![\"\"](\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2024\/02\/grundig_c4100_01.jpg\")
<\/a><\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Tvrtku Grundig osnovao je proizvo\u0111a\u010d radio aparata Max Grundig odmah nakon rata 1945. godine. U po\u010detku je proizvodnja bila orijentirana na radio prijemnike, a ve\u0107 1952. godine Grundig proizvodi svoj prvi televizor i prijenosni magnetofon. Do sredine 1950-ih Grundig je postao najve\u0107i proizvo\u0111a\u010d radio aparata u Europi, a do kraja desetlje\u0107a ponuda tvrtke pro\u0161irena je na i sve druge audio ure\u0111aje potro\u0161a\u010dke elektronike (tranzistorski radio prijemnici, prijenosni magnetofoni, diktafoni, razni ku\u0107ni stereo audio ure\u0111aji i sli\u010dno. Grundig je 1957. godine stekao ve\u0107inski udio u tvrtkama za proizvodnju pisa\u0107ih strojeva Triumph i Adler, a od 1960-tih godina \u0161iri proizvodne pogone i izvan Njema\u010dke (Portugal).<\/p>\n U idu\u0107im desetlje\u0107ima sve do danas tvrtka Grundig je stalno u trendu sa najnovijom tehnologijama potro\u0161a\u010dke elektronike te je \u010desto prva u Evropi po proizvodima koji uklju\u010duju nove tehnologije. Tako ve\u0107 1960. godine Grundig plasira televizor sa mogu\u0107nostima VHF prijema i predstavlja prvi be\u017ei\u010dni ultrazvu\u010dni daljinski upravlja\u010d.\u00a0 Godine 1967. Grundig je predstavio kompaktni kasetofon, a nakon toga i kasetofon za automobile. Godine 1969. je proizveo prvo Hi-Fi poja\u010dalo s ugra\u0111enim ekvilajzerom za evropsko tr\u017ei\u0161te. U ranim 1970-im godinama uvodi kvadrofonski sistem reprodukcije stereo kanala. Slijede uspjesi u proizvodnji ku\u0107nih videorekordera i radio satova s digitalnom budilicom. U drugoj polovici 1970-tih godina Grundig ve\u0107 ima auto-radije sa automatskim tra\u017eenjem stanica, AM\/FM prijemom, dekoderom stanja u prometu i kasetofonom. U 1980-tim godinama nastavlja se proizvodnja video-rekordera sa najnovijim funkcijama (videotekst, prikaz polo\u017eaja trake u stvarnom vremenu), elektroni\u010dkih notesa, predstavljen je satelitski TV prijemnik i televizor u boji s tehnologijom 100 Hz. U 1990-tim godinama Grundig predstavlja svoj prvi DAB pilot prijemnik, prvi u svijetu predstavlja tehnologiju be\u017ei\u010dnog infra-crvenog prijenosa Hi-Fi signala i \u0161iri proizvodnju na be\u017ei\u010dne telefone. U proizvodnji televizora Grundig stalno slijedi nove tehnologije (interaktivna korisni\u010dka su\u010delja, ravni zaslon, smart TV s pristupom internetu), a 1998. godine lansira softver za prepoznavanje glasa pod nazivom VoiceOffice mobil za svoje digitalne diktafone. U 2000-tim godinama slijede MP3 i DVD ure\u0111aji, auto-navigacijski ure\u0111aji, a posljednjih deset godina Grundig je uz \u0161irok spektar potro\u0161a\u010dke elektronike pro\u0161irio asortiman i na ku\u0107anske aparate i bijelu tehniku.<\/p>\n \u0160to se ti\u010de vlasni\u0161tva, jo\u0161 od 1972. godine dionice Grundiga polako po\u010dinje prikupljati tvrtka Philips Electronics, koja je do 1984. preuzela poslovno upravljanje kompanijom, a do 1993. godine je stekla i potpunu ekonomsku kontrolu nad Grundigom. Grundig 1998. godine raskida partnerstvo sa tvrtkom Philips zbog njezine prevelike dominacije, a zatim je 2003. godine, zbog nastalih promjena na tr\u017ei\u0161tu, bio prisiljen pokrenuti ste\u010dajni postupak. Gotovo svi pogoni Grundiga su nakon uspje\u0161nih pregovora ipak uspjeli pre\u017eivjeti ste\u010daj te nastavljaju nositi naziv Grundig (Grundig Intermedia, Delphi Grundig, Grundig Car InterMedia System GmbH, Grundig SAT Systems GmbH, Grundig Business Systems GmbH). Godine 2007. Grundig Intermedia GmbH postaje dio turske kompanije Ar\u00e7elik A.\u015e., proizvo\u0111a\u010da bijele tehnike u vlasni\u0161tvu Koc Holdinga, koji obuhva\u0107a deset brandova: Ar\u00e7elik,\u00a0Beko, Grundig,\u00a0Blomberg,\u00a0Elektrabregenz, Arctic, Leisure, Flavel, Defy i Altus.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Radio-kasetofon Grundig C4100 ima ugra\u0111en AM\/FM prijemnik sa \u010detiri frekvencijska opsega:<\/p>\n Vanjske kontrole su samo one za uklju\u010denje i isklju\u010denje ure\u0111aja, odabir kasetofona ili jednog od frekvencijskog podru\u010dja prijemnika, te potenciometri za ja\u010dinu i boju tona.<\/p>\n Ovdje su krugovi za automatsku kontrolu frekvencije FM prijemnika (AFC) i automatsku kontrolu nivoa signala kod snimanja trajno uklju\u010deni, odnosno nema vanjskih sklopki za njihovo uklju\u010divanje ili isklju\u010divanje po \u017eelji. To je dosta neuobi\u010dajeno kod radio-kasetofona iz sredine 1970-tih godina gdje bi proizvo\u0111a\u010di posebno isticali ove dvije funkcije ukoliko su bile ugra\u0111ene, bilo preko kontrola za manualno uklju\u010divanje ili isklju\u010divanje istih ili preko naziva i natpisa na ure\u0111aju. Prakti\u010dno, obje ove funkcije rade vrlo dobro i naj\u010de\u0161\u0107e bi ih korisnici uvijek imali postavljene za automatsku kontrolu.<\/p>\n Od 1980-tih godina su se vanjske kontrole za manualno isklju\u010divanje ili uklju\u010divanje ovih funkcija po\u010dele izostavljati s prednjih plo\u010da ure\u0111aja jer se u praksi vrlo rijetko koristilo \u010disto manualno pode\u0161avanje FM prijemne frekvencije ili pak manualna kontrola razine signala kod snimanja pra\u0107enjem istog na indikacijskom instrumentu. Jednako tako su se po\u010deli izostavljati i indikacijski instrumenti za te dvije namjene: pode\u0161enost na prijemnu postaju (ja\u010dinu prijemnog signala) i pokazivanje razine signala kod snimanja. Indikacijski instrument ugra\u0111en u Grundig C4100 pokazuje samo napon napajanja, odnosno stanje baterija kada se pritisne tipkalo integrirano uz rub instrumenta.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Grundig C4100 je \u010disto tranzistorski ure\u0111aj i sadr\u017ei ukupno 21 tranzistor. Od toga je \u0161est tranzistora za AM\/FM prijemnik, \u0161est tranzistora je za audio poja\u010dalo, \u0161est tranzistora je za kasetofonska poja\u010dala i VF oscilator, dva tranzistora su u krugu regulacije brzine vrtnje elektromotora i jedan tranzistor je za stabilizaciju napona napajanja.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n AM\/FM prijemnik sa svega \u0161est tranzistora svakako ne mo\u017eemo svrstati u kategoriju posebno osjetljivih i selektivnih prijemnika, no osigurava solidan prijem ja\u010dih lokalnih radio postaja.<\/p>\n U FM tuneru rade dva tranzistora, RF poja\u010dalo T01 i samoosciliraju\u0107i mje\u0161a\u010d T02. MF signal na 10,7 MHz se preko MF transformatora ZF I vodi na tri stupnja MF poja\u010danja sa tranzistorima T04, T05 i T06. FM demodulacija se standardno vr\u0161i preko ratio-detektora (D05, D06). Dio signala sa zadnjeg stupnja MF poja\u010danja ispravlja se diodama D07 i D08 \u010dime se dobiva regulacijski napon za AFC kojim se preko varikap diode D02 djeluje na frekvenciju lokalnog oscilatora u FM tuneru.<\/p>\n Kod AM prijema tranzistor T03 radi kao samoosciliraju\u0107i mje\u0161a\u010d za sva AM podru\u010dja. MF signal na 460 kHz se preko MF transformatora ZF II vodi na dva stupnja MF poja\u010danja sa tranzistorima T05 i T06, a zatim na diodni detektor (D04) gdje se vr\u0161i AM demodulacija.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Demodulirani audio signali vode se preko potenciometra za glasno\u0107u i pasivnog tonskog filtra na audio poja\u010dalo. Audio poja\u010dalo je protufazno (push-pull) bez transformatora sa izlaznim komplementarnim parom tranzistora T011\/T012. Tranzistor T010 osigurava konstantan prednapon na bazama izlaznih tranzistora kako bi poja\u010dalo radilo u AB-klasi i ujedno temperaturno stabilizira izlazne tranzistore. U tu svrhu je montiran na zajedni\u010dko hladilo sa izlaznim tranzistorima. Potenciometrom R644 pode\u0161ava se struja mirovanja, odnosno radna to\u010dka izlaznog stupnja. Negativna povratna sprega ostvarena je preko otpornika R629 na ulaz pretpoja\u010dala sa tranzistorima T07, T08 i T09.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Kod ovakvih tranzistorskih poja\u010dala uvijek se nastoji iz izlaznih tranzistora izvu\u0107i najve\u0107a mogu\u0107a snaga \u0161to uzrokuje i maksimalno dopu\u0161teno zagrijavanje tranzistora pa je temperaturna stabilizacija jako va\u017ean element za za\u0161titu izlaznih tranzistora. U tu svrhu se u djelitelj napona za bazu dodaju temperaturno ovisni elementi poput termistora i dioda. Efikasni su i emiterski otpornici na izlaznim tranzistorima no na njima se neizbje\u017eno tro\u0161i dio izlazne snage, odnosno smanjuje se naponsko poja\u010danje poja\u010dala. Ovo se donekle mo\u017ee ubla\u017eiti dodavanjem diode paralelno emiterskom otporniku. Kod germanijskih izlaznih tranzistora diode mogu ponekad biti ugra\u0111ene i serijski sa emiterskim otpornikom kako bi se umanjile preostale kolektorske struje (struje koje teku i kada bi tranzistor zbog suprotnog napona baze morao biti potpuno zatvoren). Te struje nepotrebno optere\u0107uju i zagrijavaju tranzistor. Tako\u0111er, da bi se smanjilo izobli\u010denje i poja\u010dalo pomaknulo iz B-klase u AB-klasu potrebno je na neki na\u010din osigurati odre\u0111en stalan prednapon na bazama tranzistora koji iznosi 0,15-0,25 V za germanijske tranzistore i 0,6-0,7 V za silicijske tranzistore (vidi objavu Cijevno stereo PP poja\u010dalo 2 x EL84).<\/p>\n Jo\u0161 jedan problem je \u0161to su se u 1970-tim godinama te\u0161ko nalazili posve komplementarni parovi NPN\/PNP germanijskih tranzistora. Ovo se moglo kompenzirati primjerice na na\u010din da se komplementarni izlazni tranzistori pobu\u0111uju drugim parom komplementarnih tranzistora u spoju emiterskih slijedila. Stoga, kada promatramo tvorni\u010dke sheme tranzistorskih poja\u010dala mo\u017eemo nai\u0107i na razli\u010dite izvedbe temperaturne stabilizacije te kompenzacije crossover izobli\u010denja i drugih negativnih pojava u radu push-pull poja\u010dala. Kod nekih izvedbi poja\u010dala se koriste efikasnija rje\u0161enja, kod nekih jednostavnija i jeftinija rje\u0161enja. Iako se sheme svih tih malih poja\u010dala obi\u010dno sa 3-6 tranzistora \u010dine jednostavne, tek dubljom analizom sheme mo\u017eemo otkriti razli\u010dita rje\u0161enja i specifi\u010dne elektroni\u010dke trikove za postizanje \u0161to bolje stabilnosti, \u0161to ve\u0107e izlazne snage i \u0161to manjeg izobli\u010denja poja\u010dala uz utro\u0161ak \u0161to manje (skupih) elektroni\u010dkih elemenata.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Op\u0107enito gledano, u Grundig C4100 ugra\u0111en je tranzistorski AM\/FM prijemnik karakteristi\u010dan za radio ure\u0111aje \u0161iroke potro\u0161nje iz sredine 1970-tih godina kada se morao na\u0107i balans izme\u0111u zadovoljavaju\u0107ih performansi i \u0161to ve\u0107e u\u0161tede na broju ugra\u0111enih tranzistora i ostalih aktivnih poluvodi\u010dkih komponenti zbog njihove tada\u0161nje cijene. Me\u0111utim, netipi\u010dno za ure\u0111aje iz toga doba ovdje imamo vrlo kompaktnu konstrukciju samog radio prijemnika prilago\u0111enu jednostavnoj modularnoj ugradnji, odnosno monta\u017ei, demonta\u017ei i servisu. Dovoljno je ukloniti vanjski plasti\u010dni gumb za biranje postaja, odspojiti povezne \u017eice na konektorima (zvu\u010dnik, napajanje, povezivanje sa kasetofonom) i \u010ditav modul radio prijemnika je slobodan za va\u0111enje. Uobi\u010dajeno su se u ure\u0111ajima iz toga doba sklopovi uglavnom povezivali trajno zalemljenim \u017eicama i to kako su se redom montirali na \u0161asiju. Tako bi na kraju monta\u017ee na desetke isprepletenih \u017eica uzdu\u017e i poprijeko povezivale tiskane plo\u010dice te vanjske kontrole i elemente \u0161to prili\u010dno ote\u017eava kasnije rastavljanje i servis ure\u0111aja. Tako\u0111er, dizajn izlaznog push-pull audio poja\u010dala bez transformatora je prili\u010dno napredan za to doba jer su komplementarni parovi germanijskih tranzistora bili te\u0161ko dobavljivi i \u010desto skuplji od malih audio transformatora potrebnih za pogon push-pull stupnja sa dva jednaka tranzistora.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Ugra\u0111eni kasetofon ima automatsku kontrolu razine signala kod snimanja i automatsko prepoznavanje dva naj\u010de\u0161\u0107a tipa trake (Fe\/Cr), a elektromotor mehanizma ima elektroni\u010dku regulaciju brzine vrtnje.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Kasetofonsko poja\u010dalo se sastoji od pretpoja\u010dala sa tranzistorom T101 te korekcijskog poja\u010dala sa direktno vezanim tranzistorskim poja\u010dalima T103, T104 i T105. Kod reprodukcije signal sa magnetske glave poja\u010dava se lancem T101-T105, a zatim dalje preko audio poja\u010dala T07-T012. Kod snimanja se opet koristi poja\u010dalo T101 te T103-T105 u obrnutom smjeru (ulaz je mikrofon ili radio signal, izlaz je magnetska glava). Regulacija nivoa signala za snimanje je automatska preko kruga sa tranzistorom T102. Tranzistor T106 je VF oscilator za brisanje i predmagnetizaciju.<\/p>\n Mehanizam kasetofona ima sklopku kojoj se automatski prepoznaje Type-I ili Type-II kasetu. Naime, razli\u010diti tipovi kaseta imaju razli\u010dite utore na donjoj strani ku\u0107i\u0161ta (sli\u010dno kao i utor za za\u0161titu od snimanja), tako da kasetofoni koji imaju tu funkciju mogu automatski prepoznati tip umetnute kasete. Type-I se odnosi na standardne \u017eeljezo-oksidne trake (Normal ili Fe2O3), a Type-II se odnosi na ne\u0161to kvalitetnije tzv. \u201chigh-bias\u201d krom-dioksid trake (CrO2) kojima se posti\u017ee manji \u0161um i linearniji frekvencijski odziv na vi\u0161im audio frekvencijama. Svakom tipu kasete odgovara odre\u0111ena amplituda VF napona i odre\u0111ena frekvencijska korekcija audio spektra. Amplituda VF napona se u na\u0161em slu\u010daju prebacuje sekcijom sklopke Fe\/CrO2 u krugu oscilatora sa T106, a korekcija audio spektra (70\/120 \u00b5s) se vr\u0161i u korekcijskom poja\u010dalu T103-T105 preko drugog segmenta sklopke Fe\/CrO2.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n\n
<\/a>Na stra\u017enjoj plo\u010di ku\u0107i\u0161ta ure\u0111aja nalaze se tipi\u010dne kontrole i priklju\u010dnice: izbor izme\u0111u dva standarda mre\u017enog napajanja, sklopka za promjenu frekvencije VF oscilatora kasetofona kako bi se kod snimanja sa AM radija izbjegla interferencija sa lokalnim oscilatorom AM prijemnika, sklopka za izbor izme\u0111u mre\u017enog i baterijskog napajanja, zatim ulazno izlazna DIN uti\u010dnica za spajanje vanjskih audio ure\u0111aja i komponenti te uti\u010dnica za slu\u0161alice ili vanjski zvu\u010dnik.<\/em> \u00a0<\/span><\/p>\n<\/a>Baterije (6 x 1,5 V) se ovdje ume\u0107u okomito u le\u017ei\u0161ta sa donje strane ku\u0107i\u0161ta.<\/em> <\/span><\/p>\n
\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a>Mre\u017eni transformator 9 V sa osigura\u010dem 125 mA montiran je na stra\u017enju stranu ku\u0107i\u0161ta.<\/em> <\/span><\/p>\n<\/a><\/p>\n
\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a>Zra\u010dni promjenjivi kondenzator za AM i FM tuner. Ovdje se lijepo vide dva puta po dvije sekcije plo\u010dastog kondenzatora na zajedni\u010dkoj osovini. Dvije sekcije sa manje plo\u010da maksimalnog kapaciteta 2 x 12,5 pF su u ulaznom RF krugu i krugu lokalnog oscilatora FM tunera, a druge dvije sekcije sa vi\u0161e plo\u010da maksimalnog kapaciteta 2 x 260 pF su u ulaznom RF krugu i krugu lokalnog oscilatora AM tunera. \u00a0<\/em> <\/span><\/p>\n<\/a>Audio push-pull poja\u010dalo uklju\u010duje izlazni komplementarni par germanijskih tranzistora AC187\/ AC188 kojima se ovisno o napajanju mo\u017ee posti\u0107i do 3,5 W audio snage. U na\u0161em ure\u0111aju snaga izlaznog poja\u010dala je 2-3 W ovisno da li se napaja preko baterija (9 V) ili iz mre\u017enog ispravlja\u010da (10,5 V).<\/em><\/span><\/p>\n<\/a>Posebna plo\u010dica na kojoj su samo otpornici pripada krugu audio poja\u010dala. Kao \u0161to vidimo na shemi audio poja\u010dalo uklju\u010duje \u0161est tranzistora, pet kondenzatora i 15 otpornika. Monta\u017eom otpornika na zasebnu plo\u010dicu vjerojatno se htjela pojednostaviti i smanjiti povr\u0161ina tiskanih veza na glavnoj plo\u010dici.<\/span><\/em><\/p>\n<\/a>Na istoj tiskanoj plo\u010dici sa prijemnikom i audio poja\u010dalom smje\u0161teni su i elementi ispravlja\u010da i stabilizatora napajanja. U upotrebi je jo\u0161 uvijek selenski diodni mosni ispravlja\u010d napona, a u serijskom tranzistorskom regulatoru napona radi germanijski tranzistor AC176K (18 V, 1 A) montiran u hladilo.\u00a0<\/span> <\/em><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a>Skala sa mehanizmom vrlo prakti\u010dno i jednostavno se mo\u017ee odvojiti od tiskane plo\u010dice sa prijemnikom.<\/em> <\/span><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a>\u010ce\u0161ljasta struktura tiskanih veza je povr\u0161ina mase. Na toj manjoj plo\u010dici su RC elementi za tonsku kontrolu i potenciometri za ja\u010dinu i boju tona.\u00a0<\/span> <\/em><\/p>\n
\n<\/a><\/p>\n<\/a>Jednako kao i radio prijemnik tako je i kasetofon izra\u0111en kao kompaktan modul koji se lako odspaja preko konektora i vadi iz \u0161asije. \u010cak i mikrofon ima vlastiti konektor za jednostavno odvajanje.<\/em> <\/span><\/p>\n<\/a>Electret mikrofon je kondenzatorski mikrofon sa integriranim tranzistorskim (FET) poja\u010dalom.<\/em> <\/span><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a>Kasetofonsko pretpoja\u010dalo, korekcijsko poja\u010dalo i VF oscilator za za brisanje i predmagnetizaciju.<\/span><\/em><\/p>\n<\/a>Pinch roller sa Capstanom, kombinirana glava za reprodukciju\/snimanje i glava za brisanje. Ovo je uobi\u010dajeni set magnetskih glava za standardne kasetofone.<\/em><\/span><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a>Iz na\u0161eg mehanizma ispadaju ostaci raspadnutih zup\u010danika. Bez obzira da li je \u0161asija mehanizma kasetofona sa zup\u010danicima vi\u0161e metalna ili plasti\u010dna, \u010desto se na odre\u0111ena mjesta pogona ugra\u0111uju posebni zup\u010danici od meke plastike kako bi se uti\u0161ala buka koju stvara sam mehanizam. Takvi zup\u010danici prvi nastradaju uslijed tro\u0161enja i zuba vremena te su osim pogonskih gumica jedan od glavnih uzroka neispravnosti starijih kasetnih pogona. \u00a0\u00a0<\/span><\/em><\/p>\n<\/a>Pogonski elektromotor mehanizma kasetofona ima elektroni\u010dku regulaciju broja okretaja preko tranzistorskog regulatora napona sa tranzistorima T1 i T2. \u00a0<\/em><\/span><\/p>\n