmice. Time se to\u010dnost dekadama odabrane frekvencije mo\u017ee podesiti unutar 1% ili \u00b10,5 Hz. Za kalibraciju slu\u017ei kontrola (promjenjivi kondenzator) “Frequenznacheichung<\/strong>“.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Blok shema mjera\u010da frekvencije FM-35 je vrlo jednostavna. Interni precizni sinusni oscilator radi u opsegu 10 Hz – 11,1 kHz i taj signal se dovodi na horizontalno otklonsko poja\u010dalo, odnosno X-os. Radi se o RC oscilatoru baziranom na Wien-ovom mostu (vidi objavu Audio oscilator Trav-Ler TS-382B\/U<\/a>). Na vertikalno otklonsko poja\u010dalo ili Y-os pak se dovodi sinusni signal kojem \u017eelimo izmjeriti frekvenciju.<\/p>\n Gore na prednjoj plo\u010di su dva potenciometra u kombinaciji sa sklopkama kojima se upravlja ulazima i ja\u010dinom otklonskih poja\u010dala. Tako se na X otklonsko poja\u010dalo mo\u017ee dovesti signal iz internog oscilatora 10 Hz – 11,1 kHz ili pak signal iz nekog vanjskog izvora (X-Eingang<\/strong>). Signal iz internog oscilatora se mo\u017ee dobiti i na priklju\u010dnici Generator-Ausgang X-Platten<\/strong> pa ure\u0111aj mo\u017ee poslu\u017eiti i kao generator audio signala.<\/p>\n Na Y otklonsko poja\u010dalo pak se normalno dovodi signal kojem mjerimo frekvenciju (Y-Eingang<\/strong>) ili pak kalibracijski signal 10 kHz iz internog kristalnog oscilatora. Ovaj kalibracijski signal se isto tako mo\u017ee dobiti na priklju\u010dnici Generator-Ausgang Y-Platten <\/strong>za neku vanjsku primjenu.<\/p>\n Vidimo dakle da ure\u0111aj osim za mjerenje frekvencije mo\u017eemo koristiti i kao audio generator (10 Hz – 11,1 kHz) ili kao izvor precizne kalibracijske frekvencije 10 kHz. Tako\u0111er, ure\u0111aj mo\u017eemo koristiti kao normalni XY osciloskop sa proizvoljno dovedenim vanjskim signalima. Me\u0111utim, tu treba biti svjestan frekvencijske propusnosti otklonskih poja\u010dala koja nije puno ve\u0107a od 10 kHz za X-poja\u010dalo i 100 kHz za Y-poja\u010dalo (unutra\u0161nji otpor 1 M\u2126).<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Karakteristi\u010dno za sve cijevne ure\u0111aje profesionalne namjene proizvedene do kraja 1960-tih godina tako i ovdje osnovu \u010dini vrlo robusna metalna \u0161asija. Elektromagnetski oklopi su na svim elektronskim cijevima i na promjenjivim LC krugovima oscilatora.<\/p>\n Ugra\u0111eno je deset elektronskih cijevi:<\/p>\n Ovdje je zanimljiva konstrukcija kalibracijskog kristalnog oscilatora 10 kHz koji se bazira na kristalu u grijanom termostabilnom ku\u0107i\u0161tu i elektronskoj cijevi EBF80. Ova cijev sadr\u017ei pentodu i dvije signalne diode te je kao takva primarno namijenjena za posljednji stupanj MF poja\u010danja koji uklju\u010duje diodne NF\/AM i AGC detektore. Na elektroni\u010dkoj shemi je \u010ditav sklop kristalnog oscilatora nacrtan samo blokovski pa ne znamo kako su, odnosno jesu li uop\u0107e iskori\u0161tene te dvije diode za krug oscilatora.<\/p>\n Izmjerili smo frekvenciju na\u0161eg kristalnog oscilatora koja iznosi 9 999,510 Hz \u0161to je svakako unutar deklarirane tolerancije od \u00b11 Hz. Nije lo\u0161e za najmanje 65 godina star oscilator \ud83d\ude42<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Osciloskopska cijev DG7-31 ima promjer ekrana 70 mm i ukupnu du\u017einu od 172 mm. Za pogon cijevi dovoljan je anodni napon u granicama 400-800 V, a grijanje katode je standardnih 6,3 V \/ 300 mA.<\/p>\n Cijevi DG7-31 i njoj bliska DG7-32 su jedne od naj\u010de\u0161\u0107e kori\u0161tenih osciloskopskih cijevi u 1950-tim godinama. Me\u0111usobno se samo minimalno razlikuju po unutra\u0161njem kapacitetu otklonskih plo\u010da. Sa ovom cijevi radili smo projekt \u201cOsciloskop Clock Radio<\/a>\u201d.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Test je pokazao da kod na\u0161eg ure\u0111aja ne radi glavni oscilator 10 Hz – 11,1 kHz, a razlog tomu je neispravna elektronska cijev E80L (R\u00f6 3). Tijekom rada u unutra\u0161njosti cijevi dolazi do preskakanja iskri, mogu\u0107e da je u stakleni balon u\u0161ao zrak.<\/p>\n <\/p>\n Tako\u0111er, potenciometre i sklopke za kontrolu otklonskih poja\u010dala je potrebno o\u010distiti ili zamijeniti jer lo\u0161e dr\u017ee kontakt i potrebno je nekoliko uklju\u010divanja\/isklju\u010davanja da kontakt u nekom trenutku koliko toliko uhvati. Pod takvim okolnostima ne mo\u017eemo prikazati kakva je originalna slika krivulja na ovom ure\u0111aju, a svakako bi bilo potrebno zamijeniti i ve\u0107inu elektrolita te uzvr\u0161iti pode\u0161avanje i kalibraciju. Ako se nabavi zamjenska elektronska cijev onda ovo drugo i nisu tako slo\u017eeni i skupa popravci jer se sklopke i potenciometri lako rastavljaju, a kondenzatora za zamjenu nema puno.<\/p>\n <\/p>\n Ovdje je primjer krivulje za kombinaciju X-frekvencije od 30 kHz koju smo doveli sa vanjskog generatora signala i Y-frekvencije od 10 kHz koju proizvodi kristalni oscilator ure\u0111aja. To je karakteristi\u010dna krivulja za odnos X:Y frekvencija u omjeru 3:1. Sliku po X-osi ne mo\u017eemo pro\u0161iriti vi\u0161e od ovoga, a uzrok tome su lo\u0161i kontakti, kondenzatori, a mogu\u0107e i samo X otklonsko poja\u010dalo. Dok te kvarove ne otklonimo, dat \u0107emo prikaz krivulja kakav se vidi za pojedino mjerenje na jednom na\u0161em ispravnom XY osciloskopu.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n U prakti\u010dnom radu sa mjera\u010dem frekvencije ne treba se puno brinuti o obliku krivulje na pojedinom faznom pomaku. Kako se dekadskim sklopkama pribli\u017eavamo to\u010dnoj frekvenciji tako ionako stalno mijenjamo fazni pomak izme\u0111u dviju frekvencija. Kako se sve vi\u0161e pribli\u017eavamo nepoznatoj frekvenciji tako dinamika promjene krivulje postaje sve sporija i ve\u0107 tu u pogodnom trenutku mo\u017eemo izbrojati broj amplituda krivulje kako bi znali o kojem je vi\u0161ekratniku rije\u010d. Nakon toga je dalje samo va\u017eno pratiti sve ve\u0107e usporavanje dinamike promjene oblika krivulje dok ona na kraju ne postane stati\u010dna, u bilo kojem kona\u010dnom obliku.<\/p>\n Iako se ovom metodom nepoznata frekvencija mo\u017ee izmjeriti vrlo precizno (rezolucija 0,01 Hz pa i manja) to\u010dnost mjerenja izravno ovisi o to\u010dnosti internog promjenjivog oscilatora u \u010ditavom njegovom frekvencijskom opsegu. To zna\u010di da svi otpornici i kondenzatori u promjenjivim LC krugovima oscilatora moraju biti vrlo male tolerancije i niskih temperaturnih koeficijenata. Takvih elemenata u na\u0161em slu\u010daju ima stotinjak. Za razliku od toga, kod digitalnih broja\u010da frekvencije je dovoljno posti\u0107i stabilnost na samo jednoj referentnoj frekvenciji \u0161to je daleko lak\u0161e izvedivo pomo\u0107u jednog fiksnog kristalnog oscilatora. Isto tako LC oscilatorima je prakti\u010dno nemogu\u0107e posti\u0107i to\u010dnost i stabilnost kao kristalnim oscilatorima, pogotovo ako su kristali u termostabilnim komorama.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Mjera\u010d frekvencije Wandel & Goltermann FM-35 je 1955. godine ko\u0161tao tada\u0161njih 3 300 DEM \u0161to bi u dana\u0161njoj protuvrijednosti iznosilo gotovo 10 000 eura. Do kraja 1950-tih godina najra\u0161ireniji su bili mjera\u010di frekvencije na principu zero-beat metode. To je metoda usporedbe nepoznate frekvencije sa poznatom frekvencijom na na\u010din da se iste me\u0111usobno mije\u0161aju kako bi se dobila njihova frekvencijska razlika. Ako je razlika dovoljno mala (do cca 16 kHz) onda \u0107e se ta razlika \u010duti kao audio ton. \u0160to je razlika frekvencija manja, audio ton \u0107e biti ni\u017ei (dublji) sve dok se na nekih cca 16 Hz kontinuirani ton po\u010dne pretvorati u svojevrsne zvu\u010dne impulse (udarce) koji postepeno prema ni\u017eim frekvencijama dobivaju sve ve\u0107i razmak. U trenutku kad se frekvencije izjedna\u010de, nema vi\u0161e frekvencije razlike i tu se u slu\u0161alicama vi\u0161e ne \u010duje nikakav ton (zero-beat). Ovisno o audio sistemu pojedinog ure\u0111aja i kori\u0161tenim slu\u0161alicama, frekvenciju internog oscilatora je potrebno postaviti (otprilike) na sredinu izme\u0111u dvije pojave najdubljih \u010dujnih tonova ili impulsnih zvu\u010dnih udaraca i tada znamo da je frekvencija internog oscilatora ista nepoznatoj frekvenciji.<\/p>\n Na\u0161 mjera\u010d frekvencije FM-35 tako\u0111er uspore\u0111uje poznatu sa nepoznatom frekvencijom, no ovdje detekcija nije zvu\u010dna nego vizualna. Krivulja koju iscrtavaju zbrojevi promjena vrijednosti amplituda dva signala u vremenskoj domeni na osciloskopu ne\u0107e se mijenjati samo ako su frekvencije oba signala potpuno iste.<\/p>\n Tek razvojem digitalnih sklopova u\u0161li su u \u0161iroku upotrebu digitalni broja\u010di frekvencije koji izravno broje periode signala u nekom to\u010dno odre\u0111enom vremenskom okviru (1 sekunda). Takvi broja\u010di izravno pokazuju frekvenciju na digitalnom displeju jer ona upravo odgovara broju izbrojenih perioda u jednoj sekundi. Ovdje vi\u0161e nema ograni\u010denja u slu\u0161noj ili vizualnoj vje\u0161tini operatera, rezultat se prikazuje izravno, a za brojanje se lako pripremi bilo kakav valni oblik signala. Tako\u0111er, uz primjenu nekih dobro osmi\u0161ljenih rje\u0161enja digitalnim broja\u010dima su mogu\u0107a izuzetno precizna mjerenja u vrlo \u0161irokom rasponu frekvencija (vidi objavu Computing Counter HP 5360A<\/a>).<\/p>\n <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Danas je nabavljen mjera\u010d frekvencije FM-35 njema\u010dke tvrtke Wandel Goltermann iz 1955. godine. Tvrtka Wandel & Goltermann osnovana je 1923. godine sa interesom na podru\u010dju radio tehnike i telefonije \u0161to je uglavnom uklju\u010divalo izradu radio prijemnika i odr\u017eavanje automatskih telefonskih centrala koje su u to vrijeme po\u010dele zamjenjivati ru\u010dne telefonske centrale. U 1940-tim […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":18394,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[64,15],"tags":[],"class_list":{"0":"post-18387","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-cijevni","8":"category-mjerni","9":"czr-hentry"},"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2023\/12\/wg_fm35_07.jpg","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/18387","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=18387"}],"version-history":[{"count":15,"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/18387\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":18438,"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/18387\/revisions\/18438"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/media\/18394"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=18387"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=18387"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=18387"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n\n
<\/a><\/p>\n
\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n
\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a>Netko je ve\u0107 vr\u0161io servis ovog ure\u0111aja te je na \u0161asiji ostavio zalijepljena dva vjerojatno originalna kondenzatora. Za sada ne mo\u017eemo znati ni odakle su ni za\u0161to su odlemljeni ovi kondenzatori i da li su zamijenjeni nekim drugim komponentama.\u00a0<\/em>\u00a0<\/span><\/p>\n\n
<\/a>Kristalni kalibracijski oscilator 10 kHz bazira se na elektronskoj cijevi EBF80 i na kristalu 10 kHz u termostabilnom ku\u0107i\u0161tu. <\/span><\/em><\/p>\n<\/a>Detalj na potenciometre kombinirane sa sklopkom kojima se namje\u0161ta poja\u010danje i selektiraju ulazi na otklonska poja\u010dala.\u00a0<\/em> <\/span><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a>Tri elektronske cijevi za stabilizaciju anodnog napona za oscilatore.<\/em> <\/span><\/p>\n<\/a>Diodni mosni ispravlja\u010d i pasivne komponente u krugu napajanja.<\/span><\/em><\/p>\n<\/a>Elektronske cijevi za X i Y otklonska poja\u010dala.<\/span> <\/em><\/p>\n<\/a>Pasivne komponenete X i Y otklonskih poja\u010dala.<\/span> <\/em><\/p>\n<\/a>Elektronske cijevi oscilatora 10 Hz – 11,1 kHz sa Wien-ovim mostom. Uo\u010dava se i posebna \u017earuljica koja je dio jedne grane mosta i koja slu\u017ei za stabilizaciju amplitude izlaznog signala. Ovakve \u017earuljice djeluju kao PTC otpornici i susre\u0107emo ih kod gotovo svih cijevnih oscilatora sa Wien-ovim mostom, a tako\u0111er i u drugim razli\u010ditim krugovima gdje je potrebna automatska regulacija ili stabilizacija struje.<\/span><\/em><\/p>\n<\/a>Pasivne komponente za napajanje elektronski Wien-ovog oscilatora.<\/span> <\/em><\/p>\n
\n<\/a>U posebnoj oklopljenoj komori nalaze se promjenjivi RC elementi Wien-ovog oscilatora.<\/span> <\/em><\/p>\n<\/a>Za promjenu frekvencije Wien-ovog oscilatora potrebno je mijenjati otpornike ili kondenzatore paralelno u obje grane mosta koje su zapravo niskopropusni i visokopropusni RC filtar. U na\u0161em se slu\u010daju dekadskim sklopkama preklapaju otpornici. Na slici se jasno vide dvije sekcije svake dekadske sklopke sa otpornicima niske tolerancije od 0,5% ili 1%.<\/em> <\/span><\/p>\n<\/a>Fiksni i promjenjivi kapaciteti za uga\u0111anje Wien-ovog mosta.<\/em> <\/span><\/p>\n<\/a>Promjenjivi kondenzator kontrole “Frequenznacheichung<\/strong>” za kalibraciju Wien-ovog oscilatora pomo\u0107u preciznog kristalnog oscilatora (lijevo) i pogled na robusno i kvalitetno izvedene kontakte dekadskih sklopki koje se lako \u010diste (desno).\u00a0 \u00a0 <\/em><\/span><\/p>\n<\/a>Dekadske sklopke za dvostruko preklapanje otpornika u RC granama mosta (lijevo) i promjenjivi kondenzator kontrole “Feinverstimmung<\/strong>” kojim se dekadama odabrana frekvencija oscilatora mo\u017ee dodatno kontinuirano uga\u0111ati u postotku do \u00b10,7%.<\/span><\/em><\/p>\n
\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a>Prva slika je prikaz kakav mo\u017eemo o\u010dekivati kod kalibracije ure\u0111aja kada je X frekvencija 5 kHz, a Y frekvencija 10 kHz (omjer 1:2). Druga i tre\u0107a slika su krivulje koje vidimo kod izravnih mjerenja frekvencije i opsegu 10 Hz – 11,1 kHz (omjer 1:1). Ovisno o faznom pomaku, slika mo\u017ee biti kosa crta, elipsa ili kru\u017enica. Na \u010detvrtoj slici je prikaz za mjerenje frekvencija 11 – 22 kHz, dakle omjer 2:1.<\/span> <\/em><\/p>\n<\/a>Ovo su krivulje redom za mjerenja frekvencija u omjeru 3:1 do 10:1, dakle za frekvencijski opseg 30-100 kHz. Po broju gornjih ili donjih maksimalnih amplituda znamo za koliko je nepoznata frekvencija na Y-ulazu, ve\u0107a od poznate (namje\u0161tene) na X-ulazu.<\/span> <\/em><\/p>\n<\/a>Mi smo na gornjim slikala dali idealne simetri\u010dne prikaze krivulja za fazne pomake od 0\u00b0 i 90\u00b0. Na drugim faznim pomacima sjeci\u0161ta krivulja ne\u0107e imati ovako simetri\u010dne me\u0111usobne razmake, a na krajnjim vrijednostima \u0107e se stopiti u oblik koji se \u010dini kao otvorena krivulja. I ovdje se odnos izme\u0111u frekvencija mo\u017ee lako izbrojati brojanjem popre\u010dnih crta krivulje. Prve dvije slike daju prikaze krivulja za omjer frekvencija 3:1 i to kada je fazni pomak 90\u00b0 i kada je 0\u00b0. Isto tako druge dvije slike daju prikaze krivulja za omjer frekvencija 5:1 i to kada je fazni pomak 90\u00b0 i kada je 0\u00b0.<\/span><\/em><\/p>\n
\n