![\"\"](\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2024\/02\/riz_rama_4100_01.jpg\")
<\/a><\/p>\n <\/p>\n Oznaka RFT (njem. Rundfunk und Fernmelde Technik ili kasnije Repr\u00e4sentant Fortschrittlicher Technik) je za\u0161titni znak (logotip) udru\u017eenja svih proizvo\u0111a\u010da razli\u010dite radio, TV, telekomunikacijske, mjerne i sli\u010dne elektroni\u010dke opreme u biv\u0161oj DDR koje je osnovano 1946. godine. Isto tako dr\u017eavno poduze\u0107e VEB (njem. Volkseigene Betrieb) bio je pravni oblik industrijskih i uslu\u017enih poduze\u0107a u sovjetskoj okupacijskoj zoni i kasnije u DDR-u sve do kraja postojanja te dr\u017eave. Stoga se na elektroni\u010dkim proizvodima porijeklom iz biv\u0161eg DDR-a \u010desto nalaze i te op\u0107enite oznake nacionaliziranih grupa poduze\u0107a RFT i VEB.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n \u00a0<\/em><\/p>\n Proizvodnja radio prijemnika i opreme u DDR-u bila je centralno kontrolirana u kombinatu VEB Stern-Radio Berlin kao krovnoj organizaciji. Tijekom vremena kombinat je uklju\u010divao razli\u010dite pogone, a od oko 1970. do kraja DDR-a bilo je ukupno \u010detiri pogona koji su se bavili cjelokupnom proizvodnjom radijskih prijamnika:\u00a0 VEB Stern-Radio Berlin, VEB Stern Radio Sonneberg, VEB Stern-Radio Rochlitz i VEB Stern-Radio Sta\u00dffurt.<\/p>\n Zgrada u kojoj se nalazila tvornica Stern-Radio u Berlinu izgra\u0111ena je 1913. godine za tvornicu kugli\u010dnih le\u017eajeva Augusta Riebe GmbH. Od 1920. godine tvornicu preuzimaju novi vlasnici i proizvodna se nastavlja pod imenom \u201cRaspe i Riebe\u201d. Ova tvornica je tijekom 2. svjetskog rata bila uklju\u010dena u ratnu industriju, te je izme\u0111u ostalog proizvodila spremnike goriva za tenkove i zrakoplove, komponente i upravlja\u010dke module za njema\u010dke krstare\u0107e rakete (oru\u017eje odmazde) te radiotehniku za zrakoplove.<\/p>\n Nakon rata tvornicu Raspe i Riebe preuzima Opta-Radio AG i pokre\u0107e proizvodnju elektronskih cijevi. Godine 1948. u istoj tvornici osnovana je tvrtka Phonetika Radio GmbH za proizvodnju elektronskih cijevi i radio ure\u0111aja. Nakon eksproprijacije, tvornica se od 1950. zvala VEB Phonetika Radio i bila je dio udru\u017eenja dr\u017eavnih poduze\u0107a VVBB. Tvornica je stavljena pod kontrolu VVB Elektroindustrie i ve\u0107 je imala robnu marku RFT. Godine 1951. naziv je promijenjen u VEB Stern-Radio Berlin. Tijekom 1957. godine tvornica je po\u010dela proizvoditi i televizore, me\u0111utim od 1962. godine proizvodnja je ograni\u010dena samo na tranzistorske radio prijamnike. Proizvodnja radio-kasetofona zapo\u010dela je 1972. godine u suradnji sa drugim njema\u010dkim elektroni\u010dkim poduze\u0107ima. Nakon 1979. godine proizvode se Hi-Fi sustavi i prijenosni stereo radio snima\u010di. Tijekom 1986. godine nabavljeni su moderni strojevi za monta\u017eu i elektroni\u010dke komponente iz Japana i SAD-a kako bi se odgovorilo zahtjevima tr\u017ei\u0161ta i konkurenciji. Me\u0111utim, 1990. godine tvornica u Berlinu je zatvorena, a svih 3300 zaposlenika ostalo je bez posla.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Radio-kasetofon RAMA 4100 ima ugra\u0111en AM\/FM prijemnik sa \u010detiri frekvencijska opsega:<\/p>\n Iako je ovaj prijemnik s po\u010detka 1980-tih godina UKV opseg je ovdje pokriven samo do frekvencije 104 MHz. U zemljama isto\u010dne Europe komercijalne FM radio postaje po\u010dele su se uspostavljati krajem 1960-tih i kroz 1970-te godine. U po\u010detku je to naravno bilo emitiranje nekoliko FM radio postaja u uskom frekvencijskom opsegu, a pro\u0161irenje na dana\u0161njih 88-108 MHz je ovisno o \u0161irenju mre\u017ee FM radio oda\u0161ilja\u010da u pojedinoj zemlji provedeno u razdoblju izme\u0111u 1980. i 1995. godine. S druge strane, radio prijemnici proizvedeni u razvijenim evropskim zemljama kao i\u00a0 prijemnici uvezeni s Dalekog istoka ve\u0107 su od prve polovice 1970-tih godina uglavnom imali pokriven puni FM radio prijemni opseg.<\/p>\n Dva kratkovalna podru\u010dja se kod na\u0161eg prijemnika preklapaju, odnosno opseg KV 2 je zapravo pro\u0161ireni opseg KV 1. \u0160to se ti\u010de pokrivanja AM radiodifuznih podru\u010dja op\u0107enito (dugi, srednji i kratki val) ovdje postoje najve\u0107e razlike izme\u0111u radio prijemnika iz istog razdoblja. Srednji val uglavnom obuhva\u0107a podru\u010dje 520-1600 kHz sa manjim odstupanjima, no izbor dugovalnih i kratkovalnih frekvencijskih podru\u010dja uvelike ovisi o dr\u017eavi proizvodnje i tipu pojedinog radio prijemnika.<\/p>\n Za radio prijemnik je ugra\u0111ena automatska kontrola frekvencije koja se po \u017eelji mo\u017ee uklju\u010diti ili isklju\u010diti (AFC). Napredniji radio prijemnici su po\u010detkom 1980-tih godina ovu funkciju imali trajno uklju\u010denu za FM tuner prijemnika. Prakti\u010dno gledano, FM postaju je uvijek lak\u0161e namjestiti sa uklju\u010denom AFC funkcijom, a time se onda automatski i korigira eventualni pomak (drift, bje\u017eanje) frekvencije zbog mogu\u0107e manje nestabilnosti rada oscilatora u prijemniku ili predajniku.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n AM\/FM prijemnik se bazira na svega \u010detiri tranzistora i integriranom krugu A281D koji sadr\u017ei tranzistore za AM i FM me\u0111ufrekvencijska (MF) poja\u010dala.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n U FM tuneru rade dva tranzistora, RF poja\u010dalo T401, samoosciliraju\u0107i mje\u0161a\u010d T402. MF signal na 10,7 MHz se preko MF transformatora L403\/404 vodi na tranzistor T101 koji ovdje radi kao prvo MF poja\u010dalo. Signal se dalje preko kerami\u010dkog filtra Fi 101 vodi na ulaz integriranog MF poja\u010dala sa A281D. Poja\u010dana MF sa pina-8 A281D vodi se na ratio-detektor (D102, D103) gdje se vr\u0161i FM demodulacija. Demodulirani NF signal se vodi na audio poja\u010dala, prvo sa tranzistorom T207 i zatim izlazno poja\u010dalo sa integriranim krugom A205K.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Kod AM prijema tranzistor T101 radi kao samoosciliraju\u0107i mje\u0161a\u010d za sva AM podru\u010dja. MF signal na 455 kHz se preko MF transformatora Fi 102 i kerami\u010dkog filtra Fi 103 vodi na ulaz integriranog MF poja\u010dala sa A281D. Poja\u010dana MF se preko MF filtra Fi 105 vodi na diodni detektor (D101) gdje se vr\u0161i AM demodulacija. Demodulirani NF signal se vodi na audio poja\u010dala, prvo sa tranzistorom T207 i zatim izlazno poja\u010dalo sa integriranim krugom A205K.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Tranzistor T102 je poja\u010dalo za indikaciju pode\u0161enosti na prijemnu postaju (instrument sa zakretnim svitkom ili LED-bar metar).<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Op\u0107enito gledano ovo je prili\u010dno jednostavna konstrukcija AM\/FM prijemnika gdje je naglasak na u\u0161tedi i maksimalnoj iskoristivosti svih ugra\u0111enih aktivnih elemenata.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Ugra\u0111eni kasetofon ima automatsku ili manualnu kontrolu razine snimanja, elektroni\u010dko pauziranje i isklju\u010divanje mehanizma na kraju trake, automatsko prepoznavanje dva naj\u010de\u0161\u0107a tipa trake (Fe\/Cr), a elektromotor mehanizma ima elektroni\u010dku regulaciju brzine vrtnje.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Kod reprodukcije signal iz magnetske glave se prvo poja\u010dava preko tranzistora T201, a zatim ide na korekcijska poja\u010dala sa tranzistorima T202, T203 i T204. Odatle se signal dalje vodi na audio poja\u010dala, prvo sa tranzistorom T207 i zatim izlazno poja\u010dalo sa integriranim krugom A205K.<\/p>\n Kod snimanja, signal dolazi na kasetofonsko poja\u010dalo koje je isto kao i za reprodukciju samo \u0161to sada radi u suprotnom smjeru prema magnetskoj glavi (poja\u010dalo sa T201, a zatim korekcijska poja\u010dala sa tranzistorima T202, T203 i T204). Paralelno signal dolazi i na audio poja\u010dalo (T207, A205K) kako bi se \u010dulo ono \u0161to se snima.<\/p>\n Regulacija nivoa signala za snimanje mo\u017ee biti ru\u010dna i automatska \u0161to se odabire sklopkom H\/A i oba slu\u010daja se djeluje na razinu signala iz tranzistora T201. Kod automatske regulacije signal sa izlaza poja\u010dala (emiter T204) ispravlja se na diodi D201 \u010dime se dobiva istosmjerni regulacijski napon. Ovaj napon djeluje na tranzistore T205 i T206 koji time postaju vi\u0161e ili manje vodljivi. Tranzistor T206 je vezan na izlaz kasetofonskog poja\u010dala T201, te vi\u0161e ili manje prigu\u0161uje signal iz tog poja\u010dala \u010dime se odr\u017eava konstantna razina signala za snimanje. Ru\u010dna regulacija razine snimanja se vr\u0161i preko potenciometra R248 koji je vezan u kolektorski krug tranzistora T201.<\/p>\n Kao VF oscilator za brisanje i predmagnetizaciju radi tranzistorom T208. Frekvencija oscilatora je cca 72 kHz. Mehanizam kasetofona ima sklopku kojoj se automatski prepoznaje Type-I ili Type-II kasetu. Naime, razli\u010diti tipovi kaseta imaju razli\u010dite utore na donjoj strani ku\u0107i\u0161ta (sli\u010dno kao i utor za za\u0161titu od snimanja), tako da kasetofoni koji imaju tu funkciju mogu automatski prepoznati tip umetnute kasete. Type-I se odnosi na standardne \u017eeljezo-oksidne trake (Normal ili Fe2O3), a Type-II se odnosi na ne\u0161to kvalitetnije tzv. \u201chigh-bias\u201d krom-dioksid trake (CrO2) kojima se posti\u017ee manji \u0161um i linearniji frekvencijski odziv na vi\u0161im audio frekvencijama. Svakom tipu kasete odgovara odre\u0111ena amplituda VF napona i odre\u0111ena frekvencijska korekcija audio spektra. Amplituda VF napona se u na\u0161em slu\u010daju prebacuje sekcijom sklopke Fe\/Cr u krugu oscilatora sa T208, a korekcija audio spektra (70\/120 \u00b5s) se vr\u0161i u korekcijskom poja\u010dalu sa T202, T203 i T204 preko drugog segmenta sklopke Fe\/Cr.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Ugra\u0111eni kasetofon ima elektroni\u010dko (elektromagnetsko) pauziranje i isklju\u010divanje mehanizma na kraju trake, a elektromotor mehanizma ima elektroni\u010dku regulaciju brzine vrtnje preko integriranog kruga UL1901. Senzor za elektroni\u010dko isklju\u010divanje pogona trake je mala magnetska (reed) sklopka na shemi ozna\u010dena sa S502. Na pogonskoj osovini se pak je u\u010dvr\u0161\u0107en mali magnet koji za svaki okretaj prolazi pored magnetske sklopke i pri tome istu na trenutak zatvara. Stalno zatvaranje sklopke tijekom vrtnje stalno prazni kondenzator C302 te napon na njemu ne stigne porasti toliko da aktivira tranzistore T301 i T302. No kad vrtnja prestane i sklopka ostane otvorena, kondenzator \u0107e se kroz neko kratko vrijeme nabiti na dovoljno visoki napon da aktivira tranzistor i preko njih elektromagnet za zaustavljanje vrtnje mehanizma.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n
\n\n
\n<\/a><\/p>\n<\/a>Datum proizvodnje, 01. kolovoz 1982. godine.<\/em> <\/span><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n
\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a>Duge povezne \u017eice RF krugova nikako nisu preporu\u010dljive na UKV frekvencijama pa je FM tuner montiran odmah uz zajedni\u010dki AM\/FM promjenjivi kondenzator.<\/span><\/em><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a>Na plo\u010dici FM tunera uo\u010dava se bijela komponeta sa osam izvoda gdje je jedan kraj ozna\u010den crvenom to\u010dkom. S obzirom da na plo\u010dici vidimo samo jedan otpornik, a prema shemi ih treba biti sedam, onda je ovo vjerojatno otporni\u010dki niz namjenski izra\u0111en za ovaj sklop.<\/span><\/em><\/p>\n<\/a>MF kerami\u010dki filtar za 10,7 MHz uz integrirano MF poja\u010dalo A281D (lijevo) te MF transformator i kerami\u010dki filar za 455 kHz (desno).\u00a0<\/span> <\/em><\/p>\n<\/a>LED-bar metar sa \u0161est LED dioda ugra\u0111ivan je u posljednje serije prijemnika R 4100. Ranije ina\u010dice su bile opremljene analognim instrumentom sa zakretnim svitkom. Ovi indikatori imaju standardne tri funkcije: indikacija ja\u010dine prijemnog RF signala (pode\u0161enost na postaju), indikacija stanja baterija i razina signala kod snimanja.<\/span> <\/em><\/p>\n<\/a><\/p>\n
\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a>Integrirani krug UL1901 za regulaciju brzine vrtnje elektromotora je poljske proizvodnje (CEMI).<\/span> <\/em><\/p>\n
\n<\/a><\/p>\n