![\"\"](\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2023\/12\/antenna_225_400_mhz_01.jpg\")
<\/a><\/p>\n <\/p>\n Po vanjskom obliku ovo je uobi\u010dajen dizajn poluvalnih vertikalnih dipol antena jer se jasno uo\u010davaju dva podjednaka metalna valjka na sredini odvojena izolatorom koji predstavljaju dipole. Nakon potrage po internetu na\u0161ao sam svega dvije poveznice na iste ili vrlo sli\u010dne vojne antene. Jedna se opisuje kao dio kompleta britanskog vojnog primopredajnika Clansman PRC 344. To je mali prenosivi UHF\/AM primopredajnik za frekvencijski opseg 225-400 MHz primarno namijenjen za komunikaciju terenskih snaga sa zrakoplovima. Antena poput na\u0161e predvi\u0111ena je za monta\u017eu na vozilo. Druga poveznica je na UHF antenu oznake 20-30-39 tako\u0111er britanske tvrtke Cooper Antennas Ltd koja je predvi\u0111ena za ugradnju na plovila i to na postolje sa antenskim protutegovima (GP – ground plane). I ovdje je namijenjena za brodske vojne primopredajnike u frekvencijskom opsegu 225-400 MHz. Iz ovoga se mo\u017ee zaklju\u010diti da su na\u0161e antene britanske proizvodnje i namijenjene za rad sa vojnim primopredajnicima koji rade u opsegu 225-400 MHz i koje su predvi\u0111ene za monta\u017eu na vozila ili plovila. To su antene za karakteristi\u010dnu impedanciju 50 \u2126 (N tip konekatora), poja\u010danja +2 dBi, za maksimalne snage predajnika od 200 W.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Kako bi potvrdili ove informacije, prvo \u0107emo izmjeriti rezonantne frekvencije na\u0161ih antena.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Sada kada smo potvrdili opseg rada, idemo izmjeriti dimenzije antene i vidjeti njenu konstrukciju.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Dipole na\u0161e antene \u010dine dva aluminijska valjka ili lonca du\u017eine cca 117 i promjera 57 mm. Analizator spektra je pokazao rezonantnu frekvenciju na 358 MHz. Frekvencija od 358 MHz odgovara valnoj duljini od cca 84 cm, a 1\/4 valne duljine iznosi 21 cm. Za\u0161to su onda na\u0161i elementi duljine samo 11,8 cm.<\/p>\n Da bi odgovorili na ovo pitanje kod antena moramo razlikovati dvije du\u017eine antena: elektri\u010dnu i fizi\u010dku (mehani\u010dku). U na\u0161em slu\u010daju smo dakle izra\u010dunali potrebnu elektri\u010dnu du\u017einu od 21 cm, no izmjerili smo stvarnu fizi\u010dku du\u017einu od 11,8 cm.<\/p>\n Ove dvije du\u017eine bi bile jednake samo kad bi antena bila izra\u0111ena od beskona\u010dno tankog vodi\u010da postavljenog u slobodni prostor gdje na njega okolni predmeti nemaju nikakav utjecaj. U praksi pak svaki vodljivi element antene mora imati neku debljinu, mora na neki na\u010din biti montiran i u\u010dvr\u0161\u0107en te se nalazi na nekoj odre\u0111enoj udaljenosti od Zemljine povr\u0161ine i drugih okolnih objekata. Svi ovi navedeni elementi najvi\u0161e utje\u010du na pove\u0107anje vlastitog kapaciteta antene. \u0160to je antena sastavljena od debljih vodi\u010da to \u0107e imati ve\u0107i kapacitet. Petlje na krajevima antenskih \u017eica kojima se iste pri\u010dvr\u0161\u0107uju za izolatore, kao i razne kapice (gljive) koje vi\u0111amo na krajevima teleskopskih \u0161tap antena dodatno pove\u0107avaju kapacitet antene. U svakom rezonantnom titrajnom krugu pove\u0107anjem kapaciteta rezonantna frekvencija postaje ni\u017ea. Stoga, \u0161to je antena napravljena od deblje \u017eice i \u0161to ima time ve\u0107i kapacitet, to se njena mehani\u010dka duljina mora vi\u0161e skratiti da bi se dobila ista rezonantna frekvencija.<\/p>\n Faktor skra\u0107enja se ra\u010duna kao odnos valne duljine i debljine aktivnog antenskog elementa \u010dime se dobiva takozvani stupanj vitkosti antene. Me\u0111utim, izra\u010dun samog faktora skra\u0107enja dalje nije jednostavan jer ovisi o tipu antene, rezonantnoj frekvenciji i drugim faktorima te se onda za izra\u010dun obi\u010dno koriste gotove tablice ili ra\u010dunalni programi. U na\u0161em slu\u010daju imamo relativno kratku valnu duljinu (21 cm) i prili\u010dno veliku debljinu aktivnih elemenata antene (5,7 cm) \u010dime dobivamo izuzetno mali stupanj vitkosti i veliki faktor skra\u0107enja. On bi trebao iznositi 0,59.<\/p>\n Osim kapaciteta, na kona\u010dnu fizi\u010dku duljinu antene utje\u010de i faktor brzine, a to je skra\u0107enje fizi\u010dke duljine antene zbog smanjenja brzine rasprostiranja elektromagnetskih valova unutar materijala od kojih je izra\u0111ena antena (bakar, aluminij) u odnosu na brzinu valova u slobodnom prostoru. Taj faktor skra\u0107enja je obi\u010dno 0,95.<\/p>\n Antena je u na\u0161em slu\u010daju namjerno konstruirana od debelih dipola iz \u010detiri osnovna razloga. \u0160to su dipoli deblji to \u0107e se rezonantna frekvencija smanjivati pa \u0107e fizi\u010dka dudu\u017eina antene biti vi\u0161e kra\u0107a u odnosu na elektri\u010dnu du\u017einu. Sli\u010dan efekat se posti\u017ee i ako dipol nije ravna \u0161ipka (\u017eica ili cijev) nego je na\u010dinjen od \u017eice savijene u zatvorenu petlju npr. u obliku trokuta. Nadalje, debljina dipola tako\u0111er utje\u010de i na \u0161irokopojasnost, odnosno o\u0161trinu krivulje rezonancije. \u0160to su dipoli deblji to \u0107e kruvulja rezonancije biti \u0161ira \u010dime se dobiva vi\u0161e \u0161irokopojasna antena. Tre\u0107e, \u0161to su dipoli deblji to su manji gubici na samoj anteni pa \u0107e antena imati ve\u0107e poja\u010danje, a i kod debljih dipola su manje izra\u017eeni gubici s obzirom na upotrijebljeni materijal (bakar, aluminij). I na kraju, vrlo debela i kruta antena je otporna na vanjske utjecaje, posebice na jak vjetar \u010dime je pogodna za primjenu na vozilima i plovilima.<\/p>\n Na rezonantnu frekvenciju dipola utje\u010de i vanjska obloga kao \u0161to je izolacija na \u017eici ili premaz boje na cijevi. Iako postoje brojni programi za izra\u010dun fizi\u010dkih dimenzija dipol antena vidimo da na rezonatnu frekvenciju, dijagram zra\u010denja i poja\u010danje (dobit) takve antene utje\u010de gotovo sve \u0161to se ti\u010de fizi\u010dke konstrukcije, upotrijebljenih materijala i smje\u0161taja antene u prostoru. Stoga je nakon izrade nu\u017eno izvesti stvarna mjerenja i dodatna pode\u0161avanja antene na \u017eeljene parametre.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Zaklju\u010dili smo dakle da su na\u0161e antene 1\/2 \u03bb dipoli sa dva elementa du\u017eine 1\/4 \u03bb. Me\u0111utim, kada se antena do kraja rastavi i nacrta njezin presjek vidjeti \u0107emo da to nije tako i da je ovdje zapravo rije\u010d je o 1\/4 \u03bb monopolnoj anteni. Ipak, sve \u0161to smo do sada napisali za dipolne antene vrijedi i za monopolne antene.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a>Antena oznake 20-30-39 britanske tvrtke Cooper Antennas Ltd. za opseg 225-400 MHz montirana na GP podno\u017eje.<\/span><\/em><\/p>\n<\/a>Ovdje vidimo rezonancije antene u frekvencijskom opsegu do 3,2 GHz. Isti\u010de se izrazira \u0161irokopojasnost u opsegu 225-400 MHz (marker 1) ali tako\u0111er i rezonancije na opsegu 2,5 GHz.<\/em><\/span><\/p>\n<\/a>Rezonantna frekvencija na\u0161e antene je na 358 MHz no vidi se da postoje rezonantni vrhovi kroz \u010ditav opseg 225-400 MHz tako da je antena uz odre\u0111ena prilago\u0111enja upotrijebljeva u cijelom tom opsegu.\u00a0<\/span> <\/em><\/p>\n<\/a>Ovo su rezonancije na opsegu 2,5 – 2,6 GHz. Antena sigurno nije dizajnirana za taj opseg no mogu\u0107e da bi efikasnost zra\u010denja bila zadovoljavaju\u0107a i na tom opsegu.\u00a0 <\/span><\/em><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a>Gornji element dipola.<\/span> <\/em><\/p>\n
\n<\/a>Ovdje vidimo elemente preko kojih se antena spaja na koaksijalni vod. Koakasijalna linija duljine 106 mm (vanjski pla\u0161t od bakrene cijevi) koja vodi od ulaznog N-konektora na to\u010dku priklju\u010denja antene izgleda kao 1\/4 \u03bb linija za simetriranje. Me\u0111utim, ovo nije simetri\u010dna antena (dipol) pa nije potrebna prilagodba sa nesimetri\u010dnog koaksijalnog voda na simetri\u010dne elemente antene. U na\u0161em slu\u010daju to je samo tehni\u010dko rje\u0161enje izvedbe dolaznog koaksijalnog voda impedancije 50 \u03a9. \u00a0<\/span> <\/em><\/p>\n<\/a>Vidi se da netko brusio boju sa donje strane podno\u017eja antene \u010dime se htio ostvariti bolji kontakt sa uzemljenjem, odnodno sa metalnom povr\u0161inom na koju se antena montira (GP). Performanse i dijagram zra\u010denja ove antene uvelike ovidi o kvaliteti i na\u010dinu izvedenog uzemljenja.\u00a0Rupa na dnu podno\u017eja antene gdje smo odvili vijak slu\u017ei za ispu\u0161tanje vlage ukoliko do\u0111e do prodora iste unutar antene. Crvena (bakrena) cijev je koaksijalni vod (50 \u2126) kojim se preko vanjskog N-konektora napaja antena. Srebrna cijev je od izolacijskog materijala i podesiva po visini. Pomo\u0107u nje se namje\u0161ta to\u010dna visina to\u010dke priklju\u010denja antene (pomo\u0107u obujmice i vijka) koja mora biti to\u010dno na onoj duljini gdje je impedancija antene 50 \u2126.\u00a0<\/em> <\/span><\/p>\n