![\"\"](\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2024\/02\/ultron_srg22_01.jpg\")
<\/a><\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Za ton generator Ultron SRG-22 prona\u0161li smo samo elektroni\u010dku shemu. Iz prednje plo\u010de pak se vidi da je to generator sinusnog i pravokutnog signala u opsegu 20 Hz – 200 kHz podijeljeno u \u010detiri frekvencijska opsega (Frequenzbereich<\/strong>):<\/p>\n Osim toga mogu\u0107e je generiranje i slo\u017eenog signala od dvije sinusne frekvencije (Intermod.<\/strong>) od kojih je jedna mre\u017ena, a druga iz RC oscilatora. Izlazni atenuator je kalibriran u pet koraka (Ausgangsspanng.), a za svaki korak je mogu\u0107a i kontinuirana nekalibrirana regulacija izlazne amplitude pomo\u0107u potenciometra Fein-Abschw<\/strong>\u04d3cher<\/strong>.<\/p>\n Kao zasebni element je ugra\u0111en visoko-propusni RC filtar (Hochpass-Filter<\/strong>) koji se koristi kod mjerenja intermodulacijske distorzije audio poja\u010dala. Zapravo je \u010ditav ovaj ure\u0111aj osmi\u0161ljen za testiranje karakteristika audio poja\u010dala i sli\u010dnih audio ure\u0111aja i komponenti. \u00a0Tako se preko RC generatora Ultron SRG-22 na ulaz poja\u010dala dovodi sinusni, pravokutni ili dvotonski testni signal odre\u0111ene frekvencije, a izlazni signal iz poja\u010dala se prati na osciloskopu. Sinusni valni oblik mo\u017ee koristiti za mjerenje frekvencijskog odziva, poja\u010danja i izobli\u010denja poja\u010dala. Pravokutni oblik je pogodniji za bolje uo\u010davanje nekih ograni\u010denja i neispravnosti poja\u010dala prema karakteristi\u010dnim deformacijama istog na izlazu. Tako se lako mogu uo\u010diti deformacije pravokutnog signala karakteristi\u010dne za probleme sa poja\u010danjem na niskim ili visokim frekvencijama, zatim lo\u0161a fazna kompenzacije ili samooscilacije poja\u010dala, problemi sa izlaznim transformatorom kod cijevnih poja\u010dala i sli\u010dno.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Posebna vrsta mjerenja koju omogu\u0107uje Ultron SRG-22 je mjerenje intermodulacije (IM) ili intermodulacijske distorzije (IMD) audio poja\u010dala.<\/p>\n Postoji puno vrsta izobli\u010denja koje nastaju i mogu se mjeriti u audio sklopovima, a najmanje po\u017eeljna su nelinearna izobli\u010denja jer iz njih na izlazu iz poja\u010dala nastaju nove frekvencije koje se ne nalaze u originalnom ulaznom signalu i one mogu jako izobli\u010diti originalni zvuk. Te nove frekvencije mogu biti harmonici ulaznih frekvencija pa govorimo o harmoni\u010dkim izobli\u010denjima, odnosno o THD (Total Harmonic Distortion) \u0161to je ukupno harmonijsko izobli\u010denje plus \u0161um. Me\u0111utim, jednako tako mogu nastati i neke posve nove frekvencije koje niti su sadr\u017eane u ulaznom signalu niti su harmonici istog, a to je onda intermodulacijska distorzija (IMD).<\/p>\n THD i IMD su povezani tako da svako poja\u010dalo koje ima harmonijsko izobli\u010denje ima i intermodulacijsko izobli\u010denje, a vrijedi i obrnuto. Sve te ne\u017eeljene frekvencije su neizbje\u017ean nusprodukt nelinearnih izobli\u010denja poja\u010dala pri \u010demu sklopovi poja\u010danja mijenjaju valni oblik signala na ulazu u poja\u010dalo. Audio komponente i audio sklopovi ne mogu biti savr\u0161eni te prakti\u010dno sva audio oprema ima odre\u0111enu nelinearnost. Time \u0107e THD i IMD u odre\u0111enoj mjeri uvijek biti prisutni, a cilj je da ta nelinearna izobli\u010denja budu minimalna ispod razine \u0161uma ili barem dovoljno niska da ih slu\u0161atelj ne zamijeti.<\/p>\n Kako smo ve\u0107 puno puta vidjeli u RF tehnici i raznim superheterodinskim mje\u0161a\u010dima, nove frekvencije uvijek nastaju kao zbroj i razlika dviju razli\u010ditih frekvencija u procesu mije\u0161anja istih. Stoga se RF mje\u0161a\u010di namjerno baziraju na nelinearnim elementima i nelinearnim elektri\u010dnim krugovima. Za audio poja\u010dala pak su ti zbrojevi i razlike frekvencija svakako nepo\u017eeljni i stoga audio poja\u010dala moraju imati \u0161to je mogu\u0107e manja nelinearna izobli\u010denja. Naj\u010de\u0161\u0107a posljedica IMD-a u audio poja\u010dalima je amplitudna modulacija ni\u017ee frekvencije vi\u0161om.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Me\u0111utim, osnovno pitanje kod audio poja\u010dala je kako uop\u0107e u procesu poja\u010danja mogu istovremeno nastati dvije razli\u010dite frekvencije \u010diji produkt je onda IMD. Gledano u vremenskoj domeni, na ulazu u poja\u010dalo je u svakom trenutku prisutna samo jedna frekvencija, odnosno samo jedan napon odre\u0111ene amplitude. Jedan od uzroka mo\u017ee biti negativna povratna veza karakteristi\u010dna za audio poja\u010dala gdje nastaje odre\u0111eno vremensko ka\u0161njenje izme\u0111u dolaznog i povratnog signala, a time i fazni odnosno frekvencijski pomak izme\u0111u njih. Tako\u0111er bilo kakve druge vremenske razlike stvorene u obradi audio signala (bilo analognoj ili digitalnoj) mogu dovesti do pojave IMD-a.<\/p>\n Mi ovdje ne \u017eelimo ulazi u audiofilsku raspravu koliko IMD i THD distorzije i izobli\u010denja utje\u010du na ukupni subjektivni dojam zvu\u010dne sliku u dobrom ili lo\u0161em smislu. Rasprave se vode \u010dak i na temu da li mjerenje ovih izobli\u010denja na audio poja\u010dalima ima ili nema prakti\u010dnog smisla. Kod gitarskih poja\u010dala se za dobivanje nekih zvu\u010dnih efekata namjerno stvaraju IMD i THD distorzije koje onda daju karakteristi\u010dne zvukove. Naravno, da se na takvo poja\u010dalo spoji muzika, govor ili sli\u010dni audio signal on bi na izlazu iz poja\u010dala bio potpuno izobli\u010den.<\/p>\n Na\u0161 instrument je namijenjen za mjerenje IMD-a pa \u0107e \u0107emo se mi ovdje fokusirati na na\u010din kako to mjerenje funkcionira. Na ulaz poja\u010dala koje se testira potrebno je istovremeno dovesti dvije razli\u010dite sinusne tonske frekvencije u odre\u0111enom amplitudnom omjeru. U idealnom slu\u010daju na izlazu iz poja\u010dala trebali bi dobiti opet samo te iste dvije frekvencije. Me\u0111utim, ukoliko postoji neka nelinearnost u poja\u010danju, na izlazu \u0107emo dobiti i produkte mije\u0161anja te dvije frekvencije. Da bi izdvojili i izmjerili snagu samo produkata mije\u0161anja, potrebno je o\u0161trim filtrima ukloniti dvije ulazne frekvencije i izmjeriti sve ostale.<\/p>\n Danas je naj\u010de\u0161\u0107i na\u010din mjerenja IMD-a kori\u0161tenjem SMPTE (Society of Motion Picture & Television Engineers) standarda RP120-1994, koji koristi frekvenciju od 60 Hz i jednu neharmonijski povezanu vi\u0161u frekvenciju (obi\u010dno 7 kHz) s omjerom amplitude 4:1 (niska : visoka). Ovim testom mjere se bo\u010dni pojasevi oko tona od 7 kHz, \u010dija prisutnost ukazuje na amplitudnu modulaciju, a time i na intermodulacijska izobli\u010denja. Postoje dakako i drugi standardi mjerenja (DIN, CCIF) koji koriste druge frekvencije i omjere amplituda, a mi\u0161ljenja oko najoptimalnije metode su podijeljena. Na\u0161 Ultron SRG-22 koristi mre\u017enu frekvenciju 50 Hz, a druga frekvencija koja se odabire RC generatorom je onda vjerojatno oko 7 kHz gdje su amplitude 50Hz\/7kHz u omjeru 4:1.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Mjerenje ili bolje re\u010deno detekcija prisutnosti IMD-a na izlazu iz poja\u010dala prati se na osciloskopu. U tu svrhu se posebnim visokopropusnim filtrom filtrira ni\u017ea frekvencija (50 Hz), a propu\u0161ta samo vi\u0161a frekvencija (7 kHz) sa eventualno stvorenim bo\u010dnim pojasevima sa modulacijskim frekvencijama. U idealnom slu\u010daju kada je poja\u010dalo linearno i nema IMD izobli\u010denja na osciloskopu vidimo \u010distu sinusoidu frekvencije 7 kHz. Ukoliko pak postoji kakva amplitudna modulacija onda \u0107e se to jasno vidjeti na sinusoidi sli\u010dno kao i na nefiltriranom signalu. Naravno da bi se sve ovo puno bolje vidjelo na spektralnom analizatoru ali u 1960-tim godinama takvi ure\u0111aji nisu bili dostupni amaterima.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Napravili smo mali test kako funkcionira mjerenje IMD-a pomo\u0107u ure\u0111aja Ultron SRG-22 i osciloskopa u idealnim uvjetima (izravna veza preko filtra bez DUT-a).<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Ton generator Ultron SRG-22 se bazira na pet elektronskih cijevi:<\/p>\n Do sada smo opisali ve\u0107 nekoliko cijevnih i tranzistorskih audio generatora koji se baziraju na RC oscilatoru sa Wienovim mostom. Zapravo prakti\u010dno svi promjenjivi RC generatori za niske frekvencije (do 1 MHz) se baziraju na Wienovom mostu jer isti daje vrlo stabilnu i \u010distu sinusnu amplitudu izlaznog signala. U elektroni\u010dkoj shemi se najlak\u0161e prepozna po dvije RC grane gdje su u jednoj RC elementi vezani u seriju, a u drugoj paralelno. Frekvencija se mijenja paralelnom promjenom R ili C elemenata u obje grane mosta. U na\u0161em slu\u010daju se promjena frekvencijskog opsega vr\u0161i paralelnom promjenom vrijednosti otpornika, a fina promjena frekvencije se vr\u0161i paralelnom promjenom kapaciteta u obje grane mosta (dvije jednake sekcije promjenjivog kondenzatora na zajedni\u010dkoj osovini). Prva cijev 6AV6 je oscilatorsko poja\u010dalo, a duga cijev 6AR5 je inverter faze kako bi se dobila pozitivna povratna sprega za podr\u017eavanje oscilacija.<\/p>\n U negativnoj povratnoj sprezi je termistor (PTC) oznake SST 300 u obliku male \u017earuljice sa \u017earnom niti koji slu\u017ei za stabilizaciju amplitude oscilacija. Gotovo kod svih cijevnih oscilatora sa Wienovim mostom nalazimo ovakve ili sli\u010dne izvedbe “\u017earuljica” ili “Urdox” otpornika koji djeluju kao PTC otpornici. Ako amplituda izlaznog signala poraste, \u017earna nit se vi\u0161e u\u017eari \u010dime joj se pove\u0107a otpor, a to pove\u0107anje otpora onda uzrokuje smanjenje amplitude signala. Tako je na jednostavan na\u010din izvedena automatska stabilizacija izlazne amplitude oscilatora.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Pravokutni valni oblik dobiva se sje\u010denjem pozitivnih i negativnih amplituda sinusnog valnog oblika preko clipper poja\u010dala sa dvostrukom triodom 12AT7.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Izlazna pentoda 6AR5 je u spoju katodnog slijedila i slu\u017ei kako poja\u010dalo za odvajanje oscilatorskog kruga od promjenjivog vanjskog optere\u0107enja. Na shemi je tako\u0111er lako pratiti da se dvotonski signal dobiva mije\u0161anjem napona iz mre\u017enog transformatora (50 Hz) sa odabranim naponom iz RC oscilatora.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Na gornjim slikama unutra\u0161njosti na\u0161eg primjerka ton generatora Ultron SRG-22 mogli smo primijetiti kako je netko ve\u0107 zamijenio gotovo sve originalne kondenzatore novima. To zna\u010di da je ovaj ure\u0111aj dugo bio u aktivnoj upotrebi.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n<\/a><\/p>\n\n
\n<\/a>Valni oblik dobiven mije\u0161anjem frekvencije gradske mre\u017ee i vi\u0161e frekvencije u omjeru 4:1 dobivene iz RC generatora Ultron SRG-22. Jasno se vidi amplitudna modulacija ni\u017ee frekvencije vi\u0161om, odnodno karakteristi\u010dni izgled IMD izobli\u010denja na osciloskopu.<\/span><\/em><\/p>\n<\/a>Prikaz dvotonskog signala 50 Hz \/ 700 Hz u omjeru 4:1 iz Ultrona SRG-22 u vremenskoj i frekvencijskoj domeni.\u00a0<\/em> <\/span><\/p>\n<\/a>Prikaz dvotonskog signala 50 Hz \/ 7 kHz u omjeru 4:1 iz Ultrona SRG-22 u vremenskoj i frekvencijskoj domeni.\u00a0<\/em><\/span><\/p>\n<\/a>Razlika frekvencija 50 Hz i 7 kHz je relativno velika pa se modulacija ni\u017ee frekvencije vi\u0161om mo\u017ee vidjeti samo na uve\u0107anom prikazu.<\/span> <\/em><\/p>\n<\/a>Karakteristika visoko-propusnog filtra ugra\u0111enog u <\/span>Ultron SRG-22. Crvenim markerima ozna\u010dene su frekvencije 50 Hz i 7 kHz. Jasno se vidi veliko gu\u0161enje frekvencija do cca 200 Hz i malo gu\u0161enje odnodno propusnost frekvencija od cca 5 kHz na vi\u0161e.\u00a0<\/span> <\/em><\/p>\n<\/a>Ovo je jo\u0161 jednom prikaz dvotonskog signala 50 Hz \/ 7 kHz u omjeru 4:1 iz Ultrona SRG-22 u vremenskoj i frekvencijskoj domeni kakav se dovodi na ure\u0111aj kojeg testiramo (DUT).<\/span> <\/em><\/p>\n<\/a>Ovdje pak je prikaz kada se gornji signal propusti kroz visoko-propusni filtar ure\u0111aja Ultron SRG-22. Primje\u0107ujemo da je ni\u017ea frekvencija od 50 Hz posve potisnuta, a propu\u0161tena vi\u0161a frekvencija od 7 kHz je \u010dista sinusoida bez modulacije.<\/span><\/em><\/p>\n<\/a>Ovo je bolji prikaz dobivene sinusoide 7 kHz na kojoj se ne vide nikakvi tragovi modulacije. Takav bi bio izlaz testnog dvotonskog signala iz linearnog poja\u010dala bez IMD-a.<\/span><\/em><\/p>\n
\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n\n
<\/a>Termistor sa \u017earnom niti (SST 300) za stabilizaciju amplitude RC oscilatora (lijevo) i visoko-propusni filtar za mjerenje IMD-a.\u00a0 \u00a0<\/span> <\/em><\/p>\n<\/a>Slika prikazuje sinusni oblik izlaznog signala maksimalne amplitude 30 Vpp.<\/em><\/span><\/p>\n<\/a>Kad se sinusni signal sa gornje slike propusti kroz clipper poja\u010dalo sijeku se 2\/3 svake poluperiode tako da se dobiva signal vrlo sli\u010dan pravokutnom. Zbog sje\u010denja amplituda signal je sada svega 10 Vpp. \u00a0Naravno, preostale bo\u010dne strmine ostaju iste kao i kod sinusnog valnog oblika, no to su dovoljno mali nagibi da se dobije posve upotrebljiv pravokutni valni oblik.<\/span><\/em><\/p>\n
\n<\/a>Promjenjivi kondenzator je japanskog proizvo\u0111a\u010da Matsushita Nitto.<\/span><\/em><\/p>\n<\/a>Sekcija RC oscilatora sa Wienovim mostom (6AV6, 6AR5) i clipper krug za dobivanje pravokutnog valnog oblika (12AT7).<\/span><\/em><\/p>\n<\/a>Mre\u017eni ispravlja\u010d sa 6X4 i izlazna pentoda 6AR5.<\/span> <\/em><\/p>\n